Olohutililo Viove Viasiata Okupongiyiwa he “Ndisensu”?
“Ohutililo yange kokuove yi linga ndisensu.”−OSAMO 141:2.
1, 2. Okuyoka isensu kualombolokele nye?
Yehova Suku watuma uprofeto waye Mose okupongiya isensu vikola oco vikapiwa votavernakulu yefendelo ya va Isareli. Ndomo Isensu viaco via Suku vialingiwaele viatukuiwa okuti elemba limue liaposoka liovina viatengiwa. (Etundilo 30:34–34) Ocili mue~le lieya okukala elemba limue liwa.
2 Ocihandeleko cakala pokati kepata liaco liava Isareli cakisakaile okuyoka isensu oloneke voisi. (Etundilo 30:7, 8) Isensu viaco ovio viayokiwaile viakuatele he elomboloko limue? Oco mue~le, viakuatele elomboloko, omo liaco ukualosamo waemba ocisungo hati: “Ohutililo yange kokuove [a Yehova Suku] yi linge ndisensu. Okutulika kuovaka ange ku linge ndocilumba coñolosi.” (Osamo 141:2) Velivulu Liesituluilo, upostolo Yoano walombolola okuti ava vañuala kocalo ca Suku kilu vakuatele atiyela vo ulu eyuka isensu. “O–o,” ndomo esapulo liatumiwa la Suku, lialombolola “alombelo olosandu.” (Esituluilo 5:8) Omo liaco, okuyokiwa kuisensu vielemba liwa kualombolokele okuti olohutililo vialingawaile lafendeli va Yehova viatavawaile cikale kuteke ale kutanya.−1 Va Tesalonike 3:10; Va Heveru 5:7.
3. Nye cikuatisa okupongiya olohutililo vietu ku Suku ndisensu?
3 Nda tuyongola okuti olohutililo vietu vitaviwa la Suku, cisukila okulikutilila kokuaye vonduko ya Yesu Kristu. (Yoano 16: 23, 24) Pole, olohutililo vietu tuviloñoluisa he ndati? Cavelapo okulilongisa Vembimbiliya eci omanu vamue valingaile oco citukuatise okupongiya olohutililo vietu ku Yehova ndisensu.−Olosapo 15:8.
Okulinga Olohutililo Lekolelo
4. Ekolelo liatiamela ndati kohutililo yataviwa?
4 Nda tuyongola okuti olohutililo vietu vipitila ku Suku ndisensu vielemba liwa, cisukila okuti tulikutilila lekolelo. (Va Heveru 11:6) Eci Akristao akulu vekongelo valimbuka okuti manji umue ovela kespiritu, kuenje eye okuete onjongole yokutambula ekuatiso liakulu Lovisonehua, “ohutililo yavo yekolelo yi popela u o vela.” Olohutililo vieciwa lekolelo visanjuisa Isietu okasi kilu, kuendavo evi viatiamela kokulilingisa kuetu ovina Viondaka ya Suku. Ukualosamo walekisa ocituwa ecia eci aemba ocisungo hati: “[Ndi] sole muele ocihandeleko viove loku vi sumbila. Sinyanyeha ovisila viove. Ndongise olondunge viocili lukulihiso, momo nolela ovihandeleko viove.” (Osamo 119:48, 66) Tueci olopandu vietu lokuliketisa pokulikutilila kuenda tukuati ekolelo pokukuama ovihandeleko via Suku.
5. Nye tukuetele okulinga nda tuakambela ukulihiso?
5 Tusokololi okuti tusangiwa locitangi cimue pole katukuete ukulihiso usukiliwa oco tucitetulule. Pamue katuakulihile ciwa okuti ocitumasuku cimue Cembimbiliya cikasi okutelisiwa otembo yilo. Omo liaco katukaeceleli okuti ocitangi caco citepulula ekolelo lietu, pole tulikutilili oco tupinge olondunge. (Va Galatia 5:7, 8; Tiago 1:5-8) Pole, kacitava okukevelela Suku oco atambulule olohutililo vietu okuti kacisukiliwa vali okupinga cimue. Tusukila okulekisa esunguluko liolohutililo vietu lokulinga eci ecye akevelela komanu vaye vosi. Pole, cisukila okuti tulitumbika lekolelo kelilongiso Liovisonehua kumue lekutiso lialivulu apongiyiwa lukuenje wakolelua haeye walunguka. (Mateo 24:45-47; Yehosua 1:7, 8) Tusukilavo okuamamako kukulihiso lokuendaenda kolohongele viomanu va Suku olonjanja viosi.—Va Heveru 10:24, 25.
6. (a) Nye vosi yetu tusukila okukulihisa kokutelisiwa kuovitumasuku viasonehiwa Vembimbiliya? (b) Kohutililo yokusumbila onduko ya Yehova, nye etu sukila vali okulinga?
6 Otembo yilo, Akristao vamue vakasi okukuama lika olonjongole viavo muele lovopange kuenda vaevalako okuti kaliye tukasi muele “kotembo yesulilo.” (Daniele 12:4) Omanu vakuekolelo citava okulinga olohutililo oco okuti ava vasiapo ekolelo liavo lieci Embimbiliya lipopia okuti Kristu watukuluka kunyamo wo 1914 eci Yehova okutumbika Ndosoma yokilu kuenda waviala ale pokati kovanyali vaye. (Osamo 110:1, 2; Mateo 24:3) Vosi yetu te catulomboloka ciwa okuti ovina viosi viapopiwa ndeti, cikale cikale kokukunduiwa kuetavo liesanda—Imbo linene lia Bavulono—uyaki wukalingiwa la Goge ya Magoge komanu va Yehova, kuenda okuyovuiwa kuavo la Suku Tolo vuyaki wo Harmagedo wukeya ocituke okuti wukasaluisa omanu kuenda ovina viosi eci citava okuti vipita kotembo yimue yitito. (Esituluilo 16:14, 16; 18:1-5; Esekiele 38:18-23) Omo liaco tupingi ku Suku ekuatiso liokulipongiya kespiritu. cisukila okuti vosi yetu tulikutilila cocili oco onduko yikola ya Yehova yisumbiwe, okuti Usoma waye wiye, kuenda oco onjongole yaye yilingiwa palo posi ndeci yikasi okulingiwa ale kilu. Ocili okuti, tusukila okuamamako lokulekisa ekolelo kuenda uvangi umue ulekksa okuti olohutililo vietu viocili. (Mateo 6:9, 10) Pole, cavelapo ceci okuti omanu vosi vakuete ocisola la Yehova tete vapitise kovaso Usoma lesunga liawo kuenda vakuata onepa yalua kupange wokukunda olondaka viwa osimbu handi esulilo kalieyile.—Mateo 6:33; 24:14.
Okusivaya Kuenda Okueca Olopandu ku Jehova
7. Nye cikukomohisa kohutililo ya Daviti yasonehiwa kelivulu lia 1 Asapulo 29:10-13?
7 Onepa yimue yavelapo kokupongiya olonutililo vietu oco vilinge ndinsesu yatiamela kokusivaya lutima wosi kuenda kokupandula Suku. Soma Daviti waeca ohutililo yaco eci eye kuenda va Isareli valikuatisa kokutunga onembele ya Yehova. Daviti walikutilila hati: “A Yehova, Suku ya isietu Isareli, kokuove ku kale etumbangiyo koloneke vienda no hu! A Yehova ekemalo liove! Unene wove, Unene woce, kuenda ulamba leyulo lonumbu, cosi cove, momo cosi ci kasi lilu leci ci kasi kilu lieve, cove! Usoma wove, a Yehova, kuenda ove wa kemala, wa tulamela vosi haive Fu! Kokuove ku tunda ukuasi lesivayo, haive o viala ovina viosi. Peka liove pali upami lunene. Peka liove pali omoko yoku kemanyaisa leyi yoku eca ongusu kovina viosi. Kaliye, a Suku yetu tu ku imbila olopandu, tu sivaya ondujko yove ya kemala.”—1 Asapulo 29:10-13.
8. (a) Olondaka vipi viesivayo viasonehiwa tunde Vosamo 148 toke 150 okuti viakuveta vali enene kutima? (b) Nye tukalinga, nda tuyongola okukuata onepa kelikekembelo liasonehiwa Kosamo 27:4?
8 Halondakakuovio viwa viesivayo kuenda violopandu! Olohutililo vietu kavisukila okulingiwa lolondaka vialua, pole ovio te vilingiwa lutima wetu wosi. Elivulu Liolosamo liayuka olohutililo violopandu kuenda esivayo. Olondaka vianoliwa viatiamela kesivayo visangiwa Volosamo 148 toke 150. Olondaka viaco viokueca olopandu ku Suku viasonehiwa volosamo vialua. Daviti waemba ocisungo hati: “Cimosi nda lomba ku Yehova, oco [ndi]sandiliya, ceci, cokuti nala vonjo ya Yehova oloneke viosi viomuenyo wange, si tala tala unumbu wa Yehova, loku likutilila vonembele yaye.” (Osamo 27:4) Tukuami olohutililo viavo vomuenyo wetu pokukuata onepa lepandi liocili kovapange osi alingiwa lomanu va Yehova. (Osamo 26:12) Nda tuakuama onjila eyi kuenda nda oloneke viosi tusokolola Ondaka ya Suku cikatuecelela okuamela lesivayo liutima wetu wosi ku Yehova kuenda lolopandu.
Sandliya Lumbombe Ekuatiso lia Yehova
9. Soma Asa walikutilila he ndati, kuenda nye ceya okupitak?
9 Nda tukasi okuvumba Yehova lutima wetu wosi omo okuti Tulombangi viaye, tukuata ekolelo liokuti eye oyevelela olohutililo vietu oco atukuatise. (Isaya 43:10-12) Kulihisa eci capita la Asa Soma yoko Yuda. Vokuenda kuviali waye (977-937 O.Y) kuakala lika ombembua otembo ye 10 kanyamo, pole okupisa kunyamo we 11 toke kunyamo 41 kakuakale vali ombembua. Noke va Yudea veya okupita luyaki walingiwa olohuluwa violohoka viasualali vai Sera wokofeka yo Etiopia. Ndano asualali vaco valuile calua, soma Asa kumue lomanu vaye vaendele okulinga uyaki. Pole eci uyaki kawafetikile handi, soma Asa walikutilila cocili. Eye walimbuka okuti unene wa Yehova uyovola. Soma pokupinga ekuatiso, wapopia hati: “Tua liyeka kokuove. Vonduko yove, omo tueyilila oku liyaka lowini owu. A Yehova, ove Suku yetu, omunu ka ka ku yule.” Vakuata esulilo limue linene momo Yehova wayovola va Yudea omo lionduko yaye yavelapo. (2 Asapulo 14:1-15) Cikale eci Suku atuyovola kohali yimue ale eci atukolisa kokuliyka locitangi cimue, kakuli atatahai okuti eye oyevelela coci tupinga oco atukuatiseko.
10. Nda katuakulihile ndomo tutetulula ocitangi cimeu, ohutililo ya Soma Yehosafata citava okuti yitukuatisa ndati?
10 Nda tukasi okuliyaka locitangi cimue kuenda katuakulihile onjila yokucitetulula, tukolela okuti Yehova oyevelela olohutililo vietu kuenda otukuatisa. Eci calekisiwa koloneke via Soma Yehosafata, woko Yudea wavialele 25 kanyamo okupisa kunyamo wo 936 O.Y. Eci va Yudea vakuata usamba lolohoka vialikuata omunga vioko Moavi, levi via Amoni kuenda levi viokomunda Seire, Yehosafata walinga ohutililo hati: “A Suku yetu, ku yongola he oku va yambula? Momo layimue ongusu tu kuete kovaso owini wakahandangala u tuiyilila ndeti. Leci tu pinga ka tu ci lete, puai tu imba ovaso kokuove.” Yehova watambulula ohutililo yumbombe, kuenda wapopela va Yudea lokukokisa ahuku kolohoka viasualali kuenje ovo valiponda omunu lomunu lukuavo. Okusulako, omanu vosi vakala volofeka vilisungue lavo vakuata usumba wapiala, kuenda ko Yuda ombembua yatiuka vali. (2 Asapulo 20:1-30) Eci tukambela olondunge tusukila oco ovitangi tulikaya lavio vitutuluiwe, ndeci calinga Yohosafata, citava okuti tulikutililavo ndoco: “Leci tu linga ka tu ci lete, puai tu imba ovaso kokuove.” Espiritu sandu lipondola okutukuatisa oco tusandiliye Vembimbiliya atosi tusukila oco ovitangi vitetuluiwe, ale Suku opondola okutukuatisa vonepa yimue okuti yipitahala ovismilo viomanu.—Va Roma 8:26, 27.
11. Nye tulilongisa ndomo Nehemiya alinga ohutilio yatiamela kovimbaka vioko Yerusalai?
11 Citava okuti tupandikisa lokulikutilila oco Suku atukuatise. Nehemiyha waliyeya calua, walila, kayonguile okulia, kuenje wapita otembo yalua lokulikutilila kueci catiamela kovimbaka vio Yerusalai viateyiwa, kuenda kakuatele vali elavoko lalimue liatiamela komanu vakala ko Yuda. (Nehemiya 1:1-11) Olohutililo viaye viapitilile ku Suku ndisensu vielemba liwa. Eteke limue Soma yoko Persia Aretasesete wapula Nehemiya wakuatele esumuo liapiala hati: “Nye o oyongola puai”? [Vonjanja yaco] haeco Nehemiya atusapuila hati nda “nda likutilila ku Suku yokilu.” Ohutililo yatambuluiwa, kuenje Nehemiya onjongole yocili akuata kutima yovetiya okuenda ko Yerusalai oco akatumbulule ovimbaka vianyoliwile.—Nehemiya 2:1-8.
Ecelela oco Yesu Akulongise Ndomo Kulingiwa Ohutililo
12. Volondaka viove muele, opondola he ndati okuteta onimbu katosi avelapo atiamela kohutililo Yesu alongisa?
12 Olohutililo viosi viasonehiwa Vembimbiliya, vikuete esilivilo liocili, capiala vali enene ohutilio yalongisiwa la Yesu Kristu yikasi ndisensu vielemba liwa. Uvangi wa Luka ulombolola okuti: “Yimue pokati kolondonge viaye [Yesu] ya popia laye hit, A Nala, tu longise oku likutilila ndeci Yoano a longisa olondonge viaye. Yu wa popia lavo hati, Eci vu likutilila lingi hoti, A Tate, onduko yove yi sumbiwe. Usoma wove wiye. Eteke leteke tu ihe okulia kuaco. Tu ecele akandu etu, momo etu muele tu ecela vosi va tu kuetele ondaka. Kuenje ku ka tu songuile veyonjo.” (Luka 11:1-4; Mateo 6:9-13) Tukulihisi lutate ohutililo eyi, kacilomboloka okuti tuipatekela oco tukayilingaenge, pole yikala ndusongui.
13. Osapula he ndati elomboloko liolondaka viokuti, “A Tate, onduko yove yi sumbiwe”?
13 A Tate, Onduko Yove yi sumbiwe. Okuvangula la Yehova esumuluho limue lilikasi momo eye Isia yomanu vaye valitumbika. Ndeci omola aenda lonjanga kuisiaye ukuahenda oco osapuileko ocitangi cimue, cisukila okuti tusokiya otembo yalua oco tulikutilile ku Suku lesumbilo liocili. (Osamo 103:13, 14) Olohutililo vietu te vilekisa esumbilo londuko ya Yehova, momo tunde nunde tuasiata okumola ciwa ovina viosi vivi viasiata okulingiwila kokuayo. Ocili muele, tuyongola okuti onduko ya Yehova kayitengiwa kovina viaco kuenje yikulihiwa, okuti yikola.—Osamo 5:11; 63:3, 4; 148:12, 13; Esekiele 38:23.
14. Nye cilomboloka olondaka viokuti, “Usoma wove wiye”?
14 “Usoma wove wiye.” Usoma owo uviali wa Yehova walekisiwa pokati kuviali wa Mesiya kilu, okuti wukasi peka lia Yesu kumue “lolonsandu” vikakuata laye onepa vusoma. (Daniele 7:13, 14, 18, 27; Esituluilo 20:6) Owo ndopo ukatuka oco wukundule omanu vosi kavayongola okupokola ku Suku, okuti eye sama wavelapo. (Daniele 2:44) Noke onjongole ya Yehova yikatelisiwavo palo posi, ndeci yatelisiwa kilu. (Mateo 6:10) Hesanjukuolio ukanena komanu vosi vapokola lesunguluko Kusoma Wavelapo Voluali luosi!
15. Okupinga ku Yehova okulia kuetu kueteke leteke cilomboloka nye?
15 “Eteke leteke tu ihe okulia kuaco.” Okupinga ku Yehova okulia kueteke leteke cilomboloka okuti etu katusukila okulia kualua, pole tuyongola lika okulia tusukila veteke leteke. Ndano okuti tuakolela keliangiliyo lia Suku, etu tutalavayavo oco tusange okulia kuenda ovina vikuavo tusukila. (2 Tesalonike 3:7-10) Ocili okuti, etu te tupandula eliangiliyo Lisietu okasi kilu mom watuiha ovina viosi evi om liocisola caye, lolondunge viaye, kuenda unene waye.—Ovilinga 14:15-17.
16. Tutambula he ndati ongecelo ku Suku?
16 “Tu ecele akandu etu, momo etu muele tu ecala vosi va tu kuetele olondaka.” Omo okuti katualipuile kuenda tueyuka akandu, katukuet epondolo liokutelisa ovihandeleko viosi vialipua via Yehova. Omo liaco tusukila okulikutilila oco vonduko yocilumba ciyovola ca Yesu tutambule ongecelo yakandu. Pole nda tuyongola okuti ukuakuyeva ohutililo otuiha ongecelo yakandu etu pokati kesilivilo liocilumba caco cisukila okuti tulikekembela akandu etu kuenda tutava kalungulo osi eye atuiha. (Osamo 65:2; Va Roman 5:8; 6:23; Va Heveru 12:4-11) Handi vali, citava okuti tukevelela okueceliwa akandu etu la Suku nda etu “tu ecela vosi va tu kuetele olondaka.”—Mateo 6:12, 14, 15.
17. Nye cilomboloka olondaka viokuti, “Ku ka tu songuile veyonjo”?
17 “Ka ka tu songuile veyonjo.” Olonjanja vimue Embimbiliya lipopia okuti Yehova eye ecelela okuti kuiya ovitangi vimue. (Ruti 1:20, 21) Suku katuseteka oco tulinge ekandu. (Tiago 1:13) Oloseteko viokulinga eci kacasungulukile vitundilila Keliapu, kakandu vetimba lietu, kuenda koluali lulo. Satava eye wasiata okutuseteka oco tulinge eci kacasungulukile kovaso a Suku. (Mateo 4:3; 1 Va Tesalonike 3:5) Eci tulinga epingilo liokuti, “Ku ka tu songuile veyonjo,” tukasi okupinga ku Suku oco kakatuecelele okuinga akandu eci tusetekiwa oco katukapokole kokuaye. Eye opondola okutuendisa oco katukakupuke kuvi kuenda oco katukakautiwa la Satana, ukueviho.—Mateo 6:13; 1 Va Korindo 10:13.
Kovilinga Viove Kuama eci Ovangula Volohutililo
18. Kovilinga vietu tulekisa he ndati okuti tukuama olondaka tuvangula volohutililo vietu viatiamela kokuata olohuela viesanju kuanda omuenyo wepata liasanjuka?
18 Ohutililo yalongiwaa la Yesu yilombolola atosi avelapo, pole etu citava okuti tulikutilila kueci catiamela kovina vikuavo. Ndeci, citava okulikutilila konjongole yetu yokukuata olohuela viesanju. Nda tuyongola okulilava ciwa toke kolohuela vietu, cisukila okuti tulikutilila kondaka yaco oco katukawile vukahonga. Pole kovilinga vietu tukuami eci tuvangula kolohutililo lokuyuvula okutalva alivulu alekisa omanu vakasi epolola kuenda okukuama ovitalukilo kaviasungulukile. Tunolipovo onjila yokukuela lika vu Nala.
(1 Va Korindo 7:39; Esinumuilo 7:3, 4) Ndomo casiata, nda okuti tuakuela ale, tukasukila okulinga eci tuvangula volohutililo vietu lokukuama ovihandeleko via Suku oco tukuate esanju. Pole, nda okuti tukuete omala kacitela okulikutilia lika hati ovo vakavumba Yehova lekolelo liocili. Tusukila okulinga cosi cisukiliwa okuvalonga elilongiso Liembimbiliya keunad okuendaenda lavo kolohongele viekngelo vietu Tuakristao olonjanja viosi.—Esinumuilo 6:5-9; 31:12; Olosapo 22:6.
19. Nye tusukila okulinga nda tukasi okulikutilila kondaka yupange wetu wokukunda?
19 Tuasiata he okulikutilia oco tusumuluisiww kupange wokukunda? Okusulako, tukuami olohutililo viaco oco tukuate onepa yalua kupange wokukunda Usoma. Nda tulikutilila oco tukuate epuluvi liokukuatisa vakuetu oco vanile vonjila yituala komuenyo kopui, tusukila okukualhisa omanu vosi valekisa onjongole oco tuvasonehe kulala wetu wokuvalongisa Embimbiliya. Nye tukuete okulinga nda tuyongola okulitumbika kupange wakundi votembo yosi? Tukuami onjila yilitava lolohuitililo vietu pokuvokiya upange wetu wokukunda kuenda pokukuata onepa kupange lakundi votembo yosi. Nda tualinga ovina viaco tukalekisa okuti kovilinga vietu tukuama eci tuvangula kolohutililo vietu.
20. Nye tukalilongisa kocipama cetu cikuaiko?
20 Nda tukasi okuvumba Yehova leolelo liocili, tukuata ekolelo liokuti eye okatambulula olohutililo viet vialisesama locipange caye. (1 Yoano 5:14, 15) Ocili okuti, atosi amue akuatisa asiata oksangiwa pokukulihisa lutate, olohutililo vimue viasonehiwa Vembimbiliya. Kocipama cetu cikuaiko tukalilongisa Ovisonehua vikuavo Viembimbiliya vikuatisa omanu vakuete onjongole yokupongiyia olohutililo viavo ku Yehova ndisensu.
Otambulula he Ndati?
◻ Momo lie tusukilila okulinga olohutilio vietu lekolelo?
◻ Esivayo keunda olopandu vikuete esilivilo lie volohutililo vietu?
◻ Momo lie tukuatela ekolelo liokuvangula la Yehova volohutililo oco atukuatise?
◻ Api atosi amue atiamela kohutililo Yesu a longisa?
◻ Kovilinga vietu tukuama he ndati eci tuvangula kolohutililo vietu?
[Elitalatu kemela 10]
Olonjanja vimue, citava okuti tusukila okulikutilila ndeci Soma Yehosafata alinga hati: “Leci tu linga ka tu ci lete, puai tu imba ovaso kokuove a Yehova”
[Elitalatu kemela 11]
Ove he olikutilila ndomo mukasi ohutililo Yesu alongisa?