Voluali Luokaliye—Ove Hẽ Okakalamo?
“Ka kuli cavelapo, okuti oku sanjuka loku kala ciwa osimbu [omanu] va kasi lomuenyo ci sule. Nda kulihavo okuti nda omunu o lialia kuenda o nyuanyua kuenda o sanjukila upange waye wosi, cosi eci ocali ca tunda ku Suku.”−UKUNDI 3:12, 13.
1. Momo lie tu sukilila oku kala lelavoko liokuti otembo yokovaso yi ka kala yiwa?
OMANU valua va sima okuti Suku Tõlo, wa tila calua kuenda wa tema calua. Pole, ocisonehua ci sangiwa kefetikilo liocipama cilo, ocili cimue okuti cisangiwa Vondaka yaye yikola. Eci calisoka lekalo liaye, momo eye “Suku [“ukuesanju, NW”]” kuenda calisokavo lelinga liaye lioku kapa olonjali vietu via tete vocumbo cimue celau. (1 Timoteo 1:11; Efetikilo 2:7–9) Eci tu kulihisa otembo yokovaso Suku alikuminya komanu vaye, ka ci tu komohisa ok limbuka akalo a ka tu nenela esanju kalipui.
2. Ovina vipi viwa tu lavoka?
2 Vocipama caliangako, tua kulihisa olonjanja vitatu kolonjanja vikuãla Embimbiliya litukula “Ilu liokaliye kuenda ongongo yokaliye.” (Isaya 65:17) Cimue pokati kovitumasuku viaco evi via koleliwa, casonehiwa kelivulu Liesituluilo 21:1. ovinimbu vikuãimo, vilombolola otembo eci Suku Tõlo aka pongolola akalo a palo posi oco a kale awa. Eye o ka puenya asuelela osi esumuo kuenda ana evalo. Ka ku ka kala vali omanu va ka fa omo lioku kuka, lioku vela, ale locitangi cimue ciya ño ocituke Oku lila, loku liyula, levalo ka vi ka kalako vali. Helavokokuolio lisanjuisa! Pole, tu pondola ndati oku kuata ekolelo liokuti eci cikeya muẽle ocili, kuenda elavoko liaco eli likuete esilivilo lie kokuetu oloneke vilo?
Esunga Lieci Tu Sukilila oku Kuata Ekolelo
3. Momo lie tu sukilila oku kolela kolohuminyo visangiwa Vembimbiliya viatiamẽla kotembo yikeya kovaso?
3 Tala ndomo elivulu Liesituluilo 21:5, liamisako. Olio lilekisa okuti Suku, wa tumala kocalo caye kilu, kuenje wa popia hati: “Tala, ovina viosi ndi vi lingisa viokaliye.” Ohuminyo eyi ya Suku, ya velapo calua okuti esapulo liatiamẽla kelisanjo liofeka yimue, ale ukanda ulekisa eci omanu va sesamela, kuenda elavoko liomanu lioku konomuisa eci cikeya kovaso, viosi evi visule. Ohuminyo eyi yocili muẽle. Oyo yalingiwa la Yuna Embimbiliya litukula hati “lalimue eteke a kemba.” (Tito 1:2) Omo liaco, casunguluka, nda okasi oku sima okuti nda tu sulila ño palo, oco tu nyamuile elavoko eli liwa lioku kapa ekolelo lietu ku Suku. Puãi kacitava okuti tu sulila palo, momo kuli vali calua tu sukila oku lilongisa catiamẽla kotembo yikeya kovaso.
4, 5. Ovitumasuku vipi Veimbimbiliya vialomboluiwa ale vi pamisa ekolelo lietu liatiamẽla kueci cikeya kovaso?
4 Sokolola eci tualilongisa ale kocipama catete calombolola olohuminyo visangiwa Vembimbiliya viatiamẽla kilu liokaliye kuenda kongongo yokaliye. Isaya wa tukula ekalo liaco liokaliye. Ocitumasuku caye catẽlisiwa eci va Yudea va tiukila kofeka yavo kuenje va tumbulula efendelo liocili. (Esera 1:1–3; 2:1, 2; 3:12, 13) Anga hẽ, oku oko lika ocitumasuku ca Isaya catiamisiwilile? Sio, hakoko lika! Ovina eye a tukula vi ka tẽlisiwa vali capiãla kotembo yikeya kovaso. Momo lie tu popela ndoco? Momo lieci tua tanga kelivulu lia 2 Petulu 3:13 kuenda Kesituluilo 21:1–5. Ovisonehua evi vi tukula ilu liokaliye kuenda ongongo yokaliye okuti vi ka nena asumuluho Kakristão vosi.
5 Ndomo camuiwa ale konyima, Embimbiliya litukula ondaka “ilu liokaliye kuenda ongongo yokaliye” olonjanja vikuãla. Etu tua kulihisako ale vitatu, pokati kavikuãla, kuenje tua pitila kelomboloko limue lisanjuisa. Lonjila yimue ya sunguluka, Embimbiliya lilombolola okuti Suku oka mãlako ungangala wosi kumosi lovina viosi via siata oku tu kokela ohali, noke oka sumuluisa omanu vosi va ka kala voluali luokaliye eye alikuminya.
6. Nye calomboluiwa vocitumasuku ca kuãla citukula ‘ilu liokaliye kuenda ongongo yokaliye’?
6 Kaliye tu kulihisi onjanja yakambako yondaka ‘ilu liokaliye kuenda ongongo yokaliye,’ kelivulu lia Isaya 66:22–24, oku tanga hati: ‘Omo okuti ilu liokaliye kuenda ongongo yokaliye ndi lulika, vi kala hu kovaso ange, haico ombuto yene kuenda onduko yene vika kala ño–o hu. Kuenje cika kala okuti, tunde kosãi yokaliye toke kesambata, vakuetimba vosi vakeyaiya oku ndi fendela. Oco ca popia Yehova. Kuenje vaka tunda, va ka vanja ovivimbi viomanu va sina lame. Momo enyo liavo ka li ka fa, kuenda ondalu yavo ka yikaima; kuenje vaka linga ocinyuañi ca va kuetimba vosi.’
7. Momo lie tu popela tuti eci casonehiwa kelivulu lia Isaya 66:22–24 cika kuata oku tẽlisiwa kumue kukuavo koloneke vikeya kovaso?
7 Ocitumasuku eci catẽlisiwa pokati ka va Yudea eci va tiukila kofeka yavo, pole, cikuete vali oku tẽlisiwa kumue kukuavo. Oku tẽlisiwa kuaco kuatiamẽla kotembo yimue yocipãla, okuti noke lioku sonehiwa kukanda wavali wa Petulu kuenda kuelivulu Liesituluilo, momo eci casonehiwamo catiamẽla ‘kilu liokaliye kuenda kongongo yokaliye’ ya laika oku iya kovaso. Omo liaco, tu lavoka oku tẽlisiwa kumue kua velapo hako kuasulako voluali luokaliye. Kulihisa akalo amue tu lavoka oku ka kuata.
8, 9. (a) Ndamupi omanu va Suku va ka “kala ño–o hu”? (b) Ocitumasuku cilekisa okuti omanu va Yehova va ka fendela ‘tunde kosãi yokaliye toke kosãi yokaliye, kuenda tunde kesambata toke kesambata’ cilomboloka nye?
8 Elivulu Liesituluilo 21:4, lilekisa okuti oku fa ka ku ka kalako vali. Ocisonehua ca Isaya kocipama 66 cilitava leci. Eci tu tanga kocinimbu 22 tu limbuka okuti Yehova wa kuliha okuti ilu liokaliye kuenda ongongo liokaliye, ka vi ka kala ño otembo kamue, okuti noke vi ka sulila. Cimuamue haicovo cikapita lomanu vaye, va ka kala otembo ka yi pui; okuti va ka “kala ño–o hu” kovaso aye. Eci Suku alingila ale omanu vaye vanõliwa, cituiha esunga lioku kala lekolelo. Akristão vocili vasiata oku pita vakangiso alua, toke muẽle omanu vamue vakuakulipanda, vasole oku kala lovisimilo vioku vamalapo. (Yoano 16:2; Ovilinga 8:1) Pole, ndaño muẽle ovanyali va pama, ndeci soma yinene woko Roma, Nero kuenda Adolf Hitler, ka va tẽlele oku kundula vakuesunguluko ku Suku, vana vambata onduko yaye. Yehova wa siata oku vindikiya ekongelo liomanu vaye, kuenda tua kolela okuti okamamako loku va pamisa otembo yenda ño hu.
9 Cimuamue haicovo, vana va pokola ku Suku vatiamẽla kongongo yokaliye, okuti ovo ocisoko cafendeli vocili va ka kala voluali luokaliye, omo vakasilili omunu lomunu va ka kala ño hu, momo ovo vaka fendela Usovoli wovina viosi lutima wa lipua. Efendelo liaco halinako liolonjanja vimue ño. Ocihandeleko ca Suku caeciwile ku va Isareli casapuiwile la Mose, ca kisakaile ovisila vimue viefendelo osãi losãi, ndomo ca lekisiwa lolondaka tua tanga ale viapopia okuti, tunde kosãi yokaliye toke kosãi yokaliye. Kuenda ocihandeleko caco cakisakailevo efendelo liosemana losemana, ndomo calekisiwa volondaka viapopia hati, tunde Kesambata toke Kesambata. (Ovisila 24:5–9; Atendelo 10:10; 28:9, 10; 2 Asapulo 2:4) Omo liaco, elivulu lia Isaya 66:23, likasi oku lekisa okuti oku fendela Suku, te kulingiwa olonjanja viosi, osemana losemana kuenda osãi losãi. Omanu vana ka va tava okuti kuli Suku, kuenda vana va kuambambe ketavo, otembo yaco kaveko vali. ‘Vakuetimba vosi va ka kekama oku fendela’ Yehova.
10. Momo lie tu sukilila oku kolela okuti oluali luokaliye ka lukanyoliwa lolondingaivi?
10 Elivulu lia Isaya 66:24 li tuiha esunga lioku kolela okuti ombembua lesunga voluali luokaliye lacimue ci ka vimula. Ovio ka vi kanyõliwa lolondingaivi. Ivaluka okuti, kelivulu lia 2 Petulu 3:7, kulekisiwa okuti eci ci laika okuiya “eteke liekanga hailio liokunyõleha kuomanu va tomba Suku.” Omo liaco, ava okuti esulilo liavo likasi ocipepi, vana va tomba Suku. Vana ka va kuete eko, lacimue civi ci ka va veta. Ka ci ka kala ndacina casiata oku pita kovoyaki omanu, okuti etendelo liava vafa okuti hasualaliko livelapo vali liasualali. Nganji Wavelapo o tu likuminya okuti, eteke liaye li ka kala liokunyõleha kuomanu va tomba Suku.
11. Nye Isaya alekisa okuti oco cikapita la vana ka va pokola ku Suku kuenda ka vofendela?
11 Vakuesunga va ka puluka kenyõleho va ka mõla okuti ondaka ya Suku ya tẽlisiwa muẽle ocili. Ocinimbu 24, cilekisa okuti, “ovivimbi viomanu va sina” la Yehova vi ka lekisa uvangi weyambulo liaye. Upopi wa Isaya, u moleha soketi u koka ocinyuañi. Pole u litava leci capita kosiãhulu. Kosamua yovimbaka vio Yerusalãi yosimbu, kua kala ovitunu vioku kapa ovinene, kuenda olonjanja vimue va kapailemovo ovivimbi viomanu vana va kala olongangala kuenje va pondiwa, vana vaenda loku sokisiwa okuti ka va sesamẽla oku kendiwa. Ovanyo kuenda ondalu yanyolaile lonjanga yalua ovinene kuenda ovivivmbi viaco. Isaya wa tiamisila upopi waye kovina evi, oco alekise ndomo Yehova keteke liaye liesombiso a ka kundula elisi olondingaivi.
Ceci Eye Alikuminya
12. Isaya okukula ovina vipi vikuavo vilekisa ndomo omuenyo u ka kala voluali luokaliye?
12 Elivulu Liesituluilo 21:4, li tu lekisa ovina vimue okuti ka vi ka kalako vali voluali luokaliye lua laika okuiya. Oco hẽ, nye ci ka kalamo? Omuenyo u ka kala hẽ ndati? Citava okuti tu kala hẽ locisimilo cimue cakoleliwa catiamẽlako? Citava! Kelivulu lia Isaya kocipama 65, kusangiwa ocitumasuku cimue cilombolola ovina tuka kuata nda tua ka taviwa la Yehova, okuti o tuecelela oku kala lomuenyo eci eye, a ka sulako loku lulika ilu liokaliye kuenda ongongo liokaliye. Ava va ka sumuluisiwa locitumãlo ci ka kala otembo yenda ño–o hu vongongo yokaliye, ka va ka kuka vali ndaño oku fa. Kelivulu lia Isaya 65:20, tu sangako ohuminyo yiti: “Ka mu ka kala vali oñaña yi tẽla ño otuneke tumue, pamue ekongo ka lia tẽlisile oloneke viaye; momo ndaño yu okuete ocita canyamo o fa tupu omõla utito, puãi ukuakandu, ndaño wa tẽlisa ale ocita canyamo o tendiwa ndu wa siñaliwa, NW.”
13. Ndamupi elivulu lia Isaya 65:20 lituiha ekolelo liokuti omanu va Suku va ka kolapo?
13 Eci ocitumasuku eci catẽlisiwa pokati komanu va kala kotembo ya Isaya, calombolokele okuti oloñaña vofeka via kolelepo. Lomue unyali weyilemo vali, ndacina va Bavulono va lingile, okuti va ipaya kuenda vaembata oloñaña kuenda va tesõla alume vana okuti va kala ño handi kefetikilo liomuenyo wavo. (2 Asapulo 36:17, 20) Voluali luokaliye lua laika okuiya, omanu ka va yovoka, ka va kolapo, kuenje ka va tẽla okupa esilivilo komuenyo. Nda omunu umue wa ku nõlapo oku sinila Suku, omunu waco ka kaeceleliwa vali oku kala lomuenyo. Suku o konyola. Ci ka kala hẽ ndati nda omunu waco wa nõlapo oku linga ekandu otembo yaco okuete ale eci cisoka ocita canyamo? Eye o ka fa tupu ‘ndomõla,’ oku cisokisa lomuenyo kopui eye nda akuata.−1 Timoteo 1:19, 20; 2 Timoteo 2:16–19.
14, 15. Loku tiamisila kueci casonehiwa kelivulu lia Isaya 65:21,22, ovopange api asanjuisa tu lavoka?
14 Isaya ka lombolola ndomo ukuekandu liocipango a kanyõliwa , pole, o lombolola ekalo liomuenyo li ka kala voluali luokaliye. Lisokoluila ove muẽle vekalo liaco. Eci pamue ciya tete vovisimilo viove, ovina vi kasi ocipepi lonjo liove. Isaya otukula ovina viaco kocinimbu 21 leci 22, loku popia hati: “Va[ka] tunga olonjo kuenje va[ka] kalamo; va[ka] kula oviumbo viayuva kuenje va[ka] lia apako liavio. Ka va tungi okuti umue wiñi o kalamo. Ka va kuli okuti umue wiñi o liako. Momo oloneke viomanu vange vi[ka] linga ndoloneke vioviti, lava va nõliwa lame va[ka] lialia ño–o kupange wovaka avo.”
15 Nda okuti ku kuete ukulihiso laumue wa tiamẽla koku tunga onjo ale woku kula ocumbo colonelẽho, ocitumasuku ca Isaya cilekisa okuti ove o lavoka oku longisiwa. Pole, ku ka lekise hẽ onjongole yoku lilongisa lekuatiso lialongiso va loñoloha, ale la vana va ka linsugua love va ka kuiha ekuatiso? Isaya ka lekisa nda onjo yove yika kuata olonjanela vinene vikuete olopersiana oco oyevepo oka fela ka tundilila kosamua ale nda yi ka kuata olonjanela viosi via yikiwa lolovitulu oco otale oku pongoloka kuotembo. Anga hẽ, onjo yove o ka yi yambela lateya ayendukila kombuelo, omo liombela ale liocikokoto? Ale okutuwa kuo kocitumãlo caco ku ka kisika okuti kilu lionjo yove oka tungilako ocimbimbi calisetãhala la vina visangiwa ko Oriente Médio, okuti omo oka liongoluila lepata liove oco u vangolepo kamue kuenda oco u lilemo okulia kuna kupepa?−Esinumuilo 22:8; Nehemiya 8:16.
16. Momo lie osukilila oku lavoka okuti voluali luokaliye esanju ka li ka sulila?
16 Cavelapo vali okuti oku kuliha etosi letosi lia tiamẽla kovina evi cisule, oku kuliha okuti ove oka kuata onjo yove muẽle. Oyo yi ka kala muẽle yove−handeciko etaili okuti olikolisilako oku tunga puãi oka kalamo umue wiñi. Kelivulu lia Isaya 65:21 kulomboluiwavo okuti, ove oka kula kuenje oka lia kepako liaco. Oku citeta onimbu, ove o kopa esanju lialua kalikolisilo ove, kepako liupange wove. Oka cilinga vokuenda kuomuenyo wove wosi−“ndoloneke vioviti.” Eci calisoka muẽle lelomboluilo liokuti ‘ovina viosi vilingiwa viokaliye’!−Osamo 92:12–14.
17. Ohuminyo yipi yiwa olonjali vi ka sola vali calua?
17 Nda okuti unjali olondaka vikuãimo vi ka veta kutima wove, ovio vi lekisa hati: “Ka va lingi upange olivova, ka va citi lohele momo haivo ombuto yava va sumuluisiua la Yehova, kuenda omãla vavo va[ka] kala kumue lavo. Oco osimbu ka va kovongele ndi va kumbulula, losimbu va kasi loku popia ndi ci yeva.” (Isaya 65:23,24) Ove hẽ wa pitile ale volongembia ‘vioku cita lohele’? ka tu sukila oku tukula ovitangi omãla va siata oku pita lavio, okuti vi kokela olonjali kuenda omanu vakuavo ohele. Catiamẽla kondaka eyi tua siata oku mõla olonjali vimue vi sakalala vali calua lovopange avo muẽle kuenda lasanju avo, okuti ku va supila ño otembo yitito yoku kala lomãla vavo. Calitepa leci, ceci okuti, Yehova o tu likuminya okuti, osimbu handi ka tua pingile eye wa kuliha ale eci tu sukila.
18. Nye oka tẽla oku linga lovinyama voluali luokaliye?
18 Osimbu o sokolola eci oka linga voluali luokaliye, likapa vocinjonde cikasi oku lomboluiwa Vondaka ya Suku, cilekisa okuti: “Ombinji kuenda omõla omeme vi[ka] lila kumuamue, ohosi yi[ka] lialia owangu ndongombe; oneketela yi[ka] linga okulia kuonyõha. Ka va lingi civi pamue oku nyõla vomunda yange yi kola yosi. Oco ca popia Yehova.” (Isaya 65:25) Omanu vakuoloño woku panga oviluvialuvia, va siata oku seteka okupa ocisetahãi kelomboluilo eli. Pole eci, helomboluiloko limue lia simiwaño, liasonehiwa la vakuoloño woku taya. Eci ci ka kala muẽle ocili. Ndeci pokati kovinyama pa ka kalavo ombembua. Valua va kua ku lilongisa eci catiamẽla kovinyama la vana vavisole calua, va siata oku pita anyamo avelapo omuenyo wavo, loku lilongisa eci catiamẽla kapata amue ño atito ovinyama. Pole, sokolola ño handi eci oka tẽla oku lilongisa; eci ovinyama ka vi ka kala vali lusumba lomanu. Oka tẽla okuamẽla kolonjila kuenda kotuinyama tuna tutito tua tunga vesisi ale vusitu−kuenda, oka pitila muẽle ocipepi lavio, oka vi kulihisa, kuenda oka papala lavio. (Yovi 12:7–9) Ove oka cilinga loku kolapo, lohele lakamue. Cikale omanu cikale ovinyama vosi va ka kala ndeci ohuminyo ya Yehova yipopia, hati: “Ka va lingi civi pamue oku nyõla vomunda yange yi kola yosi.” Hepongolokokuolio lika kala kotembo yaco, oku cisokisa leci tua siata oku mõla loku yeva oloneke vilo!
19, 20. Momo lie omanu va Suku va kasilili vekalo limue lia litepa leli liomanu valua vokoloneke vilo?
19 Ndomo calomboluiwa ale konyima, omanu ka va tẽla oku popia cimue okuti cika tẽlisiwa muẽle ocili kotembo yiya kovaso, ndaño okuti va siata oku lekisa asakalalo alua atiamẽla kohulukãi yokaliye yanyamo. Eci, casiata oku sia valua lesumuo, latatahãi kuenda lekambo lielavoko. Peter Emberley, usongui wo ko universidade yimue yoko Kanadá, wa soneha hati: “[Akulu] valua okuti cilo va kasi lapulilo a tete a tiamẽla komuenyo, vokuti: Ame elie? Ndikasi oku likolisilako oku linga nye? Ocipiñalo ce ndisila ocitumbulukila cikeyako? Ovo va siata oku yaka lomuenyo wavo oco va tẽle oku sanga elomboloko liomuenyo.”
20 Ove citava okuti cakulomboloka momo lie eci casiatela oku pita la valua. Ovo va sandiliya okupa esilivilo komuenyo loku linga olomapalo vasole vali calua ale lovitalukilo vikuavo. Ovo ka va kulihile handi eci cikeya kovaso, omo liaco omuenyo ulo kokuavo, ukasiño soketi ka u kuete esilivilo lialua. Kaliye cisokisa lomuenyo wove, loku citiamisila kueci tua mala oku lombolola ndeti. Ove wa kuliha okuti vilu liokaliye kuenda vongongo liokaliye Yehova a likuminya, tu ka vanja konele yetu, kuenje tu ka popia lutima wetu wosi okuti: ‘Ocili muẽle, Suku ovina viosi wa vilingisa viokaliye!’ Hesanjukuolio eci cika tu nenela!
21. Nye calisetãhala tu sanga ko Isaya 65:25 kuenda ko Isaya 11:9?
21 Oku lisokoluila oku kala voluali luokaliye lua Suku hokulipandako. Cilo muẽle, eye o tu laleka oku u fendela locili, oco tu ka kale lomuenyo eci ‘ka ku ka lingiwa vali lacimue civi komunda yaye yi kola.’ (Isaya 65:25) Anga hẽ, wa kuliha okuti Isaya wa vanguile ale cimue calisetãhala leci kuenda okuti wa kongelamo cimue cikuete esilivilo liocili kuko kuata kuetu omuenyo voluali luokaliye? Kelivulu lia Isaya 11:9, tu tangako hati: “Ka va lingi civi ndaño oku nyõla komunda yange yosi yi kola, momo kilu lieve ku[ke] yuka ukulihiso wa Yehova ndeci ovava e yuka vokalunga.”
22. Oku kulihisa kuetu ovitumasuku vikuãla vio Vembimbiliya te capamisa onjongole yetu yoku linga nye?
22 “Ukulihiso wa Yehova.” Eci Suku ovina viosi a ka vilingisa viokaliye, omanu va ka kala kulo kilu lieve va ka kuata ukulihiso wasuapo wa tiamẽla kokuaye kuenda kocipango caye. Omu muakongela ovina vialua, haku lilongisako lika eci catiamẽla kovinyama. Muakongela Ondaka yaye yi kola. Ndeci, sokolola handi eci tua tẽla ale oku lilongisa poku kulihisa ovitumasuku evi vikuãla via tukula “ilu liokaliye kuenda ongongo yokaliye.” (Isaya 65:17; 66:22; 2 Petulu 3:13; Esituluilo 21:1) Ove okuete esunga liwa lioku tanga Embimbiliya eteke leteke. Eci hẽ oco ocituwa cove? Nda hẽ hacoko, eliangiliyo lipi okasi oku linga oco atẽle oku tanga onepa yimue yondaka ya Suku eteke leteke? Oka limbuka okuti osimbu okevelela lesanju oluali luokaliye, esanju liove li ka livokiya cilo muẽle, ndeci capita lukualosamo.−Osamo 1:1, 2.
Otambulula Hẽ Ndati?
• Momo lie tu popela tuti eci casonehiwa kelivulu lia Isaya 66:22–24 cikatẽlisiwa handi kovaso?
• Pokati kovina via sonehiwa kelivulu lia Isaya 66:22–24 kuenda Isaya 65:20–25 nye ove okevelelapo vali capiãla?
• Esunga lipi okuete lioku kala lekolelo liokuti otembo yove yokovaso yi ka kala yiwa?
[Alitalatu kemela 15]
Isaya, Petulu, la Yoano valombolola ovina via tiamẽla “[k]ilu liokaliye kuenda [k]ongongo yokaliye”