Ove hẽ Olete Ondimbukiso Yoku Tukuluka Kua Yesu?
LOMUE omunu o yongola oku kuatiwa luvei umue u tuala kolofa. Kuenda lomue o yongola oku pita locilunga cimue komuenyo waye. Pole, oco omunu a yuvule ovitangi viaco, o sukila oku kapako ondimbukiso yi lekisa ohele yocilunga kuenda oku kũlĩha eci a sukila oku linga. Yesu wa tukula ondimbukiso yimue tu sukila oku kapako. Ondimbukiso yaco yi tiamisiwila komanu vosi va kasi voluali. Ove kumue lepata liove, u sukilavo oku limbuka ondimbukiso yaco.
Yesu wa lombolola eci catiamẽla Kusoma wa Suku una uka malako olondingaĩvi. Kuenda uka nena oluali luokaliye palo posi. Omo okuti olondonge viaye, via yonguile oku kũlĩha otembo Usoma waco u keya palo posi, vio pula hati: “Ondimbukiso yokutukuluka kuove ye? Londimbukiso yesulilo lioluali ye?”—Mateo 24:3.
Yesu wa kũlĩhĩle okuti, noke yepinduko liaye paka pita anyamo alua osimbu handi ka kapiwile komangu Yusoma kilu, oco a viale omanu palo posi. Eye wa kũlĩhĩlevo okuti, oku vialekiwa kuaye ka ku muiwa lomanu. Omo liaco, wa eca kolondonge viaye ondimbukiso ‘yoku tukuluka kuaye kuenda yesulilo lioluali.’ Vondimbukiso yaco, mua kongela ovina vialua.
Omanu vamue va soneha ulandu wa Yesu ndeci, Mateo, Marko, kuenda Luka, va tukula etambululo eye a eca kolondonge viaye. (Mateo kocipama 24 kuenda 25; Marko kocipama 13 kuenda Luka kocipama 21) Asonehi vakuavo Embimbiliya, va tukulavo olondimbukiso vikuavo. (2 Timoteo 3:1-5; 2 Petulu 3:3, 4; Esituluilo 6:1-8; 11:18) Ocipama cilo ka ci lombolola olonepa viosi viatiamẽla kolondimbukiso viaco. Pole, tu konomuisa ño olonepa vitãlo viondimbukiso Yesu a eca. Poku konomuisa olondimbukiso viaco, oka limbuka esilivilo lioku vi kapako komuenyo wove.—Tanga pokakasia kemẽla 6.
‘Ekalo Lioluali Lia Pongoloka’
“Ofeka yi katukila ofeka, lusoma u katukila usoma.” (Mateo 24:7) Ukanda umue wasapulo kofeka yo Alemanya, wa lombolola hati: ‘Osimbu ka tua pitilile kunyamo wo 1914, omanu va kala oku lavoka ekalo liwa, lombembua, kuenda oku amamako kuloño lukuasi.’ Pole, noke ovina viosi via pongoloka. Ukanda ukuavo wasapulo wa popiavo hati: ‘Uyaki una wa fetika kosãi Yenyenye yunyamo wo 1914, okuti wa pua kosãi ya Kuvala yunyamo wo 1918, wa nena ovitangi vilua voluali. Wa nenevo apongoloko alua komanu. Uyaki waco wa ponda eci ci pitahãla akũi epandu kolohulua viasualali va tunda kovifuka vitãlo via litengele vuyaki. Veteke limosi, kuyaki waco kua enda oku pondiwa ci pitahãla olohuluwa epandu kasualali. Tunde kotembo yaco toke cilo, vakuasapulo kuenda vakuapulitika, va siata oku popia hati, oluali lua fetika oku pongoloka kunyamo wo 1914 toke wo 1918.’
Uyaki Watete wa nena apongoloko alua komanu. Kuenje oluali lua iñila koloneke via sulako. Vokuenda kuanyamo a kuamamo, ovitangi viuyaki lungangala via fetika oku livokiya calua. Toke cilo voluali ka muli ekalo liwa. Pole, Yesu ka tukuile lika ovoyaki. Omo liaco, tu konomuisi onepa yikuavo yatiamẽla kondimbukiso eye a tukula.
Onjala, Efengi, Kuenda Ovilemawe
“Ku kala onjala.” (Mateo 24:7) Vokuenda Kuyaki Watete kolofeka vio Europa kua kala onjala yalua. Pole, toke cilo onjala yi kasi oku amamako voluali. Ulume umue ukuasapulo wa popia hati: ‘Kunyamo wo 1933 omanu valua kofeka yo Rusia, kuenda ko Ukrania, va tunda kolofeka viavo omo lionjala. Ka kua kaile epuluvi lioku kenda omanu va fa lonjala. Omo liaco, omanu va fa, va enda oku langekiwa konẽle yatapalo.’ Ulume umue ukuasapulo wa mõla onjala ya pita kolupale luo China kunyamo wo 1943, wa popia hati: ‘Kotembo yonjala ka kuli eci ka ci liwa. Ovina viosi vi molẽha, citava oku vi pongolola okulia kuomanu. Kotembo yaco, lomue wa kuata usumba woku lia ovina vi koka ohele.’ Pole, toke cilo, vocifuka co Afrika omanu va kasi oku liyaka lovitangi vialua vionjala. Ocili okuti, osi yi kuete epondolo lioku ima ovikulia vioku tekula omanu vosi va kasi voluali. Pole, olombiali via siata oku popia hati, ci pitahãla 840 kolohuluwa viomanu voluali, ka va kuete eci va lia.
‘Kolofeka vimue ku kala efengi.’ (Luka 21:11) Ukanda umue wasapulo wa lombolola hati: ‘Kunyamo wo 1918, uvei wocisinda kofeka yo Espanya, wa ponda omanu valua. Etendelo liaco, lia pitahãla vana va pondiwa Kuyaki Watete. Pole, tunde kotembo yaco toke cilo, omanu va kasi oku amamako oku fa lovovei amue ndeci: Omalalia, ocingongo, otumbe, ociteyateya, kuenda uvei wo kolera.’ Handi vali, omanu valua va yokoka luvei wo SIDA una ka u kuete ovihemba. Cilo, uvei waco wa lisanduila voluali luosi. Koloneke vilo, uloño woku sakula wa livokiya calua. Pole, ovovei voluali a kasivo oku livokiya calua. Ovitangi evi vi tu kuatisa oku limbuka okuti, tu kasi koloneke via sulako.
“Ovilemawe.” (Mateo 24:7) Vokuenda kuocita canyamo a pita, ovilemawe via ponda olohũlũkãi vialua viomanu unyamo lunyamo. Esapulo limue lia lombolola okuti, tunde kunyamo wo 1914, unyamo lunyamo voluali mua siata oku pita ci pitahãla 18 kovilemawe vinene vi teya olonjo kuenda oku tola osi. Pole, toke cilo ovilemawe vi kasi oku amamako oku nyõla oluali. Ocili okuti, uloño womanu wa livokiya calua. Pole, cilo etendelo liava va fa lovilemawe, li kasivo oku livokiya. Momo kolofeka vina kua siata oku pita ovilemawe, omanu va kasi oku licita calua.
Esapulo Limue Liwa
Olondimbukiso tua konomuisa ndeti, viatiamẽla koloneke via sulako vi sumuisa calua. Pole, Yesu wa tukulavo esapulo limue liwa.
Eye wa popia hati: “Ondaka eyi yiwa yusoma yi kundilua kuoha koluali, ha yi lingi uvangi kolofeka viosi, oco esulilo liya noke.” (Mateo 24:14) Upange Yesu a fetika woku kunda olondaka viwa Viusoma, u kasi oku tẽlisiwa koloneke vilo via sulako. Olombangi via Yehova, vi kasi oku kunda esapulo Liembimbiliya. Kuenda vi kasi oku longisa omanu oku pokola kolonumbi Viembimbiliya. Cilo, voluali luosi muli eci ci pitahãla olohuluwa epandu Violombangi via Yehova. Ovo va kasi oku kundila kueci ci soka 235 kolofeka, kuenda valimi a pitahãla ovita vikuãla.
Yesu ka popele okuti, omanu ka vaka linga vali ovopange omo liovitangi violuali. Kuenda ka popelevo okuti, omanu vosi vaka mõla lika ondimbukiso yimosi. Pole, wa tukula ovina vialua vi kuatisa omanu oku limbuka okuti oluali lu kasi koloneke via sulako.
Ove hẽ olete vimue pokati kolondimbukiso viaco? Ove kumue lepata liove, wa kongeliwivo volondimbukiso viaco. Oco hẽ momo lie omanu valua ka va kapelako olondimbukiso viaco?
Ohele Yoku Pitisa Kovaso Olonjongole Vietu
Olonjanja vimue tua siata oku yeva elungulo liokuti: ‘Kuka iñile kosi yovava, kuka yoloke, livala.’ Pole, valua pokati ketu ka va siatele oku pokola kelungulo liaco. Momo lie? Momo tua siata oku vetiyiwa lolonjongole vietu, vina tu sima okuti via velapo komuenyo. Olonjanja vimue tu kuata onjongole yoku lupuka calua lekalu. Kuenje ka tu pokola vali kovihandeleko vietapalo. Pamue tu kuata onjongole yoku iñila petala limue liovava ndaño va tu lungula okuti, ka ci tava oku yuilapo. Pole, tu sukila oku ivaluka okuti, oku tomba alungulo, ku tuala koku pesela omuenyo.
Olomunda vio kofeka yo Austria, yo França, yo Italia kuenda ko Suisa, nda vi yongola oku totãla via siata oku eca ondimbukiso. Pole, omanu vana vakuakunyula olofeka va siata oku fa calua. Momo poku linga olomapalo viavo, ka va yongola oku pokola kelungulo lioku kala ocipãla lolomunda viaco. Ukanda umue wasapulo wa lombolola okuti, omanu vaco va siata oku popia hati: ‘Omunu wosi o kuete usumba ka tẽla oku linga cimue.’ Ocili okuti, oku sepula alungulo kua siata oku nena olofa viomanu valua.
Oco hẽ, momo lie omanu ka va siatelele oku pokola kondimbukiso Yesu a tukula? Omanu vamue, ka va tava kondimbukiso yaco omo liomuenyo uwa va kuete. Vamue ka va pokola omo lioku tĩlisa ovitima viavo. Vakuavo va kasi lovitima vivali, kuenje ka va tẽla oku nõla onjila va sukila oku kuama. Kulivo vamue okuti, va sakalala calua lomuenyo weteke leteke. Handi vali, vakuavo va kuete ohele yoku pumba ekemãlo liavo voluali. Anga hẽ ovina evi vi kuvetiya oku sepula ondimbukiso yoku tukuluka kua Yesu? Omo liaco, ove o sukila oku limbuka ondimbukiso kuenda oku kuama onjila ya sunguluka.
Omuenyo Voluali Luokaliye
Koloneke vilo, omanu valua va kasi oku pokola kondimbukiso yoku tukuluka kua Yesu. Ulume umue o tukuiwa hati Kristian wo kofeka yo Alemanya wa popia hati: ‘Ovitangi tu lete ndeti otembo yilo, vi lekisa okuti, tu kasi koloneke via sulako.’ Eye lukãi waye, va siata oku pesela otembo yalua oku sapela lomanu catiamẽla Kusoma wa Suku. Manji Frank lukãi waye va kasivo kofeka yo Alemanya. Ovo, va siata oku kuatisa omanu valua lolondaka viwa Viusoma. Manji Frank wa popia hati: ‘Omo liovitangi vi kasi ndeti voluali, omanu va sakalala calua lovina vi keya kovaso yoloneke. Etu, tua siata oku va lembeleka lohuminyo Yembimbiliya yatiamẽla koluali luokaliye.’ Manji Kristian la Frank, va kasi oku kuatisa koku tẽlisiwa kuocitumasuku ca Yesu coku kunda olondaka viwa Viusoma.—Mateo 24:14.
Eci oloneke via sulako vi pitila kesulilo, Yesu oka nyõla olondingaĩvi viosi kuenda evĩho li sangiwa voluali. Usoma waye, owo uka viala omanu vosi. Kuenje uka nena Oluali luokaliye palo posi. Omanu ka vaka kuata vali ovovei. Okufa ka ku kalako vali. Ava va fa, vaka pinduiwa. Eli olio elavoko liomanu vana va limbuka ondimbukiso yotembo tu kasi ndeti. Omo liaco, tu sukila oku lilongisa ovina vialua viatiamẽla kondimbukiso yaco. Tu sukilavo oku kũlĩha eci tu linga oco tuka puluke kesulilo lioluali lulo. Tu sukila oku linga ovina evi lonjanga.—Yoano 17:3.
[Okakasia Lelitalatu kemẽla 6]
ONDIMBUKISO YOLONEKE VIA SULAKO
Uyaki.—Mateo 24:7; Esituluilo 6:4
Onjala.—Mateo 24:7; Esituluilo 6:5, 6, 8
Efengi.—Luka 21:11; Esituluilo 6:8
Evokiyo lievĩho.—Mateo 24:12
Ovilemawe.—Mateo 24:7
Otembo yohali.—2 Timoteo 3:1
Oku sola calua olombongo.—2 Timoteo 3:2
Oku tomba olonjali.—2 Timoteo 3:2
Ekambo liocisola.—2 Timoteo 3:3
Oku sola calua esanju, okuti Suku ci sule.—2 Timoteo 3:4
Ekambo lioku likandangiya.—2 Timoteo 3:3
Ekambo lioku sola eci ciwa.—2 Timoteo 3:3
Oku sepula ovina vi laika oku iya.—Mateo 24:39
Vakuetombo ka va tava okuti tu kasi koloneke via sulako.—2 Petulu 3:3, 4
Oku kundiwa kuolondaka viwa Viusoma wa Suku.—Mateo 24:14
[Elitalatu kemẽla 4]
Yesu wa tukula ovolandu alua a lekisa ondimbukiso yesulilo lioluali
[Ono Yelitalatu kemẽla 5]
WWI soldiers: From the book The World War—A Pictorial History, 1919; poor family: AP Photo/Aijaz Rahi; polio victim: © WHO/P. Virot
[Elitalatu kemẽla 6]
Ove hẽ o lete ondimbukiso yesulilo lioluali?