OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET Colombangi Via Yehova
Olombangi Via Yehova
OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET
Umbundu
Ũ
  • Ñ
  • ñ
  • õ
  • Õ
  • ũ
  • Ũ
  • ĩ
  • Ĩ
  • ã
  • Ã
  • ẽ
  • Ẽ
  • EMBIMBILIYA
  • ALIVULU
  • OLOHONGELE
  • w08 15/6 kam. 7-11
  • Ovina Tu Sukila Oku Tila

Vonepa eyi ka mu sangiwa ovideo layimue.

Tu ecele, kua pita ocitangi cimue poku lekisa ovideo.

  • Ovina Tu Sukila Oku Tila
  • Utala Wondavululi—2008
  • Otulosapi
  • Ocipama ci Likuata
  • Tu Sukila Oku Tila Onyeño ya Laika Okuiya
  • Oku ‘Tila vo Bavulono’
  • Tila Efendelo Lioviteka
  • “Tili Ukahonga”
  • Tila ‘Oku Sola Olombongo’
  • Tila ‘Oloñeyi Viovomalẽhe’
  • ‘U o Tanga a ci Limbuke’
    Utala Wondavululi—1999
Utala Wondavululi—2008
w08 15/6 kam. 7-11

Ovina Tu Sukila Oku Tila

“Ambuto yolonyoha, helie wo lunguli oku tila onyeño yiya?”​—⁠MAT. 3:⁠7.

1. Ovolandu api Embimbiliya atiamẽla koku tila?

ECI o yeva ondaka hati “tila,” nye o sima? Vamue va sima ocitangi Yosefe a pita laco eci a yonjiwa lukãi wa Potifare oco a linge laye ukahonga. (Efet. 39:​7-​12) Vakuavo va sima eci catiamẽla Kakristão va tila ko Yerusalãi kunyamo wa 66 K.K., omo lioku pokola kelungulo lia Yesu li popia hati: “Eci vu mola Yerusalãi ya ñualĩwa lovita, . . . ava va kasi vo Yudea va tilile kolomunda, lava va kasi vokati ka Yerusalãi va tundemo.”​—⁠Luka 21:​20, 21.

2, 3. (a) Episo Yoano Upapatisi a linga kasongui vetavo, li lomboloka nye? (b) Yesu wa pitulula ndati elungulo lia Yoano?

2 Ovolandu tua konomuisa ndeti, mua kongelele oku tila lolupesi. Pole, koloneke vilo Akristão valua kolonepa viosi violuali, va kuete cimue va sukila oku tila vupopi wocindekaise. Yoano Upapatisi wa tukula ondaka oku “tila” vupopi waco. Pokati komanu valua veyile oku mola Yoano, pa kala ovitunda via va Yudea vakuambambe va simĩle okuti, ka va sukila oku likekembela. Ovo ka va kapeleko omanu vana va lekisa elikekembelo poku papatisiwa. Omo liaco, Yoano wa kuata utõi woku situlula ombambe yasongui vaco vakuetavo poku popia hati: “Ambuto yolonyõha, helie wo lunguli oku tila onyeño yiya? Imi apako a sungulukila epongoloko liutima.”​—⁠Mat. 3:​7, 8.

3 Yoano ka popele catiamẽla koku tila lolupesi. Pole, wa lungula eci catiamẽla keteke lieyambulo va kala oku lavoka. Kuenje, wa sapuila asongui vakuetavo hati, oco va puluke keteke liaco, va sukilile oku lekisa apako a eca uvangi woku likekembela. Noke, Yesu wa pisavo asongui vakuetavo omo liovituwa viavo viungangala vi lekisa okuti, isiavo Eliapu. (Yoa. 8:​44) Yesu wa pitululavo elungulo lia Yoano poku va tukula hati, ‘ombuto yolombuta,’ kuenje wa pula hati: “Vu puluka ndati episo lioku enda [Vongehena]?” (Mat. 23:​33) Ondaka ‘Ongehena’ Yesu a tukula, yi lomboloka nye?

4. Elungulo lia Yesu liatiamẽla “Kongehena” li lomboloka nye?

4 Ongehena ya kala ocitumãlo cimue kosamua yovimbaka vio Yerusalãi kuna va enda oku timihĩla ovinene kuenda ovinyama via fa. Yesu ondaka yaco wa yi tiamisila kolofa via vana ka va kuete elavoko liepinduko. (Tanga kemẽla 27.) Epulilo liaye liatiamẽla koku puluka Vongehena, li lekisa okuti asongui vaco vetavo, va sesamẽla oku kunduiwa okuti ka va kuata elavoko.​—⁠Mat. 5:​22, 29.

5. Ovolandu a pita a lekisa ndati okuti elungulo lia Yoano leli lia Yesu lia kuata esilivilo?

5 Asongui vakuetavo lia va Yudea, va vokiyile kakandu avo poku lambalala Yesu kuenda olondonge viaye. Ndomo Yoano la Yesu va ci popele, eteke lionyeño ya Suku lia pitilile muẽle. Omo okuti “onyeño” yaco yeya oku pita lika ko Yerusalãi loko Yudea, omanu va kuata epuluvi lioku tilila kocitumãlo cikuavo osimbu eteke liaco ka lieyile handi. Onyeño yaco yeya kunyamo wa 70 K.K., eci olohoka via va Roma via nyõla o Yerusalãi lonembele yaco. Ko Yerusalãi kua pita “ohali” ka yi sokisiwa. Omanu valua va pondiwa, vakuavo vambatiwa kumandekua. Omo liaco, valua va litukula hati Akristão, va lavokavo enyõleho liaco.​—⁠Mat. 24:⁠21.

Tu Sukila Oku Tila Onyeño ya Laika Okuiya

6. Nye ceya oku moleha vekongelo Liakristão vatete?

6 Akristão vamue kocita catete eci va liwekapo oku fendela Yehova, va kuamiwa lomanu valua. (Ovil. 20:​29, 30) Osimbu ovapostolo va Yesu va kala komuenyo, va tẽla oku “tutuiya” vana va yonguile oku siapo efendelo liocili. Pole, noke lioku fa kuavo, kua moleha atavo alua Akristão vesanda. Koloneke vilo, kuli atavo alua a litukula hati Akristão, pole va longisa ovina via litepa. Embimbiliya lia popele okuti, kukeya etavo Liakristão vesanda, kuenda li va tukula hati: “Omunu wekandu o tukuluka.” Pole, “omõla enyõleho . . . [okuti] Ñala Yesu u nyõla lofela yomẽla waye, haeye u wimũla lokumoleha kuaye letukuluko liaye.”​—⁠2 Va  Tes. 2:​3, 6-8.

7. Momo lie ondaka ‘vakuakandu’ yi tiamisiwila Kakristão vesanda?

7 Akristão vesanda va linga vakuakandu omo lioku kemba omanu valua lovina vimue ndeci: Alongiso esanda, ateke ovipito violuali, kuenda ovina vikuavo vi pisiwa Lembimbiliya. Ndeci Yesu a pisa asongui vetavo, afendeli valua koloneke vilo okuti va panga onepa ‘komõla wenyõleho,’ va lavoka enyõleho lina ka likuete elavoko liepinduko. (2 Va  Tes. 1:​6-9) Omanu vana va kembiwa Lakristão vesanda va lavoka nye? Oco tu sange etambululo, tu kũlĩhĩsi ovina via pita osimbu handi o Yerusalãi ka ya nyõliwile kunyamo wo 607 O.Y.

Oku ‘Tila vo Bavulono’

8, 9. (a) Esapulo lipi Yeremiya a ecele ku va Yudea va kala kumandekua ko Bavulono? (b) Eci o Bavulono ya nyõliwa la va Medo kuenda va Persia, epuluvi lipi va Yudea valua va kuata?

8 Uprofeto Yeremiya wa tukuile ocitumasuku coku nyõliwa kuo Yerusalãi ca tẽlisiwa kunyamo wo 607 O.Y. Eye wa popia hati, omanu va Suku vaka tualiwa kumandekua, pole noke ‘liakũi epanduvali kanyamo,’ va tiuka oku tumbulula ofeka yavo. (Yere. 29:​4, 10) Yeremiya wa kuata ocikele cavelapo coku sapuila va Yudea va kala kumandekua, oco ka vaka yapuisiwe lefendelo liesanda lia kala ko Bavulono. Eci otembo yaco ya pitilapo, va tiukila ko Yerusalãi, kuenje va tumbulula efendelo liocili. Ulandu waco wa tẽlisiwa kunyamo wo 539 O.Y., eci va Medo la va Persia va nyõla o Bavulono. Kuro una wa kala Soma yoko Persia, wa imba oluiya loku popia hati, va Yudea va tiukile ko Yerusalãi oco va tumbulule onembele ya Yehova.​—⁠Esera 1:​1-4.

9 Va Yudea valua va kuata epuluvi lioku tiukila kofeka yavo. (Esera 2:​64-​67) Poku ci linga, kua tẽlisiwa ocitumasuku ca Yeremiya wa handelekele oku tilila kocitumãlo cikuavo. (Tanga Yeremiya 51:​6, 45, 50.) Vamue pokati ka va Yudea ka va tẽlele oku linga ungende unene woku tiukila ko Yerusalãi kuenda ko Yudea. Vana va sialele ko Bavulono, ndeci uprofeto Daniele, va tambula esumũlũho lia Suku lioku eca ekuatiso kefendelo liocili ko Yerusalãi, kuenda ka va litengele vefendelo liesanda lia kala ko Bavulono.

10. Ovina vipi “vi lingisa onyanya,” via siata oku lingiwa vo “Bavulono [Yinene]”?

10 Koloneke vilo, kuli omanu valua vatiamẽla katavo esanda a fetikila ko Bavulono yosimbu. (Efet. 11:​6-9) Atavo aco, a tukuiwa hati: “Bavulono [Yinene,] ina ya vakahonga levi vi lingisa onyanya kilu lieve.” (Esit. 17:⁠5) Atavo esanda a kuete ulandu ũvi woku kuatisa olombiali violuali lulo. Pokati ‘kovina vĩvi’ via siata oku lingiwa latavo, pa sangiwa ovoyaki a siata oku nena olofa viomanu valua “va pondiwa kilu lieve.” (Esit. 18:​24) Vovina vikuavo “vi lingisa onyanya,” mua kongela oku lipekela lomãla kuenda ovituwa vikuavo viukahonga via siata oku lingiwa lasongui vatavo esanda. Omo liaco, Yehova Suku ndopo oka kundula atavo esanda voluali.​—⁠Esit. 18:⁠8.

11. Ocikele cipi Akristão vocili va kuete osimbu o Bavulono Yinene ka ya nyõliwile handi?

11 Omo okuti Akristão vocili va kũlĩha ovina vĩvi vi kasi oku lingiwa vo Bavulono Yinene, va kuete ocikele coku lungula omanu vaco. Ovo va ci linga poku eca Ambimbiliya kuenda alivulu a sandekiwa ‘lukuenje wa kolelua haeye wa lunguka,’ una Yesu a nõla oco a ece ‘okulia kuespiritu votembo ya sokiyiwa.’ (Mat. 24:​45) Omanu vana va lekisa onjongole kesapulo Liembimbiliya, va siata oku kuatisiwa lelilongiso Liembimbiliya. Kuenje, va limbuka esilivilo lioku ‘tila vo Bavulono,’ osimbu ka ya nyõliwile handi.​—⁠Esit. 18:⁠4.

Tila Efendelo Lioviteka

12. Suku o tenda ndati vana va siata oku fendela oviñumañuma?

12 Ovina vikuavo vi linga onyanya, via siata vo Bavulono Yinene, oku fendela oviteka. Ovina viaco Suku o vi tukula hati, ‘umbondo.’ (Esin. 29:​17) Vosi va yongola oku sanjuisa Suku va sukila oku yuvula efendelo lioviteka poku pokola kelungulo lia Suku li popia hati: “Ame Yehova, oyo onduko yange. Ulamba wange siu weci [ku umue] wiñi, ndaño esivayo liange si li eci koviñumañuma.”​—⁠Isa. 42:⁠8.

13. Olonjila vipi viefendelo lioviteka tu sukila oku tila?

13 Ondaka ya Suku yi situlula olonjila via litepa viefendelo lioviteka. Olio litukula ocipululu hati, “efendelo lioviteka.” (Va Kol. 3:⁠5) Ocipululu ci lomboloka oku kuatela onjongole kocina camãle. (Etu. 20:​17) Ungelo una weya oku tukuiwa hati Satana Eliapu, onjongole yaye yĩvi, yo vetiya oku kala nda Suku oco a fendeliwe. (Luka 4:​5-7) Onjongole yaco yo vetiyavo oku tomba olonumbi via Yehova kuenda oku vetiya Heva oku linga eci Suku a handelekele okuti, ka ci tava oku cilinga. Adama wa lekisavo ocipululu poku pitisa kovaso ocisola a kuatela ukãi waye okuti, oku pokola ku Isiaye wokilu ci sule. Omo liaco, vosi va yongola oku tila eteke lionyeño ya Suku, va sukila oku u fendela lutima wavo wosi kuenda oku yuvula ocipululu.

“Tili Ukahonga”

14-16. (a) Ongangu yipi yiwa Yosefe a tu sila? (b) Nye tu sukila oku linga nda tu kuete oloñeyi ka via sungulukile vioku lipekela? (c) Tu pondola ndati oku tila ukahonga?

14 Tanga 1 Va  Korindo 6:18. Eci ukãi wa Potifara a seteka oku yonja Yosefe, eye wa tila. Omo liaco, wa sia ongangu yiwa Kakristão vosi, cikale vana ka va kuelele ale vana va kuele! Yosefe wa ivalukile olonumbi via Suku vi pisa ukahonga. Nda tu yongola oku pokola kocihandeleko coku ‘tila ukahonga,’ tu sukila oku yuvula ovina vi vetiya oloñeyi vioku lipekela lomunu umue okuti hayeko tua likuela laye. Omo liaco, tu lunguiwa ndoco: “Ipayi ovituwa vĩvi . . . viokuti ukahonga, levĩho, lokanyaima, kuenda oñeyi yĩvi, locipululu ca lomboloka efendelo lioviteka. Omo omãla vesino va kasi lovituwa viaco, oco onyeño ya Suku yi veyilila.”​—⁠Va Kol. 3:​5, 6.

15 Ivaluka okuti, ‘onyeño ya Suku yi keya’ muẽle. Omanu valua, va siata oku yapuisiwa lolonjongole ka via sungulukile vioku lipekela. Omo liaco, etu Tuakristão tu sukila oku pinga ekuatiso lia Suku vohutililo kuenda espiritu sandu liaye oco li tu kuatise oku yuvula olonjongole viaco. Oku lilongisa Embimbiliya, loku endaenda kolohongele kuenda oku kundila omanu olondaka viwa, ci tu kuatisa oku amamako ‘oku endaenda lespiritu.’ Nda tua ci linga, ka tu tẽlisa “ocipango cetimba.”​—⁠Va Gal. 5:⁠16.

16 Nda tua kuata ocituwa coku tala omanu va kasi epolõla, ka tu tẽla ‘oku endaenda lespiritu.’ Akristão vosi va sukila oku yuvula oku tanga, oku tala ale oku yevelela ovina vi vetiya oloñeyi vioku lipekela. Omo okuti ‘omanu va Suku va kola,’ va sukila oku yuvula oku sanjukila ovina viaco vĩvi kuenda oku yuvula oku vi vangula. (Va Efe. 5:​3, 4) Pole, tu sukila oku lekisa ku Isietu ukuacisola okuti, tu yongola oku puluka konyeño yaye yi laika oku iya lelavoko lioku kala voluali luokaliye luesunga.

Tila ‘Oku Sola Olombongo’

17, 18. Momo lie tu sukilila oku tila oku ‘sola olombongo’?

17 Paulu vukanda watete a sonehela Timoteo, wa lekisa olonumbi vi pondola oku kuatisa Akristão oco va yuvule oku yapuisiwa lonjongole yoku kuata ovokuasi. Citava okuti vamue va yapuisiwa poku nyana ovina vi kola oco va tẽlise olonjongole viavo. Paulu wa vetiyavo oku yuvula ovisimĩlo viokuti, ‘oku litumbika ku Suku, oyo onjila yoku kuata ovokuasi.’ Omo liaco, oku ‘sola olombongo,’ kua siata oku vetiya omanu oku kuata onjongole yaco, cikale olohuasi ale olohukũi.​—⁠1 Tim. 6:​1, 2, 5, 9, 10.

18 Ivaluka hẽ ovolandu Embimbiliya a lekisa ndomo vamue va nyõla ukamba wavo la Suku omo lioku ‘sola olombongo’ ale onjongole yoku landa ovina vimue ndaño ka vi sukiliwa? (Yeh. 7:​11, 21; 2 Olos. 5:​20, 25-​27) Paulu wa lungula Timoteo hati: “Yuvula ovina evi viosi. Kuama esunga, loku fendela Suku, kuenda ekolelo, locisola, lepandi, kuenda usima.” (1 Tim. 6:​11) Oku pokola kelungulo eli ci kuete esilivilo ku vana va yongola oku puluka keteke lionyeño ya Suku yi laika oku iya.

Tila ‘Oloñeyi Viovomalẽhe’

19. Amalẽhe vosi va sukila nye?

19 Tanga Olosapo 22:15. Esanda li kasi vutima wumalẽhe li pondola oku u nenela ovitangi. Pole, epindiso Liembimbiliya li pondola oku u kuatisa. Amalẽhe valua Akristão okuti olonjali viavo Halombangiko Via Yehova, va siata oku pokola kolonumbi Viembimbiliya. Vakuavo va siata oku kuatisiwa lelungulo lia vamanji va loñoloha kespiritu. Oku pokola kalungulo Embimbiliya, ci nena esanju cilo kuenda kotembo yo kovaso.​—⁠Va Hev. 12:​8-11.

20. Amalẽhe va pondola oku kuatisiwa ndati oco va tile olonjongole ka via sungulukile?

20 Tanga 2 Timoteo 2:​20-22. Amalẽhe vamue omo lioku tomba alungulo Embimbiliya, va siata oku kuata ovituwa vĩvi ndeci: Oku livelisapo, ocipululu, ukahonga, oku sola olombongo, kuenda oku tiamisila lika utima kayele. Ovituwa viaco, viatiamẽla ‘koloñeyi viamalẽhe’ vina Embimbiliya li tu vetiya oku tila. Oco amalẽhe Akristão va tile ovina viaco, va sukila oku yuvula ovina vĩvi ndanõ vina okuti ka calelukile oku vi limbuka. Elungulo li tunda ku Suku li kuete esilivilo liavelapo, kuenda oku kuama ongangu ya vana va pokola ku ‘Ñala lovitima via lipua, ci nena esanju liocili.’

21. Ohuminyo yipi Yesu Kristu a linga yatiamẽla kolondonge viaye?

21 Cikale okuti tu amalẽhe ale tuakulu, nda tua yuvula oku yevelela omanu vana va pondola oku tu yapula ci lekisa okuti, tu yongola oku panga onepa ku vana vatiamẽla kolondonge via Yesu okuti, ‘va tila ondaka yomanu ka va kũlĩhĩle.’ (Yoa. 10:⁠5) Oco tu puluke keteke lionyeño ya Suku, ka tu sukila lika oku yuvula ovina vi koka ohele. Pole, tu sukilavo oku lekisa ovituwa viwa. Vocipama cikuãimo, tuka kũlĩhĩsa atosi epanduvali atiamẽla kondaka eyi. Omo liaco, tu kuete esunga lioku kapako ohuminyo ya Yesu wa popia hati: “[Ndeca kolomeme viange] omuenyo ko pui kuenje lalimue eteke vi nyõleha. Lomue o vi kotosola peka liange.”​—⁠Yoa. 10:⁠28.

O Tambulula Ndati?

• Elungulo lipi Yesu a eca kasongui vakuetavo?

• Omanu valua koloneke vilo va kasi kohele yipi?

• Olonjanjo vipi tu sukila oku tila vi vetiya oku fendela oviteka?

[Elitalatu kemẽla 9]

Nye o sima eci o yeva ondaka hati, “tila”?

    Alivulu Wumbundu (1993-2025)
    Tunda
    Iñila
    • Umbundu
    • Tumisa o link
    • Ceci o yongola
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Alungulo Onumbi
    • Onumbi Yoku Liteyuila
    • Ndomo o Liteyuila
    • JW.ORG
    • Iñila
    Tumisa o link