‘Otembo Yombembua’ Yikasi Ocipepi!
‘Ovina viosi vi kuete otembo yavio, . . . otembo yuyaki, kuenda otembo liombembua.’—UKUNDI 3:1, 8
1. Ekalo lie lĩvi liatiamela kuyaki kuenda kombembua, okuti olio liasiata vokuenda kuocita 20?
ONEPA yalua yomanu yiyongola okukuata ombembua, keuna esunda. Ocita ca 20 ombembua yasiata okukala yitito calua, okuti ovita vikuavo vesapulo cisule. Polé, kakuli ocita canymo kualingiwa vali ohuminyo yokukolapo lombembua. Kunyamo wo 1920, kuatumbikiwa o Liga das Nações. Kunyamo wo 1928, kuakapiwa Ocisila ca Briande-Kellogg, citukula evokiyo liupange watiamela “kokulikolisilako calua oco kutumbikiwe ombembua noke Liuyaki Woluali luosi,” kuenda “vasapuila omanu vokolofeka viosi oco kavakalinge vali uyaki, momo owo walinga ekuatiso liovali uyaki, momo owo ekuatiso liolofeka vio pulitika.” Noke kunyamo wo 1945, Ocisoko colo Nações Unidas ceya okupiñala pomangu Liga das Nações.
2. Olo Nações Unidas viatumbikiwa lonjongole ye, kuenda upange wavo ukasi okuenda ndati?
2 Ndeci o Liga yalingile, hacovo olo Nações Unidas viyongola okutumbika ombembua voluali luosi. Pole oyo kayikasi okusanga etundilo liwa. Omo liaco, oluali kaliye lukasi okupita lovoyaki alua okuti asokisiwa lovoyaki avali apita ale voluali. Handi vali, ovoyaki atuihinya kolofeka vimue, akasi okutepulula ombembua komanu omo liokunyaniwa ovikuata viavo kuenda akasi okuponda omanu valua. Tukuete he elavoko liasuapo okuti olo Nações Unidas vipondola okunena ‘otembo yombembua’ kocita ca 21?
Koku Kutunda Ombembua Yocili
3. Momo lie kacitavela okuti ombembua yocili yika pokati kesuvu?
3 Oco Pokati komanu pakale ombembua cisukila okulinga cimue okuti okuecelela cisule. Citava he okuti umue okala lombembua lomunu anyãle? Tanga elivulu lia 1 Yoano 3:15, lipopia hati: “Wosi o suvuka ukuavo omondi.” Ndomo asapulo otembo yilo asiata okulekisa, esuvu liapiãla lisulila lonjanga yalua vongangala.
4. Helie okuti eye lika opondola okunena ombembua, kuenda momo lie?
4 Tunde kotembo yosimbu Yehova eye “Suku yombembua” kuenda ombembua citava okuti yikala lika pokati komanu vana vasole Suku kuenda vakuete esumbilo liocili lovihandeleko viahe viesunga. Ocili okuti, Yehova kaeci ombembua komanu vosi. “Ka ku li ombembua ku vakuevĩho. Oco ca popia Suku yange.” Eci cipita ndoco omo okuti, olondingaĩvivi kavitavaokusonguiwa lespiritu sandu lia Suku, okuti olio epako liombembua.—Va Roma 15:33; Isaya 57:21; Va Galatia 5:22.
5. Nye calitepa okuti oco ciletiwe pokati Kakristão vocili?
5 Okuliyaka lavakuene,—ndeci Akristão vesanda vasiata okulinga, capiãla vali enene kocita ca 20—Kuenda, ocituwa cimue okuti kacilingiwa Lakristão vocili. (Tiago 4:1-4) Ocili okuti, uyaki wavo owu unyõla elongiso lia Suku, pole ukuatisa omanu vaco, kuenda kawonyõli lacimue catiamela kokuavo. Okukuamawa omo liatavo alitepa ale okuvatipula omo liolonepele violonepele violefeka, calitepa calua leci catiamela Kakristão vocili. Paulu walungula Akristão voko Roma hati: “Ndeci ca Soka locikele cene, kali lombembua lomanu vosi ndaci teliwa.”—Va Roma 12:17-19; 2 Timoteo 2:24, 24.
6. Pi okuti otembo yilo opo lika tupondola oku sanga ombembua yocili?
6 Otembo yilo, ombembua yitunda ku Suku yisangiwa lika Pokati kafendeli vocili va Yehova Suku. (Osamo 119:165; Isaya 48:18) Ombuanja yopulitika kayitepa elitokeko liavo, momo kavalitengi vopulitika. (Yoano 15:19; 17:14) Momo ovo valikuete ocimunga lutima umuamue lolondunge vimuamue kuenda vakasi ndomanu vamue vakuavo okuti vakapa kohele ombembua yavo. (1 Va Korindo 1:10) Olombangi via Yehova vikuete ombembua, yeciwa la Suku ndomo mukasi ohuminyo yaye oyapopia yati: “Ñapa ombembua ha yi lingi ovasongui vove, lesunga ha li linge vakapatasi vove.”—Isaya 60:17; Va Hevero 8:10.
Momo Lie Kukasilili ‘Otembo Yuyaki’?
7, 8. (a)Ndaño vakuambembua Olombangi via Yehova viasiata okutenda ndati otembo yilo tukasi? (b) Cipi ocimãleho cavelapo cuyaki Wakristão?
7 Ndaño vakuambembua, Olombangi via Yehova otembo yilo vayikokisa ‘lotembo yuyaki.’ Huyakiko wetimbak, pole watiamela kokusandeka esapulo Liembimbiliya komanu vana vapatãla elaleko lia Suku lipopia hati: ‘U oyongola ovava omuenyo a a tambule ocali.’ (Esinumuĩlo 22:17) Palo. Eci kacilomboloka okusiñaliwa! Uyaki wolombangi via Yehova wespiritu. Pulu wasoneha hati: “ovimaleho viokuyaka kuetu havietimbako puãu vi kuete unene wa Suku woku nyõla olombonge.”—2 Va Korindo 10:4; 1 Timoteo 1:8.
8 Capiãla vali enene ceci okuti, “ovimaleho viokuyaka kuetu,” ovio “osipata ye Espiritu yaiyo ondak ya Suku.” (Va Efeso 6:17) osipata yaco eyi yikuete unene walua. “Ondaka ya Suku yi kasi lomuenyo, haiyo yi kasi loku talavaya, haiyo ya tua enene, omoko ya tua olonele vivali yisule. Ondaka yaco yi toma toke yi tepa omuenyo letimba, kuenda asokoluilo lupuma, haiyo yi limbuka ocivimilo locipango cutima.” (Va Heveru 4:12,NW) Lokukuama osipata eyi Akristão vapondola okunyõla ‘ombindikiyo yosi yoku tamãlãla lokũlĩhĩso wa Suku.’ (2 Va Korindo 10:5) Eci civaeha epondolo liokutukula uhembi wolondotilina viesanda, lovituwa vĩvi, kuenda ovilongua viesanda okuti kaviatiamele kuloño wa Suku.—1 Va Korindo 2:6-8; Va Efeso 6:11-13.
9. Momo lie kacitavela okupuyuka kuyaki wetu watiamela kolonjongole vietimba lietu kalialipuile?
9 Uyaki ukuavo ukasi okulingiwa watiamela kolonjongole. Akristão vakuama ongangu ya Paulu wapopia hati: “Mbeta etimba liange loku li pokuisa, sanga eci nda longisa ale vakuetu ame muele nimiliwa.” (1 Va Korindo 9:27) Akristão voko Kolosu valunguiwa oco vaipaye ‘ovituwa viavo vĩvi viatiamela koluali, ndeci ukahonga, levĩho, lokanyaima, kuenda oñeyi yĩvi, locipululu okuti, cilomboloka efendelo lioviteka.’ (Vakolosai 3:5) Kuenda Embimbiliya kukanda wa Yuda lilungula Akristão oco vayakele ekolelo lina liecaiwa olumue kuvakuetavo. (Yuda 3) Momo lie tukuetele okucilinga? Paulu otambulula hati: “Nda vu kuama ño olonjongole vietimba, vu fa. Puai, nda le Espiritu wipayi Ovilinga vietimba, vu mola omuenyo.”(Va Roma 8:13) Omo liuvangi owu, kacikatave okuti tuliwekapo kuyaki wetu watiamela kolonjongole vĩvi.
10. Nye capita kunyamo wo 1914, kuenda cikasulila pi?
10 Handi vali, esunga likuavo lieci otembo yilo yisukila okuyisokisa lotembo yuyaki, momo okuti “eteke liefetuluinyo lia Suku yetu,” likasi ocipepi. (Isaya 61:1, 2) Otembo ya Yehova yokutumbika Usoma wa Mesiya yafetika kunyamo wo 1914, kuenda watambula omoko yokulinga uyaki woluali lulo lua Satana. Otembo yalua yaeciwile komanu oco ovo muele vasongole olongila viavo, okuti kavaendisiwa la Suku, yapuako ale. Onepa yalua yomanu kayikasi oku tava ku Mesiya Ombiali ya Suku, kuenda vakasi ndeci calinga omanu valua kocita catete. (Ovilinga 28:27) Omo liokulikala kuavo Usoma, Kristu cokisika okuviala muele pokati kovanyãli vaye.’ (Osamo 110:2) Cisanjuisa calua omo okuti elivulu Liesituluilo 6:2 lieca ohuminyo yokuti eye ‘okatelisa okuyula kuaye.’ Eci eye okacilinga ‘kovita vieteke linene lia Suku Tõlo... litukuiwa hati Harmagedo velimi lio Heveru.’—Esituluilo 16:14, 16.
Yilo Oyo ‘Otembo Yokupopia’
11. Nye Yehova asiatela okulekisa epandi liakahandangala, pole, nye cikeya kovaso?
11 Tunde kunyamo wo 1914 papita ale 85 kanyamo apa omanu vafetikila okuseteka okutepulula ovitangi viavo muele. Yehova wa Siata okulekisa epandi lialua kepata liomanu. Eye wasiata okukuatisa Ombangi viaye oco vilimbuke onjanga yotembo. Olohuluwa viovimuenyo vikasi kohele. Owiñi waco owu wakahandala womanu, vaesamela oku valungula, momo “[Yehova]; kayongola okuti umue onyõleha, puãi oyongola okuti vosi valikekembela akandu avo.” (2 Petulu 3:9) Ndopo muele eteke liasulako likeya eci “Ñala Yesu a ka tukuluka tunde kilu lovangelelo vaye va pama.” Neke, vosi valikala ondaka Yusona wa Suku ‘vakafetuluinyiwa,’ lekunduko Yesu akanenda kuava “ka va kũlĩhĩle Suku, lava ka vataha ko ndaka yiwa ya Ñala yetu Yesu.”—2 Va Tesalonike 1:6-9.
12. (a) Momo lie kacikuatela esilivilo okukonomuisa eci otembo yohali yapiãla yikafetika (b) Momo lie olondaka evi vilingila ohele, ndomo Yesu alungula?
12 Epandi lia Yehova likapua otembo yipi? Kakuli esilivilo liokukonomuisa ndomo otembo ‘yohali ya lua’ yikafetika. Momo Yesu wacilombolola hati: “Eteke liaco lola yaco lomue wa yi kũlĩha.” Eye handi walungulavo hati: “Oco lavululi momo ka wa kũlĩhile eteke Ñala yene eya. Liangiliyi momo Mõlomunu iya owola ka wa Simili.” (Mateo 24:21, 36, 42, 44) Okucivangula volondaka vimue vialeluka, eci cilomboloka okuti, oloneke viosi te tuayuvula cosi cikasi okulipita voluali kuenda tukuete okukapako olondimbukiso viatiamela kokufetika kuohali yalua. (1 Va Tesalonike 5:1-5) Cikoka ohele okusima hati, tupondola okucitala ño lowesi, lokuambata omuenyo umue u lekisa okuti atuacikapeleko, lokukevelela okutala ndomo ovia vifetika! Yesu wapopia hati: “Lilavi sanga ovitima viene vi vulua lelelele luholua kuenda ovikele viokomuenyo wokilu lieve, kuenje eteke liaco liu wili ocipikipiki ndulivi” (Luka 21:34, 35) Omo liaco tuakolela okuti: “Ovangelo vakuãla” va Yehova vakasi okuteyuila “olofela vikuãla” viokukundula, ndopo vakavieca oco vikundule.—Esituluilo 7:1-3
13. Cipanda kolohuluwa epandu komanu valimbuka nye?
13 Omo okuti etek liekanga likasi ocipepi, olondaka via Salomone viatiamela ‘keteke lioku popia,’ vikuete elomboloko liocili. (Ukundi 3:7) Lokulimbuka okuti yilo oyo otembo yokuvangula, lombili yalua, etendelo lipanda kueci cisoka 6 kolohuluwa Violombangi via Yehova vikasi okusapula eci catiamela kulamba wavelapo wa Suku kuenda okueca elungulo liatiamela keteke liaye liefetuluinyo. Otembo yilo ovo vakasi okulieca olomue ndasualali va Kristu.—Osamo 110:3; 145:10-12.
Vakasi Okupopia Hati ‘Kuli Ombebmbua, Osimbu Okuti Kakuli Ombembua’
14. Ovaprofeto vapi vesanda vakala kocita cepanduvali O.Y.?
14 Vokuenda kuocita cepanduvlia O.Y., ovaprofeto va Suku Yeremoya la Esekiele vasapula olondaka vikola viatimela kesombiso lio Yerusalãi omo kavapokuile ku Suku. Ndaño akundi vondaka ya Suku wapatãliwile lasongui vetavo vaenda lokulikapa kunene, ekunduko liaco ovo vasapuile liatelisiwa muele kunyamo wo 607 O.Y. Asongui vaco ava, noke valinga ovaprofeto vesanda va endaenda lokukemba omanu va Suku, hati, Ombembua osimbu okuti kakuli Ombembua.’—Esekiele 13:1-16; Yeremiya 6:14, 15; 8:8-12.
15. Ovaprofeto vapi vesanda vakasiko oloneke vilo okuti vasoka la va vakala kosimbu. Cilombolola?
15 Ndeci calinga “ovaprofeto vesanda” kotembo yina asongui valua vetavo oloneke vilo ka vakasivo okusapuila omanu eci catiamela keteke liesombiso lia Suku likasi okuiya. Puãi, ovo valitenga vovisoko viopulitika ndonjila yavo yasulako yokukasanga ombembua kuenda okukolapo. Ovo vayongola okutelisa lika olonjongole viomanu okuti via Suku cisule, ovo vasapula kuvakuetavo liavo eci vayongola okuyeva, pole kavapopi hati Usoma wa Suku watumbikiwa ale kuenda Soma Mesiya ndopo oyula. (Daniele 2:44; 2 Tiomoteo 4:3, 4; Esituluilo 6:2) ndacina calingile ovaprofeto vesanda ovo vapopiavo hati kuli “ombembua! Osimbu [okuti] ka kuli ombembua.” Pole cosi ovo vakolelele ndopo cikavalingila ocina cĩvi, eci vakalikatanga lonyeño ya Una vapopia lãvi okuti kavatavele konduko yaye.” Asongui vovisoko viatavo esanda voluali luosi, vatukuiwa Vembimbiliya okuti vakasi ndukãi ocipuepue vakakudunuiwa omo liunhembi wavo muele wokutumbika ombembua.—Esituliulo 18:7, 8.
16. (a) Kovina vipi Olombangi via Yehova okuvelapo? (b) Ovo valitepa he ndati lomanu vana vasiata okupopia hati kuli, “ombembua! Osimbu ka kuli ombembua”?
16 Onepa yalua yasongui vaco vakasi okutuihinya lombambe yohuminyo yokutumbika ombembua kuenda kavakasi okuvetiya ekolelo lia vana vakalela kohuminyo ya Suku yokutumbika ombembua yocili. Vokuenda kueci cipitahãla ocita canyamo, Olombangi via Yehova viasiata okulekisa okuti ovio viavelapo vali kokuteyuila Ondaka ya Suku, kuenda vasiata okulekisa utõi wokulitepa latavo vesanda, kuenda vanõlapo okukuatisa Usama wa Suku. Ovo kavakasi ndomanu vatava kuhembi watiamela kombembua vakasi okutukola, pole lonjongole yocili valitumbika kokupasula omanu kuenda okuvasapuila ocili cokuti yilo oyo otembo yuyaki.—Isaya 56:10-12; Va Roma 13:11, 12; 1 Va Tesalonike 5:6.
Yehova Onyola Etulumũho Liavo
17. Nye cilomboloka okuti Yehova ndopo okanyola etulumũho liaye?
17 Yehova wasokiya otembo yokulinga esombiso vatavo esanda okuti “olosamo viokulu lieve va lipongiya vitumbika ongmbo Yehova lombuavekua yaye.” (Osamo 2:1-6; Esituluilo 16:13-16) Salomone wapopiavo hati: “Suku [yocili] o tetuluila vakuesunga kuenda vakuevĩho, momo cosi wa ci sokiyila otembo yaco” (Ukundi 3:17) eci kukupitila otembo ya Yehova kukakala ‘Etulumũho liocili.’ (Osamo 83:1; Isaya 62:1; Yeremiya 47:6, 7) Pokati Kosoma yaye yavialekiwa Mesiya, okuti Yesu Kristu, Eye ‘okapopia’ muele ocili pokati kovanyãli vaye oco vakuate elomboloko liokuti: Yehova okatunda ndesualali, okayuka onyeño ndu enda kovita okavilikiya, haeye oka kaluka, okulipamisila ovanyãli vaye. Osimbu yalua ndonjukile, ndohĩle, nda likandangiya ndukãi o kasi lolongembia, sakoka loku laka. Ndikanyõla olomunda kuenda ovikandulukua, ndikakukutisa ovikũla viavio. Olondui ndikavilingisa ovifuka, loviva ndikavikukutisa. Ndikasosonguila olomeke velila ka via kũlĩhĩle, ndikavisonguila volonjila ka vi vi. Owelema u kasi kovaso avo ndika u lingisa ocinyi, locivulukua ndikacitapikisa. Evi ovio ovina ndikalinga.—Isaya 42:13-16.
18. Kondaka yipi omanu va Suku, ndopo vakonjuka?
18 Eci Yehova ‘aka vangula’ kokuteyuila Okukola kuaye, omanu vaye kavakasokila okuvangula oco valiteyuile ovo muele. Ovo ‘vakonjuka.’ Ndeci calinga omanu va Suku kotembo yapita, kuenda kukatelisiwa olondaka viapopia hati: “Vocilunga eci, heneko vu kuete oku yaka. Kuendiko, ka talameli ño ha vu mĩli ndomo yehova u popeli.”—2 Asapulo 20:17.
19. Esumũlũho lie vamanji ya kristu kespiritu vakakuata ndopo?
19 Hekundukokuolio likapita la Satana kumue locisoko caye! Vamanji ya Kristu va sivayiwa vakakuata onepa kokunlinga uyaki lesunga kuenje vakayula ndomo mukasi ohuminyo yapopia hati: “Suku yombebmua ndopo o kosela Satana vemehi liomahi viene.”i
(Va Roma 16:20) Okusulako ombembua yakeveliwa osimbu yikeya.
20. ndopo kuka otembo ya nye?
20 Hesumũlũhokualio likakala Pokati komanu vosi voluali, vakapuluka kelekiso eli likomohisa liunene wa Yehova! Ndopo ovo vakalitokeka lalume kuenda lakãi vakuekolelo vakal ale osimbu, eci otembo yepinduko yikapita. Otembo ykuviala kua Kristu yisoka Ohulukãi Yanyamo yikalinda ‘Otembo yokũla, otembo yokusakula, otembo yokucila, otembo yokuangata; [kuenda] otembo yokusola.’ Ocili okuti, otembo yaco yikakala muele ‘otembo yombembua kayipui!’—Ukundi 3:1-8; Osamo 29:11; 37:11; 72:7.
Etambululo liove lipi?
◻ Yipi He ono yombembua yenda hũ?
◻ Momo lie Olombangi via Yehova otembo yilo vayitukuila hati ‘otembo yuyaki’?
◻ Otembo yipi okuti omanu va Suku vayisokisa ‘ndotembo yokupopia’ kuenda otembo yipi ‘vakonjuka’?
◻ Otembo yipi kuenda ndamupi Yehova akanyõla etulumũho liaye?
[Elitalatu kemela 25]
Otembo yokuviala kua Kristu Kuohulukãi Yanyamo yikakala...Yoku yola...yoku sola...yokukũla...yoku angata...yokucĩla...yokutunga