OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET Colombangi Via Yehova
Olombangi Via Yehova
OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET
Umbundu
Ũ
  • Ñ
  • ñ
  • õ
  • Õ
  • ũ
  • Ũ
  • ĩ
  • Ĩ
  • ã
  • Ã
  • ẽ
  • Ẽ
  • EMBIMBILIYA
  • ALIVULU
  • OLOHONGELE
  • w08 15/11 kam. 23-27
  • Lekisa Ovisimĩlo Via Sunguluka Poku Sandiliya Uhayele

Vonepa eyi ka mu sangiwa ovideo layimue.

Tu ecele, kua pita ocitangi cimue poku lekisa ovideo.

  • Lekisa Ovisimĩlo Via Sunguluka Poku Sandiliya Uhayele
  • Utala Wondavululi—2008
  • Otulosapi
  • Ocipama ci Likuata
  • Ca Sunguluka Oku Sakalala Lovina vi Kuete Esilivilo
  • Yuvula Oku Sakalala Calua Loku Sandiliya Uhayele
  • Ovina Vipi vi Kuete Esilivilo Liavelapo?
  • Oku ‘Lisuluvika’ ku Kuete Esilivilo
  • “Esunguluko Liene li Limbukiwe Lomanu Vosi”
  • Kuata Elavoko Liuhayele wa Lipua
  • Yehova o ka ku Pamisa
    Utala Wondavululi Welilongiso—2015
Utala Wondavululi—2008
w08 15/11 kam. 23-27

Lekisa Ovisimĩlo Via Sunguluka Poku Sandiliya Uhayele

“Sola Yehova Suku yove lutima wove wosi, . . . lolondunge viove viosi, longusu yove yosi.”​—⁠MARKO 12:⁠30.

1. Cipi ca kala ocipango ca Suku catiamẽla komanu?

YEHOVA SUKU ka yonguile okuti, omanu va vela kuenda va fa. Adama la Heva va kala vocumbo Cedene oco ‘va ci lime kuenda oku ci tata.’ Eye, ka yonguile okuti va kala lika komuenyo ci soka 70 ale 80 kanyamo. Pole wa yonguile okuti, va kala otembo ka yi pui. (Efet. 2:​8, 15; Osa. 90:​10) Nda va lekisile ocisola ku Yehova, loku pokola kuviali waye, nda ka va kuatiwile loku vela, oku hongua kuenda olofa.

2, 3. (a) Oku kuka kua lomboluiwa ndati velivulu Liukundi? (b) Helie wa nena olofa tua piñala ku Adama, kuenda vika mãliwako ndati?

2 Elivulu Liukundi 12, li lombolola ovitangi viyilila ‘koloneke viohali’ yi tunda koku kuka omo liekambo lioku lipua. (Tanga Ukundi 12:​1-7.) Owele u sokisiwa ‘luti wamendoeira wa telẽha.’ Ovipindi vi sokisiwa ‘lalume va pamẽle okuti, noke va liketika.’ Ovaso ka a lete ciwa, a sokisiwa lakãi va lengelela ponjanela oku sandiliya ocinyi pole, va mõla lika owelema. Omo okuti, ovayo amue a fetika oku loluka vomẽla omo lioku kuka, “vakuakufula va liwekapo upange wavo omo ka va luile.”

3 Eci Suku a lulika omanu ka yonguile okuti, va kuata ovolu a hongua, loku vuvala vovaso kuenda oku loluka kuovayo vomẽla. Pole, olofa tua piñala ku Adama, viatiamẽla ‘kovilinga Vieliapu,’ vina Omõla wa Suku Mesiya aka malãko Vusoma waye. Upostolo Yoano wa soneha hati: “Oco Omõla a Suku a tukulukila okuti o nyõla ovilinga vieliapu.”​—⁠1 Yoa. 3:⁠8.

Ca Sunguluka Oku Sakalala Lovina vi Kuete Esilivilo

4. Momo lie afendeli va Yehova va siatela oku sakuiwa lonjila yimue ya sunguluka, kuenda nye va kũlĩha?

4 Koloneke vilo, afendeli va Yehova va siata oku liyaka lovitangi vioku vela kuenda oku kuka. Omo liaco, tu sukila oku tata uhayele wetu lonjila yimue ya sunguluka. Anga hẽ, ka tu yongola oku vumba Yehova ‘longusu yetu yosi?’ (Mar. 12:​30) Osimbu tu sandiliya oku tatiwa lonjila yimue ya sunguluka, tu sukila oku ivaluka okuti, ka kuli eci tu pondola oku linga ci tateka omunu oku vela kuenda oku kuka.

5. Nye tu lilongisa kulandu wafendeli va Suku va siata oku liyaka lovitangi vioku vela?

5 Afendeli valua va Yehova va siata oku liyaka lovitangi vioku vela. Umue pokati kavo, Epafrodito. (Va Fil. 2:​25-​27) Timoteo ekamba liupostolo Paulu, wa liyakavo levalo liovimo. Omo liaco, Paulu wovetiya hati: “Nyua nyua tumue otuvinyu.” (1 Tim. 5:​23) Paulu wa liyakavo ‘losongo vetimba.’ Citava okuti, osongo yaco ya kala evalo limue viso, ale uvei umue ka u kuete ovihemba. (2 Va Kor. 12:7; Va Gal. 4:15; 6:​11) Ndaño Paulu wa liyaka ‘losongo yaco vetimba,’ pole, wa likutilila ku Yehova. (Tanga 2 Va Korindo 12:​8-10.) Suku ka lingile ocikomo cokupa ‘osongo yaco vetimba’ lia Paulu. Pole, wo kuatisa oku pandikisa losongo yaco. Yehova wa lekisila unene waye voku hongua kua Paulu. Ulandu waco u tu longisa nye?

Yuvula Oku Sakalala Calua Loku Sandiliya Uhayele

6, 7. Momo lie tu sukila oku yuvula oku sakalala calua loku sandiliya uhayele?

6 Tua kũlĩha okuti Olombangi Via Yehova vi tava oku sakuiwa loku kuama olonjila via litepa. O Despertai! ya siata oku sandeka ovipama vi lombolola olonjila via litapa vioku sakuiwa. Ndaño ka tu vetiya omanu oco va kuame onjila yimue yoku sakuiwa, pole, tu sole ekuatiso olondotolo via siata oku eca. Ocili okuti, ka tu tẽla oku kuata uhayele wasuapo voluali lulo. Omo liaco, tu sukila oku yuvula oku sakalala calua loku sakuiwa. Tu sukilavo oku kuata ocituwa ca litepa leci ca vakualuali ka va kuete “elavoko.” Momo va siata oku sima okuti, omuenyo ulo owo lika kuenje, va sandiliya olonjila via litepa vioku sakuiwa. (Va Efe. 2:​2, 12) Tu sukila oku yuvula oku sumuisa Yehova omo lioku sandiliya oku popela omuenyo wetu wa cilo. Momo nda tu amamako oku kolela Suku, tuka ‘kuata omuenyo wocili’ voluali luokaliye a tu likuminya.​—⁠1 Tim. 6:​12, 19; 2 Pet. 3:⁠13.

7 Tu sukila oku yuvula oku sandiliya uhayele lonjila yimue ka ya sungulukile. Oku sakalala calua loku sandiliya uhayele, ku pondola oku tu vetiya oku pitisa kovaso omuenyo wetu. Paulu wa lungula va Filipoi catiamẽla kovitangi vi tunda koku ‘sokolola lika ovina viavo muẽle, pole, va sukilile oku sokolola ovina via vakuavo.’ (Va Fil. 2:⁠4) Ndaño ca sunguluka oku tata uhayele wetu, pole, ocisola tu kuetele vamanji kuenda omanu tu kundila ‘olondaka viwa viusoma,’ ci tu kuatisa oku yuvula oku sakalala calua luhayele wetu.​—⁠Mat. 24:⁠14.

8. Oku sakalala luhayele ku pondola oku vetiya omunu oku linga nye?

8 Nda Ukristão o sakalala calua loku sandiliya uhayele, upange Usoma u siala konyima. Esakalalo liaco, li pondola oku vetiya omunu oku pitisa kovaso ovisimĩlo viaye vioku tatiwa lovihemba vimue. Noke o vetiya vakuavo oco va kuame onjila yaco. Omo liaco, tu konomuisi elungulo lia Paulu li popia hati: “[Kuati] olondunge vioku limbuka ovina via velapo, kuenje keteke lia Kristu, vu sunguluka loku pua atondelo.”

Ovina Vipi vi Kuete Esilivilo Liavelapo?

9. Ovina vipi via velapo tu sukila oku pitisa kovaso, kuenda momo lie?

9 Oku pitisa kovaso ovina via velapo, ci tu kuatisa oku sakula omanu konepa yespiritu. Pole, tu ci linga poku va kundila kuenda oku va longisa Ondaka ya Suku. Upange waco u tu kuatisa kuenda u kuatisavo vana tu longisa. (Olosap. 17:22; 1 Tim. 4:​15, 16) Utala Wondavululi lo Despertai! wa siata oku sandeka ovolandu a vamanji va liyaka lovitangi vioku vela. Ovolandu aco a lombolola ndomo va siata oku tetulula ovitangi viavo, kuenda ndomo va pitisa kovaso upange woku kuatisa omanu oku kũlĩha Yehova lolohuminyo viaye.a

10. Momo lie tu sukilila oku nõla onjila tu yongola oku kuama poku sakuiwa?

10 Eci tu liyaka lovitangi vioku vela, omunu lomunu o sukila oku “ambata ocitele caye” poku nõla onjila ya sunguluka poku sakuiwa. (Va Gal. 6:⁠5) Pole, tu sukila oku nõla onjila ya sunguluka poku sakuiwa oco ka tuka sumuise Yehova. Esumbilo tu kuetele olonumbi Viembimbiliya li tu kuatisa oku ‘yuvula osonde.’ Omo liaco, Ondaka ya Suku yi tu vetiya oku yuvula oku sakuiwa lonjila yimue yi nyõla ukamba wetu la Yehova. (Ovil. 15:​20) Kuli onjila yimue yoku sakuiwa okuti mua kongela oku enda kovimbanda. Yehova wa pisa va Isareli vana va kuamele onjila yaco ‘ya vĩha.’ Omo liaco, wa popia hati: “Ko ka neni vali ovilumba viesanda, suvuka insensu. Oku mõlẽha kuosãi, kuenda esambata, kuenda oku kovonga olohongele, lohongele yoku fendela kuesanda, kuenda evĩho, viosi si vi tẽla.” (Isa. 1:​13) Nda tua kuatiwa loku vela, tu sukila oku yuvula oku linga ovina vi tu tateka oku li kutilila okuti, vi nyõla ukamba wetu la Suku.​—⁠Asiõ. 3:⁠44.

Oku ‘Lisuluvika’ ku Kuete Esilivilo

11, 12. ‘Esuluviko’ li tu kuatisa ndati poku nõla onjila tu kuama poku sakuiwa?

11 Nda tua kuatiwa loku vela, ka tuka simi okuti Yehova o linga ocikomo coku tu sakula. Pole, tu sukila oku likutilila loku pinga olondunge kokuaye oco tu nõle onjila ya sunguluka poku sakuiwa. Tu sukilavo oku kapako olonumbi Viembimbiliya kuenda oku kuata olondunge. Nda tu kuete uvei umue wa tatama, tu sukila oku sandiliya olondotolo vikuavo loku kuama onumbi yi sangiwa kelivulu Liolosapo 15:22 yi popia hati: “Nda ka pa li alungulo ovina vi sokiyiwa vi nyõlẽha. Nda olondunguli via lova ovina vi pita ciwa.” Upostolo Paulu wa vetiya Akristão oco va ‘kale lesuluviko, esunga, kuenda ovimuenyo vi kemalisa Suku voluali lulo.’​—⁠Tito 2:⁠12.

12 Koloneke vilo, omanu valua va sokisiwa lukãi una wa tukuiwa la Yesu okuti wa kala oku vela. Kelivulu lia Marko 5:​25, 26, tu tangako hati: “Umue ukãi wa pita osonde ekũi lianyamo kanyamo avali, kuenje wa tala ohali kolondotolo via lua, yu wa pesela cosi a kaile laco, haimo lohise lakamue, [pole, uvei waye wa li] vokiya.” Omo liohenda Yesu a kuata, wa sakula ukãi waco. (Mar. 5:​27-​34) Vamue omo liesakalalo, va siata oku sakuiwa lonjila yimue ka yi li tava lolonumbi Viembimbiliya.

13, 14. (a) Satana wa siata oku tu yapula ndati lonjila tu nõla poku sakuiwa? (b) Momo lie tu sukilila oku yuvula oku sakuiwa la vakuakutãha?

13 Satana wa siata oku sandiliya olonjila vioku yapula omanu kefendelo liocili. Eye o ci linga poku va vetiya oku linga ukahonga kuenda oku sandiliya ovokuasi. Satana wa siatavo oku yapula valua poku va vetiya oku sakuiwa lonjila yimue ka ya sungulukile kuenda oku sandiliya vakuakutãha. Pole, tu sukila oku likutilila ku Yehova oco a tu popele ‘ku Satana kuenda kevĩho.’ Omo liaco, tu sukila oku tamãlala lolonjanjo Viaye kuenda oku yuvula oku sandiliya vakuakutãha.​—⁠Mat. 6:13; Tito 2:⁠14.

14 Yehova wa lunguile va Isareli oco va yuvule oku tãha kuenda oku linga alumbu. (Esin. 18:​10-​12) Paulu wa popia hati, “owanga” ocituwa cimue catiamẽla ‘kovilinga vietimba.’ (Va Gal. 5:​19, 20) Omo liaco, “vakuakutãha,” ka vaka iñila voluali luokaliye Yehova a likuminya. (Esit. 21:⁠8) Yehova o nyãle ovina viosi viatiamẽla kumbanda kuenda koku tãha.

“Esunguluko Liene li Limbukiwe Lomanu Vosi”

15, 16. Momo lie tu sukilila oku kuata olondunge poku nõla onjila tu kuama poku sakuiwa? Olonumbi vipi osungu yakulu ya ecele kotembo yovapostolo?

15 Nda o kuete atatahãi atiamẽla koku kuama onjila yimue poku sakuiwa, o sukila oku likala oku sakuiwa kuaco. Nda omunu umue ka tẽla oku lombolola ndomo ovihemba viaco vi sakula, ka ci lekisa okuti mua kongela oku tãha. Tu sukila oku kuata olondunge vi tunda ku Suku, kuenda oku pokola kolonumbi Viovisonehua poku sakuiwa. Kelivulu Liolosapo ocipama 3, kuli elungulo li popia hati: “Kolela Yehova lutima wove wosi. Ku ka tiamẽle kolondunge viove muẽle. U sumbila kolongenda viove viosi, kuenje eye o suñamisa olonjila viove. . . . Tata olondunge lutate, ka vi ka ku pusumuhe. Kuenje vi linga omuenyo wutima wove.”​—⁠Olosap. 3:​5, 6, 21, 22.

16 Osimbu tu amamako loku sandiliya onjila ya sunguluka poku sakuiwa, tu sukila oku likolisilako oco ka tuka nyõle ukamba wetu la Suku. Nda tua pokola kolonumbi Viembimbiliya, omanu vosi vaka limbuka ‘esunguluko lietu.’ (Va Fil. 4:⁠5) Kotembo yovapostolo, osungu yakulu, ya ecele olonumbi Kakristão oco va yuvule ovina via lumbiwa koviteka, osonde, kuenda ukahonga. Vukanda waco mua kongela onumbi yi popia hati: “Nda vu litata kovina viaco vu kala ciwa.” (Ovil. 15:​28, 29) Nye va sukilile oku linga?

Kuata Elavoko Liuhayele wa Lipua

17. Oku pokola kolonumbi Viembimbiliya ci kuatisa ndati uhayele wetu ketimba?

17 Vosi yetu tu sukila oku li pula ndoco: ‘Anga hẽ, nda limbuka esilivilo lioku kapako olonumbi Viembimbiliya viatiamẽla koku yuvula osonde kuenda ukahonga?’ Sokolola asumũlũho tua siata oku tambula omo lioku ‘liyelisa kovina viosi vi vĩhisa ovisimĩlo kuenda etimba.’ (2 Va Kor. 7:⁠1) Nda tua kapako olonumbi Viembimbiliya viatiamẽla koku liyelisa ketimba ci tu kuatisa oku yuvula ovovei alua. Tu kuete uhayele ketimba kuenda kespiritu omo lioku yuvula oku sipa eliamba, akaya, oku sapa lokulia, kuenda uholua. (Tanga Olosapo 23:20; Tito 2:​2, 3.) Oku pindisa etimba lietu loku puyuka, ci nena uhayele. Omo lioku pokola kolonumbi Viembimbiliya, tua siata oku kuata uhayele ketimba kuenda kespiritu.

18. Ovina vipi tu sukila oku pitisa kovaso, kuenda ocitumasuku cipi catiamẽla kuhayele cika tẽlisiwa?

18 Tu sukila oku tata ciwa ekalo lietu kespiritu, kuenda oku pamisa ukamba wetu la Isietu wokilu. Momo, eye Ono ‘yomuenyo tu kasi lawo, kuenda una tu ka kuata’ voluali luokaliye. (1 Tim. 4:8; Osa. 36:⁠9) Voluali luaco, tuka sakuiwa ketimba kuenda kespiritu, kuenje Suku oka ecela akandu etu, omo liocisembi ca Yesu. Kameme ka Suku okuti Yesu Kristu, oka tu songuila “kolono viovava omuenyo.” Kuenje, Suku ‘oka puenya asuelẽla’ vovaso etu. (Esit. 7:​14-17; 22:​1, 2) Noke tu ka mõla oku tẽlisiwa kuocitumasuku ci popia hati: “Layimue onungi [yika] popia yiti, ‘Ndi vela.’ ”​—⁠Isa. 33:⁠24.

19. Ohuminyo yipi tu lavoka, osimbu tu kuama onjila ya sunguluka poku sakuiwa?

19 Tua kolela okuti eyovo lietu li kasi ocipepi, kuenda Yehova oka mãlako ovovei lolofa pokati komanu. Tua kolelavo okuti, Isietu wokilu oka tu kuatisa oku pandikisa kovitangi kuenda kohali, momo wa siata oku ‘tu tata.’ (1 Pet. 5:⁠7) Omo liaco, tu amamiko oku sandiliya onjila ya sunguluka poku sakuiwa kuenda oku pokola kolonumbi Viembimbiliya!

[Etosi pombuelo yemẽla]

a Ovipama vimue vi lombolola ovolandu aco, vi sangiwa Vutala Wondavululi 1 Yenyenye Linene wo 2003, kemẽla 31.

Atosi Oku Pitulula

• Helie wa nena uvei, kuenda helie oka tu yovola kekandu?

• Ndaño tu sandiliya onjila ya sunguluka poku sakuiwa, nye tu sukila oku yuvula?

• Momo lie tu sukilila oku kolela ku Yehova poku sandiliya onjila ya sunguluka poku sakuiwa?

• Olonumbi Viembimbiliya vi tu kuatisa ndati oku sandiliya onjila ya sunguluka poku sakuiwa?

[Elitalatu kemẽla 23]

Yehova ka lulikile omanu oco va vele kuenda oku kuka

[Elitalatu kemẽla 25]

Afendeli va Yehova ndaño va liyaka lovitangi vioku vela, pole, va lekisa esanju kupange woku kunda

    Alivulu Wumbundu (1993-2025)
    Tunda
    Iñila
    • Umbundu
    • Tumisa o link
    • Ceci o yongola
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Alungulo Onumbi
    • Onumbi Yoku Liteyuila
    • Ndomo o Liteyuila
    • JW.ORG
    • Iñila
    Tumisa o link