Ene Amalẽhe, Sivayi Yehova
“Sivayaili Yehova kilu lieve . . . Akuenje, afeko.”—OSAMO 148:7, 12.
1, 2. (a) Ovina vipi omãla vatito va kũlĩha okuti ka va sesamẽla oku vi linga? (b) Momo lie amalẽhe ka va sukilila oku sumua omo lioku tatekiwa lolonjali viavo oku linga ovina vimue?
OMÃLA vatito va kũlĩha okuti, kuli ovina vimue ka va pondola oku linga. Valua pokati kavo va siata oku pula kolonjali viavo otembo vaka fetika oku tẽha etapalo likaliavo, oku kala likaliavo kocitumãlo cimue koñolosi, kuenda otembo vaka fetika oku endisa ekãlu. Olonjanja vimue amalẽhe va limbuka okuti akamba vavo va siata oku tambula atambululo amuamue kolonjali viavo. Ovo va siata oku va sapuila hati: ‘Kevelela toke eci o kula.’
2 Ene wamalẽhe u sukila oku kũlĩha okuti, olonjali viene ka vi yongola okuti u kuata elianjo lioku linga ovina viosi votembo yovutila. Momo vi yongola oku ku teyuili. Omo liaco, u sukila oku kũlĩha okuti, nda wa pokoli kolonjali viene, u sanjuisa utima wa Yehova. (Va Kolosai 3:20) Anga hẽ omo lioku tatekiwa oku linga ovina vimue, ci lomboloka okuti ka u kuete esilivilo? Olonjali viene vi pondola hẽ oku ku tateki oku linga ovina viosi loku talamẽla toke eci u kula? Sio hacoko. Koloneke vilo kuli upange umue wa velapo u kasi oku lingiwa. Pole, oku linga upange waco omõla ka sukila oku talamẽla toke eci a kula. Anga hẽ ene wamalẽhe, u yongolavo oku litumbika kupange waco? Yehova Ukuonenewosi, o kasi oku ku laleki.
3. Yehova o kasi oku laleka amalẽhe oco va linge nye? Apulilo api tuka konomuisa cilo?
3 Upange upi tu kasi loku popia? Kũlĩhĩsa ocinimbu Cembimbiliya oku kuopiwa osapi yocipama cilo. Ocinimbu caco ci popia hati: “Sivayaili Yehova kilu lieve. . . . Akuenje, afeko, alosekulu, amãla.” (Osamo 148:7, 12) Ene wamalẽhe, u kuete esumũlũho lioku sivaya Yehova. Oco hẽ u yongola oku kuata muẽle onepa kupange waco? Valua pokati kene va kasi oku ci linga. Oco u limbuke esunga liaco, tu konomuisi atosi atatu. Atosi aco vava: Momo lie u sukilila oku sivaya Yehova? Ndamupi u pondola oku cilinga? Otembo yipi u sukila oku fetika?
Momo Lie tu Sukilila Oku Sivaya Yehova?
4, 5. (a) Ndomo ca lomboluiwa Vosamo 148, uvangi we tu lete? (b) Ovina via lulikiwa vi kasi oku sivaya ndati Yehova?
4 Esunga limue lioku sivaya Yehova lieli okuti, eye Ululiki wetu. Osamo 148 yi tu kuatisa oku kũlĩha ocili condaka eyi. Kũlĩhĩsa ocindekaise eci: Nda ove wa sanga omanu vamue va kasi oku imba ocisungo cimue ca fina, nye o yeva vutima wove? Nda wa limbuka okuti, olondaka viocisungo caco viocili haivio via sunguluka, ci ku vetiya oku linga nye? Anga hẽ o kuata onjongole yoku lilongisa ocisungo caco? Osamo 148 yi lekisa okuti ove wa kũlĩha vamue va kasi oku imba ocisungo cimue ca fina. Kuenda wa kũlĩhavo ocisungo caco. Osamo yaco ya tukula ovina vimue vi kasi oku siyava Yehova. Pole, nda wa tanga osamo yaco oka limbuka ocina cimue ca litepa. Ocina caco nye?
5 Ovina vialua via tukuiwa Vosamo 148, ka vi vangula kuenda ka vi sokolola. Pole, vi kasi oku eca esivayo ku Yehova. Osamo yaco yi lombolola eci catiamẽla kekumbi, kosãi, kolombungululu, kocikokoto, kofela, kolomunda, kuenda kawulu. Ovina evi vi pondola ndati oku sivaya Yehova? (Ovinimbu 3, 8, 9) Osamo yaco yi lombololavo eci catiamẽla koviti, kovina vi kasi vokalunga, kuenda kovinyama vikuavo. (Ovinimbu 7, 9, 10) Ove hẽ eteke limue vokati kuteke wa setekele ale oku tala eposo liosãi lolombungululu? Anga hẽ wa setekelevo oku tala ndomo ovinyama vi papala ale oku tala usenge umue wa fina? Ocili okuti, ove wa yevele ocisungo cesivayo li tunda kovina evi. Ovina Yehova a lulika vi tu ivaluisa okuti, eye Ukuonenewosi. Kuenda lomue o kuete uloño locisola cavelapo okuti caye ci sule.—Va Roma 1:20; Esituluilo 4:11.
6, 7. (a) Ovina vipi vi kuete olondunge via lomboluiwa Vosamo 148, okuti vi kasi oku sivaya Yehova? (b) Momo lie tu vetiyiwila oku eca esivayo ku Yehova? Tukula ocindekaise cimue.
6 Osamo 148 yi lombololavo ovina vikuavo vi kuete olondunge okuti vi kasi oku eca esivayo ku Yehova. Ocinimbu 2, ci tukula ‘olohoka’ viovangelo vokilu. Ocinimbu 11, ci lekisa okuti, olosoma kuenda olonganji, via lalekiwavo oku eca esivayo ku Suku. Ocili okuti, ovangelo va velapo va kasi oku sivaya Yehova. Oco hẽ etu tumanu, ka tu sukilavo oku sivaya Yehova? Ocinimbu 12 kuenda 13, vi eca elaleko kokuene wamalẽhe oco u sivayi Yehova. Ove hẽ o kuete onjongole yoku ci linga?
7 Kũlĩhĩsa ocindekaise cimue ndeci: Nda ove o kuete ekamba limue lia loñoloha koku tasula ombunje ale koku sika ovisikilo, ku sapuilako hẽ epata liove lakamba vove catiamẽla kokuaye? Ocili okuti, ove o ci linga. Cimuamue haico catiamẽla ku Yehova. Oku lilongisa ovina vialua viatiamẽla kokuaye, ci tu vetiyavo oku sapula ovina viaco ku vakuetu. Osamo 19:1, 2 yi popia okuti, ovina vi kasi kilu ‘vi sapula ulamba wa Yehova.’ Eci tu sokolola ovina Yehova a siata oku linga, ci tu vetiya oku sapuilako vakuetu catiamẽla kokuaye.
8, 9. Esunga lie tu kuete lioku eca esivayo ku Yehova?
8 Esunga likuavo lioku sivaya Yehova lieli okuti, eye oyongola okuti tu ci linga. Momo lie? Anga hẽ momo okuti, eye o sukila esivayo liomanu? Sio hacoko. Etu tumanu olonjanja vimue tu yongola oku pandiyiwa lavakuetu. Pole, Yehova hacoko a tuwa. (Isaya 55:8) Eye ka tatãla ovituwa viaye. (Isaya 45:5) Yehova oyongola okuti, tu eca esivayo kokuaye. Nda tua cilinga, tuka sanjuisa utima waye. Momo lie? Tu konomuisi ovina vivali vi lekisa esunga liaco. Catete Yehova wa kũlĩha okuti, tu sukila oku eca esivayo kokuaye. Eye wa tu lulika lonjongole yoku kũlĩha ovina viespiritu kuenda oku u fendela. (Mateo 5:3) Olonjali nda via tu pongiyila okulia kumue kuwa, vi sanjuka calua eci vi limbuka okuti tu kasi okulia lesanju. Cimuamue haico catiamẽla ku Yehova. Eye o sanjuka calua eci tu eca esivayo kokuaye. Momo wa kũlĩha okuti ci tu kuatisa.—Yoano 4:34.
9 Esunga likuavo lieli okuti, Yehova wa kũlĩha okuti, vakuetu va sukilavo oku yeva esivayo tu eca kokuaye. Upostolo Paulu wa sonehela umalẽhe Timoteo hati: “Lilava ove muẽle. Lavavo okulongisa kuove. Pandikisa lovina evi, omo, nda o cilinga, o lipopela ove muẽle, [kuenda] o popelavo ava va ku yeva.” (1 Timoteo 4:16) Eci tu longisa vakuetu ovina viatiamẽla ku Yehova, ovo va pondolavo oku u kũlĩha. Kuenje ukũlĩhĩso waco u va tuala kepopelo.—Yoano 17:3.
10. Momo lie tu vetiyiwila oku sivaya Suku yetu?
10 Tu kuete esunga likuavo lioku sivaya Yehova. Ivaluka ocindekaise tua tukula catiamẽla kekamba liove. Pamue ove wa yeva okuti vakuene va kasi loku lundila ekamba liove kuenda oku vĩhisa onduko yaye. Oco hẽ, ku kuata onjongole yoku vangula ovina viwa viatiamẽla kokuaye? Cimuamue haico catiamẽla ku Yehova. Eye wa siata oku lundiliwa ovina vialua voluali lulo. (Yoano 8:44; Esituluilo 12:9) Omanu vana vokuetele ocisola, va siata oku vetiyiwa oku popia ocili catiamẽla kokuaye loku situlula ovohembi aco. Ove hẽ o yongola oku lekisa ocisola lolopandu viove ku Yehova? Nda wa ci linga, oka teyuila Uviali waye loku eca uvangi wokuti Satana ohembi. Pole, o pondola lika oku cilinga poku eca esivayo kokuaye. Tu konomuisi ndomo ci lingiwa.
Ndomo Amalẽhe Vamue va Sivaya Yehova
11. Ovolandu api Embimbiliya a lekisa okuti, amalẽhe va pondola oku eca uvangi woku sivaya Yehova?
11 Embimbiliya li lekisa okuti, amalẽhe va siata oku eca uvangi uwa woku sivaya Yehova. Kosimbu umalẽhe umue ufeko ko Isareli, wambatiwile kumandekua lolohoka via va Asuria. Pole, lutõi wocili wa eca uvangi kucime caye watiamẽla ku Elisia uprofeto wa Yehova. Kuenje olondaka viaye via vetiya uprofeto oku linga ocikomo loku eca uvangi watiamẽla ku Suku. (2 Olosoma 5:1-17) Yesu eci a kala umalẽhe, wa kuatelevo utõi woku eca uvangi. Pokati kovina vialua a linga vutila, Yehova wa nõlapo lika evi a linga eci a kuata 12 kanyamo. Kuenje via sonehiwa Vembimbiliya. Kepuluvi liaco Yesu wa kuatele utõi woku linga apulilo kalongisi vetavo vonembele yo ko Yerusalãi. Kuenje va komõha ukũlĩhĩso waye watiamẽla kolonjila via Yehova.—Luka 2:46-49.
12, 13. (a) Eci Yesu a kala oku panda kolofa, nye a lingile vonembele? Omanu va kala vonembele veya oku linga nye? (b) Nye Yesu a yevele vutima eci omãla va fetika oku u sivaya?
12 Eci Yesu a kala umalẽhe, wa vetiyavo omãla oku sivaya Yehova. Epuluvi limue eci a kala oku panda kolofa, wa pitile otembo yalua oku longisa vonembele ko Yerusalãi. Embimbiliya li lombolola okuti, Yesu wa linga ‘ovina vialua vi komohisa.’ Eye wa tundisa vonembele omanu va kala oku landisilamo loku iva. Wa sakula olomeke lovilema. Ovitunda vinene kumue lomanu vakuavo, va mõla ovina viaco. Omo liaco, va sukilile oku eca esivayo ku Yehova kuenda Komõlaye Mesiya. Pole, ka va cilingile. Valua va kũlĩhĩle okuti, Yesu wa tumiwa la Yehova. Pole, omo lioku kuatela usumba ovitunda vinene, ka va ecele esivayo ku Suku. Ove hẽ wa kũlĩha ava va tẽla oku eca esivayo kokuaye? Embimbiliya li popia hati: “Eci ovitunda vinene la vakuavisonehua va mola ovikomo [Yesu] a linga, kuenda omãla va kala loku vilikiya vonembele vati, [esivayo] ku Mõla a Daviti, oco va tema. Vo pula vati: O yevite eci [omãla] ava va kasi loku popia?”—Mateo 21:15, 16; Yoano 12:42.
13 Ovitunda vinene via simĩle okuti Yesu o tutuiya omãla va kala oku u sivaya. Pole, Yesu ka ci lingile. Eye wa tambulula ovitunda viaco hati: “Ndi ci yevite. Ka wa la tangi olondaka evi viokuti, kovimẽla viomãla lotuñaña ove wopako esivayo liocili?” Yesu kuenda Isiaye Yehova va sanjukilile esivayo liomãla vaco. Momo omãla va kala oku linga ovina akulu va sesamẽlele oku linga. Olondunge viavo via molẽha komanu vosi. Ovo va mõla ovina vikomõhisa Yesu a linga, loku vangula kuaye lutõi, kuenda ekolelo liaye. Va mõlavo ocisola a lekisa ku Yehova kuenda komanu vaye. Ovo va limbukile okuti, Yesu eye una Yehova a tukuile hati, Mesiya ‘Omõla a Daviti.’ Omo liekolelo liavo, va kuata esumũlũho lioku tẽlisa ocitumasuku Cembimbiliya.—Osamo 8:2.
14. Ndamupi amalẽhe va kuatisiwa lolohõlo viavo koku sivaya Yehova?
14 Nye tu lilongisa kovolandu ava? Ovolandu ava a lekisa okuti, amalẽhe va pondola oku eca esivayo ku Yehova. Olonjanja vimue omãla va siata oku tambula esumũlũho lioku limbuka ocili Condaka ya Suku kuenda oku lekisa ekolelo liavo ku Yehova. Handi vali, va kuetevo ongavelo ya tukuiwa kelivulu Liolosapo 20:29 li popia hati: “Ulamba wakuenje olõhõlo viavo.” Omo liaco, ene wamalẽhe u kuete esumũlũho omo liolohõlo viene vi ku kuatisi oku sivaya Yehova. Oco hẽ ndamupi u pondola oku talavaya lombanjaile yaco?
Ndamupi o Pondola Oku Sivaya Yehova?
15. Onjongole yipi tu sukila oku kuata vutima oco tu sivaye Yehova?
15 Onjongole yoku sivaya Yehova yi tunda vutima. Vakuene ka va tẽla oku ku vetiya oco o sivaye Yehova lutima wove wosi. Ivaluka ocihandeleko ca velapo ca popia hati: “Sola Yehova Suku yove lutima wove wosi lomuenyo wove wosi lolondunge viove viosi.” (Mateo 22:37) Anga hẽ wa kũlĩha ciwa Yehova omo lioku lilongisa Ondaka yaye? Nda wa cilinga, ci ku vetiya oku lekisa ocisola kokuaye. Pole, onjila ya velapo yoku lekisa ocisola caco, oku eca esivayo kokuaye. Nda wa kuata onjongole yaco, oka nõlapo oku ci linga lesanju.
16, 17. Ovituwa vietu vi kuete esilivilo lie koku sivaya Yehova? Lombolola ulandu umue.
16 Osimbu handi kua popele ondaka yimue, sokolola ndomo oka yi popia. Anga hẽ umalẽhe una ufeko ko Isareli wa lekisile epela letombo? Sio ka lekisile. Momo nda wa kuatele ovituwa viaco, cime caye kesongo ka va Asuria nda ka tavele oku yevelela kolondaka viaye viatiamẽla kuprofeto wa Yehova. Cimuamue haico ci pita love umalẽhe. Omanu va tava lika oku ku yevelela nda wa lekisa esumbilo kuenda esunguluko kokuavo. (Va Roma 2:21) Kũlĩhĩsa ulandu umue.
17 Umalẽhe umue ufeko kofeka yo Portugal o kuete 11 kanyamo, wa liyakele lovitangi vialua kosikola. Eye wa enda loku vetiyiwa oco a lingevo ovipito vioku sumbila oloneke. Pole, ka tavele oku ci linga omo lioku pindisiwa lolonumbi Viembimbiliya. Lesumbilo liocili, wa sapuila ulongisi waye esunga lieci ka tavela oku kuata onepa kovipito viaco. Pole, ulongisi waye ka tavele oku u yevelela. Olonjanja vialua ulongisi wa enda loku u sepula kuenda oku popia lãvi etavo liaye. Pole, umalẽhe wamamako loku pandikisa. Eci papita otembo yimue, umalẽhe waco wa litumbika kupange wakundi vavelapo. Eteke limue kohongele yofeka, eye wa kala oku tala ava va papatisiwa. Kuenje pokati kavo wa limbukapo ulongisi waye una wa enda loku u sepula kosikola. Noke yoku liyolela calua, ulongisi wo sapuila hati: ‘Esumbilo lina wa lekisile kosikola, lia ndi vetiya calua. Manji umue ukãi eci a ndi kundila olondaka viwa Viusoma, ndo lomboluila ulandu wesumbilo liove. Noke nda fetika oku lilongisa Embimbiliya lamanji yaco kuenje nda tava kocili Condaka ya Suku.’ Ulandu owu u lekisa okuti, ovituwa viene wamalẽhe vi eca esivayo ku Yehova.
18. Nda umalẽhe o kuete osõi yoku sapela la vakuavo kosikola catiamẽla kondaka ya Suku, nye a sukila oku linga?
18 Citava okuti, olonjanja vimue ove wa siata oku liyaka locitangi coku teyuila ekolelo liove kosikola. Nda o kasi locitangi caco, kuka sumue. Momo kuli valua va siata oku liyaka locitangi caco. Pole, citava okuti o linga ovina vimue vi vetiya vakuene oku pula catiamẽla ketavo liove. Nda kosikola yene citava oku ambata alivulu ukuenje wa lunguka, momo lie ku ci lingila? Tanga alivulu aco kowola yonanya ale kapuluvi akuavo. Eci akamba vove vaka mola alivulu aco, vaka pula eci o kasi loku tanga. Noke poku eca etambululo loku va sapuila ovina o kasi loku tanga vocipama caco, uka kuata ombangulo yiwa. Linga apulilo kokuavo oco o kũlĩhe ovisimĩlo viavo. Yevelela lutate kuenda va sapuila ovina wa siata oku lilongisa Vembimbiliya. Ovolandu a sangiwa kemẽla 29, a lekisa ndomo amalẽhe va siata oku eca esivayo ku Yehova. Poku cilinga, va siata oku sanga esanju kuenda oku kuatisa vakuavo oku kũlĩha Yehova.
19. Ndamupi amalẽhe va pondola oku eca uvangi uwa kupange woku kunda konjo lanjo?
19 Oku tumbika otembo yalua kupange wa Yehova, ci kuatisa oku eca esivayo kokuaye. Nda handi kua ci lingile, nye ku tumbikila ocimãho caco? Nda wa tumbika ale ocimãho caco, kuli ovina vikuavo o pondola oku linga. Kupange woku kunda konjo lanjo nda wa siata oku vangula lika ovina vimuamue, kuama olonjila vikuavo. Pulisa olonjali viove kuenda vamanji vakuavo va loñoloha oco va ku kuatise. Lilongisa oku talavaya ciwa Lembimbiliya koku linga apasu kuenda koku songola alilongiso Embimbiliya. (1 Timoteo 4:15) Osimbu o likolisilako oku linga ovina evi, okamamako oku sivaya Yehova. Kuenda cika ku kuatisa oku loñoloha loku kuata esanju kupange woku kunda.
Otembo Yipi o Fetika Oku Siyava Yehova?
20. Catiamẽla koku sivaya Yehova, momo lie amalẽhe ka va sukilila oku kuata ohele omo lianyamo avo atito?
20 Vocipama cilo tua konomuisa apulilo atatu atiamẽla kondaka eyi. Pole, etambululo liepulilo lia sulako, lia leluka calua. Embimbiliya li popia hati: “Ivaluka Usovoli wove voloneke viove viutila.” (Ukundi 12:1) Omo liaco, yilo oyo otembo yoku fetika oku sivaya Yehova. Pamue ove o popia hati: ‘Sikuete utunga woku sivaya Yehova. Sia loñolohele. Ndi kevelela toke eci ndi kula.’ Nda o kuete ovisimĩlo viaco, kuka yokoke, momo haveko lika o kuete ovisimĩlo viaco. Uprofeto Yeremiya eci a kala omõla wa sapuililevo Yehova hati: “A Ñala Yehova, ame hameko, okupopia si ci tẽla momo ndimõla.” Pole, Yehova wo sapuila hati, kuka kuate usumba. (Yeremiya 1:6, 7) Omo liaco, ka tuka kuati ohele yoku eca esivayo ku Yehova. Momo Yehova o tu teyuila kovina viosi.—Osamo 118:6.
21, 22. Momo lie amalẽhe vana va sivaya Yehova va sokisiwila ndolume?
21 Tu kasi oku vetiya amalẽhe okuti: Koka kuati ohele yoku sivaya Yehova. Otembo yovumalẽhe oyo yiwa koku litumbika kupange u kasi oku lingiwa cilo voluali. Momo nda wa cilingi, uka tiamẽli kepata li kasi oku sivaya Yehova voluali luosi. Yehova o sanjuka calua poku mõla okuti, vepata liaco mua kongela ene wamalẽhe. Ukualosamo wa sapuila Yehova hati: “Eteke o songola olohoka viove kolomunda vi kola, omanu vove va lieca kokuove olumue. Ndokutalala kuolume womẽle, haico ci kasi ongusu yove yovumalẽhe.”—Osamo 110:3.
22 Ocili okuti, olume luokomẽle lua posoka calua. Momo lu talalisa etimba, hailuo lunina, kuenda lomue o tẽla oku tenda a tosi aco. Ene wamalẽhe u kasi oku sivaya Yehova koloneke vilo viohali, wa soki ndolume. Yehova wa sanjuka calua omo lionjila wa noli yoku eca esivayo kokuaye. (Olosapo 27:11) Omo liaco, amamiko oku sivaya Yehova.
O Tambulula Ndati?
• Ovina vipi vi lekisa esunga lioku sivaya Yehova?
• Ovolandu api Embimbiliya a lekisa okuti, amalẽhe va pondola oku sivaya Yehova?
• Koloneke vilo amalẽhe va sivaya ndati Yehova?
• Otembo yipi amalẽhe va pondola oku fetika oku sivaya Yehova, kuenda momo lie?
[Elitalatu kemẽla 18]
Nda o kuete ekamba lia loñoloha koku linga ovina vimue, ku sapuilako vakuene?
[Elitalatu kemẽla 21]
Nda o yongola oku loñoloha kupange woku kunda, pinga ekuatiso ku vamanji vana va loñoloha