Likolisilako Oku Kula Kespiritu Momo ‘Eteke Linene Lia Yehova Li Kasi Ocipepi’
‘Tu ameli kovina via sesamẽla akulu.’—VA HEV. 6:1.
1, 2. Epuluvi lipi lia eciwile Kakristão vatete va kala vo Yerusalãi kuenda vo Yudea lioku ‘tilila kolomunda’?
ECI Yesu a kala palo posi, olondonge viaye viamẽla kokuaye kuenje vio pula hati: “Ondimbukiso yokutukuluka kuove ye? Londimbukiso yesulilo lioluali ye?” Oku tẽlisiwa kuatete kuocitumasuku Yesu a tukula poku tambulula epulilo liavo, kua fetika kocita catete. Eye wa tukula ovina vialua vieca ondimbukiso yokuti, esulilo lioluali li kasi ocipepi. Poku mola ondimbukiso yovina viaco, “ava va [kala] vo Yudea va [fetika oku tilila] kolomunda.” (Mat. 24:1-3, 15-22) Anga hẽ, olondonge via Yesu via limbuka ondimbukiso yaco kuenda via pokola kolonumbi viaye?
2 Kunyamo wa 61, noke yoku pita akũi atatu kanyamo, upostolo Paulu wa sonehela ukanda umue woku vetiya Akristão va Heveru va kala vo Yerusalãi kuenda vakuavo va lisunguile lavo. Paulu kumue Lakristão vakuavo, vosi yavo ka va kũlĩhĩle ndomo ondimbukiso ‘yohali yapiãla’ yika fetika. Momo, ya fetika lika oku tẽlisiwa noke yanyamo atãlo. (Mat. 24:21) Kunyamo wa 66, Céstio Galo wa songuila olohoka via va Roma oco vi nyõle o Yerusalãi. Pole, omo okuti ka va tẽlisile ocimãho cavo, va tiukila, kuenje vana va kala vo Yerusalãi va kuata epuluvi lioku tila.
3. Elungulo lipi Paulu a ecele Kakristão va Heveru, kuenda momo lie?
3 Akristão va sukilile oku sokolola lutate kuenda oku kuata elomboloko liokuti, ovina evi via kala ondimbukiso yoku tẽlisiwa kuolondaka via Yesu, kuenje va sukilile oku tila. Pole, vamue va linga ‘ovisitatũi.’ Momo, va kala ndoloñaña kespiritu vi sukila “asenjele.” (Tanga Va Heveru 5:11-13.) Ndaño muẽle vana va kala ale oku endela vocili vokuenda kuanyamo alua, va kalavo oku lekisa ovituwa vioku “tinduka ku Suku.” (Va Hev. 3:12) Vamue va kuata ‘ocituwa’ coku kambela kolohongele ndaño okuti ‘eteke liohali ya piãla lia kala ocipepi.’ (Va Hev. 10:24, 25) Paulu wa va ĩha elungulo poku popia hati: “Tu si ovina viefetikilo liovilongua via Kristu loku amela kovina via sesamela akulu.”—Va Hev. 6:1.
4. Momo lie ci kuetele esilivilo oku lavulula konepa yespiritu, kuenda nye ci tu kuatisa oku ci linga?
4 Tu kasi kotembo ya sulako yoku tẽlisiwa kuocitumasuku ca Yesu. “Eteke linene lia Yehova,” okuti eteke lioku kundula oluali lulo lua Satana, ‘li kasi ocipepi.’ (Sof. 1:14) Omo liaco, tu sukila oku lavulula loku limbuka ndomo ovitumasuku vi kasi oku tẽlisiwa. (1 Pet. 5:8) Anga hẽ, tu kasi oku ci linga? Oku loñoloha kespiritu, ku tu kuatisa oku limbuka okuti tu kasi kotembo yohele.
Ceci ci Lomboloka Oku Kula Kespiritu
5, 6. (a) Nye ca kongela voku kula kespiritu? (b) Ovina vipi vivali tu sukila oku kapako oco tu kule kespiritu?
5 Paulu ka vetiyile lika Akristão va Heveru oco va likolisileko oku kula kespiritu, pole, wa va sapuilavo ovina via kongelamo. (Tanga Va Heveru 5:14.) ‘Omanu vana okuti akulu’ kespiritu ka va sanjukila lika “asenjele.” Pole, valia “okulia kua kola.” Ovo va kũlĩha “ovina viefetikilo,” kuenda ovina “via longa” viatiamẽla kocili condaka ya Suku. (1 Va Kor. 2:10) Olondunge viavo via pindisua omo lioku kapako ovina va siata oku lilongisa, kuenje va tẽla oku tepisa pokati keci ciwa leci cĩvi. Eci va liyaka locitangi coku nõla onjila yimue komuenyo, epindiso liaco li va kuatisa oku ivaluka olonumbi Viovisonehua kuenda oku sokolola ndomo va vi kapako.
6 Paulu wa soneha hati: “Ca tu sesamela oku lunguka loku yevelela lutate ovina tua yeva sanga tu punguka ha tu vi si.” (Va Hev. 2:1) Olonjanja vimue oku yapuka kuaco vekolelo, ku pita letu osimbu handi ka tua cilimbukile. Pole, tu pondola lika oku yuvula ocitangi caco poku “lunguka loku yevelela lutate” vokuenda kuelilongiso liovina viespiritu, ci kale pokolika ale vekongelo. Omunu lomunu pokati ketu, o sukila oku li pula ndoco: ‘Anga hẽ, nda siata lika oku lilongisa ovina viefetikilo? Nda siata hẽ oku lekisa ombili kovina ndi linga kuenda oku tiamisila utima wange kocili condaka ya Suku? Ndi pondola ndati oku kula kespiritu?’ Oco tu kule kespiritu, tu sukila oku likolisilako oku kapako ovina vivali ndeci: Oku kũlĩha ciwa Ondaka ya Suku kuenda oku lekisa epokolo.
Tu Sukila Oku Kũlĩha Ciwa Ondaka ya Suku
7. Tu pondola ndati oku kũlĩha ciwa Ondaka ya Suku?
7 Paulu wa soneha hati: “Wosi o lia lia asenjele ka kũlĩhile ondaka yesunga, momo oñaña.” (Va Hev. 5:13) Oco tu kule kespiritu, tu sukila oku kũlĩha ciwa Ondaka ya Suku, kuenda oku kũlĩha ciwa esapulo lia Suku. Omo okuti esapulo liaco li sangiwa Vondaka yaye okuti Embimbiliya, tu sukila oku lilongisa ciwa Ovisonehua kuenda alivulu a sandekiwa ‘lukuenje wa kolelua haeye wa lunguka.’ (Mat. 24:45-47) Oku kũlĩha ovisimĩlo via Suku, ci tu kuatisa oku pindisa olondunge vietu. Kũlĩhĩsa ulandu wa manji umue ukãi o tukuiwa hati, Orchid.a Eye wa popia hati: “Oku tanga Embimbiliya oloneke viosi, ca siata oku ndi kuatisa calua. Oco ndi malusule oku tanga Embimbiliya liosi, nda pita anyamo avali, pole, eci nda malusula oku li tanga nda kala ndu okuti, eyi oyo onjanja yatete nda kũlĩha Ululiki wange. Nda lilongisa eci catiamẽla kolonjila viaye, ovina a sole levi ka sole, unene waye, kuenda olondunge viaye via longa. Oku tanga Embimbiliya oloneke viosi, kua siata oku ndi kuatisa oku pandikisa kovitangi viomuenyo wange.”
8. Ondaka ya Suku yi pondola oku talavaya ndati komuenyo wetu?
8 Oku tanga ovinimbu vimue Viondaka ya Suku oloneke viosi, ci tu kuatisa oku ecelela okuti esapulo liaco li “talavaya” komuenyo wetu. (Tanga Va Heveru 4:12.) Momo ci tu kuatisa oku pongolola ovituwa vietu, kuenda ci tu vetiya oku sanjuisa Yehova. Ove hẽ, o kuete esokiyo lioku tanga Embimbiliya oloneke viosi kuenda oku sokolola ovina wa tanga?
9, 10. Voku kũlĩha ciwa Ondaka ya Suku mua kongela nye? Lombolola ulandu umue.
9 Voku kuata ukũlĩhĩso Wembimbiliya, mua kongela ovina vialua okuti oku kũlĩha lika eci li popia ci sule. Kotembo ya Paulu, vana va kala oloñaña kespiritu, va kuatelevo ukũlĩhĩso wovina vimue vi sangiwa Vondaka ya Suku. Pole, ka va kapeleko ukũlĩhĩso waco loku limbuka esilivilo liaco poku pokola kovina va kũlĩhĩle. Handi vali, ka va ecelele okuti, esapulo liaco li va songuila poku nõla onjila va yongola oku kuama.
10 Oku kũlĩha ciwa Ondaka ya Suku, ci lomboloka oku kuata elomboloko lieci Embimbiliya li popia, kuenda oku kapako ukũlĩhĩso waco. Ulandu womuenyo wa manji umue o tukuiwa hati Kyle, u lekisa ndomo ci lingiwa. Eye wa kuatele ocitangi cimue lekamba liaye kupange. Nye a linga oco a ci tetulule? Eye wa lombolola hati: “Nda sokolola olondaka vi sangiwa kelivulu lia Va Roma 12:18, vi popia hati: ‘Ndeci ca soka locikele cene, kali lombembua lomanu vosi nda ci tẽliwa.’ Nda sokiya oku sapela laye noke liupange wetu.” Ocili okuti Kyle lekamba liaye va kuata ombangulo yiwa, kuenje vakuavo kupange va komoha calua esunguluko a lekisa poku tetulula ocitangi cavo. Kyle wa popia hati: “Nda limbuka okuti, oku kapako olonumbi Viembimbiliya oco lika ci kuatisa oku tetulula ovitangi.”
Lilongisa Epokolo
11. Nye ci lekisa okuti ka ca lelukile oku lekisa epokolo poku liyaka lovitangi?
11 Oku kapako ovina tua siata oku lilongisa Vovisonehua, ka ca lelukile, capiãla enene poku liyaka lovitangi. Noke yokatembo kamue tunde eci Yehova a yovola va Isareli kupika Kegito, ovo va fetika oku “hoya la Mose” kuenda vamamako ‘oku nyika Yehova.’ Momo lie? Momo ka va kuatele ovava. (Etu. 17:1-4) Osimbu handi ka papitile olosãi vivali tunde eci va linga ocisila la Suku loku tava oku pokola ‘kolondaka viosi Yehova a popia,’ ovo va lueya ovihandeleko viaye poku fendela oviteka. (Etu. 24:3, 12-18; 32:1, 2, 7-9) Anga hẽ, va ci linga omo lioku limbuka okuti Mose wa endele Komunda Horeve oku tambula olonumbi wa kala oku cilua? Anga hẽ va simĩle okuti vaka liyaka vali la va Amaleke kuenje vaka yuliwa lavo nda Mose una wa va kuatisile tete keyile lonjanga? (Etu. 17:8-16) Citava okuti va Isareli va kuatele ovisimĩlo viaco, pole, ‘ka va lekisile epokolo.’ (Ovil. 7:39-41) Paulu wa vetiya Akristão oco va likolisileko okuti ‘lomue o konyoha loku sina’ nda va Isareli va kuata usumba woku iñila Vofeka Yohuminyo.—Va Hev. 4:3, 11.
12. Yesu wa li longisa ndati epokolo, kuenda lio kuatisa oku linga nye?
12 Oco tu kule kespiritu, tu sukila oku likolisilako oku pokola ku Yehova. Ndomo ca lekisiwa kulandu wa Yesu Kristu, olonjanja vimue tu lilongisa epokolo poku liyaka lovitangi. (Tanga Va Heveru 5:8, 9.) Osimbu Yesu keyile palo posi, wa pokola ku Isiaye. Pole, voku linga ocipango ca Isiaye palo posi, mua kongelele oku tala ohali ketimba. Epokolo a lekisa vokuenda kuotembo yaco yohali, lio kuatisa oku ‘suapo’ oco a tambule ocikele cokaliye Suku a sokiyile cokuti o linga Osoma haeye Ocitunda Cavelapo.
13. Nye ci lekisa okuti tu kasi oku lilongisa epokolo?
13 Nye ci popiwa catiamẽla kokuetu? Anga hẽ, tua nõlapo oku pokola ku Yehova ndaño tu liyaka lovitangi? (Tanga 1 Petulu 1:6, 7.) Velungulo lia Suku liatiamẽla koku kuata ovituwa viwa, mua kongela ovina vimue ndeci: Oku kala vakuacili, oku lava ciwa elimi lietu, oku linga elilongiso lio pokolika, oku tanga Ovisonehua, oku endaenda kolohongele kuenda oku kunda olondaka viwa. Elungulo liaco, lia situluiwa ciwa. (Yeh. 1:8; Mat. 28:19, 20; Va Efe. 4:25, 28, 29; 5:3-5; Va Hev. 10:24, 25) Anga hẽ, kovina evi tua siata oku pokola ku Yehova ndaño lovitangi? Epokolo lietu lieca uvangi wokuti, tu kasi oku kula kespiritu.
Momo Lie Oku Kula Kespiritu ku Kuetele Esilivilo?
14. Lombolola ndomo oku kula kespiritu ku pondola oku tu teyuila.
14 Ukristão oku kuata olondunge via pindisua vioku tepisa pokati keci ciwa leci cĩvi, ci kuete esilivilo, momo cu teyuila ‘kevĩho liosi’ lia siata voluali lulo. (Va Efe. 4:19) Manji umue o tukuiwa hati, James, okuti wa siata oku tanga alivulu a lombolola ovina vi kasi Vembimbiliya, wa tava oku talavaya kupange umue okuti olonalavayi viaco akãi lika. Eye wa popia hati: “Ndaño akãi vaco ka va kuete ovituwa viwa, pole, umue pokati kavo wa likembisa oku tava oku lilongisa Embimbiliya. Eteke limue eci tua kala oku talavaya voseketa, ukãi waco wa fetika oku linga olomapalo vimue viatimẽla keyonjo lioku linga ukahonga. Nda simĩle okuti o kasi oku papala, pole, ka ca lelukile oku u sapuila oco a liwekepo. Noke, nda ivaluka ulandu umue wa sandekiwa Vutala Wondavululi watiamẽla ku manji umue wa pitavo locitangi caco kupange. Ocipama caco, ca lombolola ulandu wa Yosefe lukãi wa Potifara.b Omo liaco, nda lupuisa ufeko waco, kuenje wa tunda voseketa.” (Efet. 39:7-12) Manji James wa eca olopandu ku Yehova momo wa pandikisa, kuenje, wa kuata utima wa yela.—1 Tim. 1:5.
15. Oku kula kespiritu ku pamisa ndati utima wetu?
15 Oku kula kespiritu ku pamisa utima wetu, kuenda ku tu kuatisa oku yuvula oku ‘yapuisiwa lovilongua vialua viesanda.’ (Tanga Va Heveru 13:9.) Nda tua likolisilako oku kula kespiritu, tu tiamisila utima wetu ‘kovina via velapo.’ (Va Fil. 1:9, 10) Ci tu vetiyavo oku eca olopandu ku Suku kuenda oku sanjukila ovina viosi viwa a siata oku tu ĩha oco vi tu kuatise. (Va Rom. 3:24) Ukristão una okuti ‘kolondunge, ukulu wendamba’ o lekisa olopandu viaco kuenje o kuata ukamba wa pama la Yehova.—1 Va Kor. 14:20.
16. Nye ca kuatisa manji umue ukãi oku ‘pamisa utima’ waye?
16 Manji umue ukãi o tukuiwa hati Louise, wa lombolola okuti, noke yoku papatisiwa, wa kuatele onjongole yalua yoku sanjuisa lika vakuavo. Eye wa popia hati: “Ndaño sia lingaile lacimue cĩvi, pole, utima wange ka wa kuatele ombili yoku vumba Yehova. Nda limbuka okuti, nda ndi yongola oku eca ku Yehova cosi ndi kuete, ndi sukila oku linga apongoloko komuenyo wange. Omo liaco, nda linga epongoloko lioku tiamisila utima wange wosi kefendelo liaye.” Omo lioku likolisilako, wa ‘pamisa utima’ waye, kuenje co kuatisa calua eci a liyaka lovitangi vioku vela. (Tia. 5:8) Eye wamisako hati: “Ndaño nda liyaka lovitangi, pole nda kuata ukamba la Yehova.”
‘Lekisa Epokolo Lutima Wosi’
17. Momo lie epokolo lia kuatelele esilivilo lia velapo kocita catete?
17 Elungulo liliaco va kuata olondunge viespiritu vioku limbuka ondimbukiso Yesu a ecele yoku ‘tilila kolomunda.’ Eci va mola “ocia Paulu lioku ‘amela kovina vi sesamela akulu,’ lia popela omuenyo Wakristão vatete va kala ko Yerusalãi kuenda ko Yudea. Vana va yeva elungulo nyuañi cevĩho . . . ci tãi vocitumalo ci kola,” okuti olohoka via va Roma via ñuala o Yerusalãi kuenje via fetika oku iñila, va limbuka okuti, va sukilile oku tila. (Mat. 24:15, 16) Akristão omo lioku pokola kelungulo lia Yesu, va tila volupale luo Yerusalãi osimbu ka lua nyõliwile. Ulandu wonoño yimue o tukuiwa hati, Eusebius, u lekisa okuti, va tilila volupale luo Pela kolomunda vio Gileada. Ovo, va yuvula oku nyõliwa locilunga ceya oku pita vo Yerusalãi.
18, 19. (a) Momo lie epokolo li kuetele esilivilo koloneke vilo? (b) Nye tuka konomuisa vocipama cikuãimo?
18 Epokolo li tunda koku kula kespiritu, lika tu popelavo eci kuka tẽlisiwa ocitumasuku ca Yesu catiamẽla ‘kohali ya lua’ yika pita voluali luosi. (Mat. 24:21) Anga hẽ, tuka lekisa epokolo kolonumbi viosi tu tambula ku ‘kalei wa kolelua’? (Luka 12:42) Epokolo li lekisiwa ‘lutima wetu wosi’ li kuete esilivilo liocili!—Va Rom. 6:17.
19 Voku kula kuetu kespiritu mua kongela oku pindisa olondunge vietu. Tu pondola lika oku ci linga nda tua likolisilako oku kũlĩha ciwa Ondaka ya Suku kuenda oku lekisa epokolo. Ocili okuti, oku kula kespiritu ka ca lelukile kamalẽhe. Vocipama cikuãimo, tuka konomuisa ndomo va pondola oku yula ovitangi viaco.
[Atosi pombuelo yamẽla]
a Olonduko vimue via pongoluiwa.
b Tanga ocipama losapi hati: “Fortalecidos para rejeitar a transgressão,” Vutala Wondavululi 1 ya Mbalavipembe yunyamo wo 1999, kelimi Lioputu.
Nye wa Lilongisa?
• Oku kula kespiritu ku lomboloka nye, kuenda tu lekisa ndati oku kula kuaco?
• Oku kũlĩha ciwa Ondaka ya Suku ci tu kuatisa ndati oku kula kespiritu?
• Nye ci tu kuatisa oku lilongisa epokolo?
• Oku kula kespiritu ku tu kuatisa ndati?
[Elitalatu kemẽla 10]
Oku pokola kolonumbi Viembimbiliya, ci tu kuatisa oku lekisa esunguluko poku liyaka lovitangi
[Elitalatu kemẽla 12, 13]
Akristão vatete va popeliwa omo lioku pokola kelungulo lia Yesu