Esunga Lieci Noha a Sangela Ohenda ku Suku li tu Vetiya Oku Lavulula
VALUA pokati ketu tu ivaluka ndomo tua liyeva poku tambula esapulo limue li kuete esilivilo lialua. Ka tu ivaluka lika apa tua kala leci tua kala oku linga, pole tu ivalukavo ndomo tua liyeva poku tambula esapulo liaco. Noha ka ivaleleko eteke a tambula esapulo ku Yehova Suku, Ombiali yoluali luosi. Oco hẽ esapulo lipi Noha a tambula? Yehova wo sapuila okuti, wa laikele oku nyõla “oviendalomuenyo” viosi via kala kilu lieve. Noha wa sukilile oku tunga ocimbaluku oco a popele epata liaye, kuenda ovinyama viosi.—Efetikilo 6:9-21.
Noha wa tambulula ndati? Anga hẽ eye wa sanjukilile esapulo liaco, ale wa temẽle? Wa sapuilako ndati ukãi waye kumue lepata liaye? Embimbiliya ka li lekisa ulandu waco. Olio li popia hati: “Haico Noha a linga; cosi co sapuila Suku oco a linga.”—Efetikilo 6:22.
Etosi lia velapo lia tukuiwa, lieli okuti, Noha wa sanga ohenda ku Suku, momo eye wa linga cosi Suku o sapuila. (Efetikilo 6:8) Nye vali ca kuatisa Noha oku sanga ohenda ku Suku? Etambululo liaco li kuete esilivilo, momo oco tu popeliwe keteke Suku aka nyõla olondingaĩvi tu sukila oku kuama ongangu ya Noha. Tete, tu konomuisi omuenyo wa Noha eci handi Etande ka lieyile.
Olondele Via Lokila Palo Posi
Noha wa kala komuenyo kefetikilo lioluali. Eci eye a citiwa pa pitile lika ohulukãi yanyamo noke yoku lulikiwa kua Adama. Kotembo yaco, omanu ka va tungile kaleva, ka va kuatele esinga lia lepa, ndaño oku endela kovoko, ndeci valua va siata oku sima. Omanu va enda oku tela ovikuata viulu levi viosipi, kuenje ovikuata viaco via kuatisa Noha oku tunga ocimbaluku. Kua kalavo ovikuata vioku sika. Omanu va enda oku kuela loku tekula apata avo, va limaile oviumbo loku fuka ovinyama. Va landasaile kuenda va landaile ovina. Ovo va kuatele omuenyo ndowu tu lete koloneke vilo.—Efetikilo 4:20-22; Luka 17:26-28.
Pole kua kala ovina via litepa lotembo yetu. Omanu va enda oku kala komuenyo otembo yalua. Oku kuata ci pitahãla 800 kanyamo ka ca komõhisile omanu. Noha wa kala komuenyo ci soka 950 kanyamo; Adama wa kuata 930 kanyamo; kuenda Metusele pakulu ya Noha, wa kuata 969 kanyamo.a—Efetikilo 5:5, 27; 9:29.
Oku litepa kukuavo ku sangiwa kelivulu Liefetikilo 6:1, 2, kuna tu tanga hati: “Eci omanu va fetika oku lua kilu lieve kuenje kokuavo kua citiwa omãla vakãi, oco omãla va Suku valume va mõla omãla vomanu vakãi okuti va posoka, kuenje va nola oku kuela ava va sola ca velapo.” “Omãla va Suku valume” va tukuiwa ndeti, ovangelo va tunda kilu yu va li pangela atimba ositu oco va kale kilu lieve ndomanu. Suku hayeko wa va tuma okuiya palo posi, kuenda ka veyilile oku kuatisa omanu. Ovangelo vaco “ka va lavele olomangu viavo” kilu, kuenje veya palo posi oku linga ukahonga lakãi. Omo liaco, va linga olondele.—Yuda 6.
Ovangelo vãvi omo liunene va kuatele, va enda oku vetiyila omanu kovilinga ka via sungulukile. Ca kala ndu okuti ovo va vialele kilu lieve. Ovo ka va lingaile ungangala vuyombeki ndeci omanu vamue va siata oku linga koloneke vilo oco ka vaka kuatiwe. Ovangelo vaco, va sinila ocipango ca Suku.
Omãla va Suku va kuela akãi, kuenje va cita omãla va kuatele ongusu yalua. Ovo va tukuiwile hati “Ovindululu.” Catiamẽla kokuavo tu tanga ndoco: “Koloneke viaco kua kaile ovindululu kilu lieve, lokovaso yaco haico, eci omãla va Suku valume va litokeka lomãla vomanu vakãi kuenje va cita lavo omãla. Ovo haivo olonoi vina viosiahũlu kuenda haivo ovalume va kemãla.” (Efetikilo 6:4) Omanu va kuatelele usumba ovindululu. Ondaka “Ovindululu,” yi lomboloka “Ukuakulundula” vakuavo. Ovo va lingaile ungangala walua okuti wa enda oku tukuiwa valusapo o kosimbu.
Vakuesunga va Talisiwa Ohali
Embimbiliya li lekisa ndomo ungangala levĩho wa lisandula kotembo yaco. Olio li popia hati: “Uvi womanu wa lova kilu lieve, lovisimĩlo viosi vi simaiwa vovitima viavo via vĩha ño oloneke viosi. Oluali . . . lue yuka letombo. . . . Oviendalomuenyo viosi via vĩhisa onjila yavio yokilu lieve.”—Efetikilo 6:5, 11, 12.
Eli olio lia kala ekalo lio koloneke via Noha. Pole, Noha wa kala “ukuesunga” haeye “wa endaenda la Suku.” (Efetikilo 6:9) Ka ca lelukile oku kala ukuesunga pokati kolondingaĩvi. Eye wa sumuile calua omo liovina omanu va enda oku popia loku linga! Citava okuti co valele kutima nda Lote, ulume umue wa sunguluka wa kala komuenyo noke Yetande. Lote wa kala pokati kolondingaĩvi vo Sodoma, “wa sakalaisua enene lukahonga wa vakuevĩho . . . leci a mola loku yeva ovilinga viavo vĩvi, eteke keteke co vala kutima.” (2 Petulu 2:7, 8) Eci haico ca pitavo la Noha.
Wa siata hẽ oku sumua omo liovituwa vĩvi viomanu o lisungue lavo? Nda oco, o tẽla oku limbuka ovitangi Noha a liyaka lavio. Sokolola ndomo eye a pandikisa voluali lumue lũvi vokuenda kueci ci soka 600 kanyamo, kuenda ndomo a kukile toke eci Etande lieya. Sokololavo ndomo eye a kala loku lavoka esulilo lievĩho liosi!—Efetikilo 7:6.
Noha wa Kuata Utõi Woku Yuvula Ovituwa Vĩvi
Noha wa kala omunu “wa pua evelo koloneke viaye.” (Efetikilo 6:9) Embimbiliya li lekisa okuti omanu havoko va tendele Noha ndulume umue wa pua eko pokati ka vakuavo. Suku wo kapeleko, pole omanu vo kotembo yaco va tendele Noha ndeyui. Tua kolela okuti eye ka kuamaile ovisimĩlo viomanu, ka li tengaile kolomapalo vĩvi ndaño ovituwa vikuavo ka via sungulukile. Sokolola ndomo omanu vo tendele eci a fetika oku tunga ocimbaluku! Ovo va fetika oku u yola epembe, loku u fuanguila. Omanu ka va kapeleko eci Noha a va sapuila.
Ocili okuti Noha wa kuata ekolelo lia pama, momo wa sapuilako omanu. Embimbiliya li popia hati, “eye wa sapula esunga.” (2 Petulu 2:5) Noha wa lavokaile oku lambalaliwa. Kukululu yaye Enosi, eci a popele okuti Suku wa laikele oku yambula olondingaĩvi, wa lambalaliwa. Pole Suku ka ecelele okuti Enosi o pondiwa. (Efetikilo 5:18, 21-24; Va Heveru 11:5; 12:1; Yuda 14, 15) Omo lielambalalo lia Satana, liolondele, Liovindululu kuenda omanu vakuavo, Noha wa sukilile oku kuata utõi loku kolela okuti Yehova wa ponduile oku u popela.
Vana va vumba Suku va siata oku lambalaliwa la vana ka vo vumbi. Yesu Kristu kumue lolondonge viaye, va suvukiwile. (Mateo 10:22; Yoano 15:18) Noha wa kuatele utõi woku vumba Suku, ndaño ka ca lelukile oku ci linga. Eye wa kuatele elomboloko liokuti oku soliwa la Suku oco ocina ca velapo vali okuti oku kuata ukamba la vana ka va kuete ukamba Laye ci sule. Kuenje Noha wa sanga ohenda ku Suku.
Noha wa Kapako Alungulo
Ndomo tua ci kũlĩhĩsa, Noha wa kundila omanu lutõi. Ovo va tendele ndati esapulo liaco? Embimbiliya li popia okuti osimbu Etande ka lieyile, “omanu va kala loku lia kuenda oku nyua, oku kuela loku kueliwa, toke keteke Noha a iñila vocimbaluku. Puãi ka va limbukile cimue, toke eci etande lieya kuenje lia va nyõla vosi.” Ovo ka va kapeleko elungulo.—Mateo 24:38, 39.
Yesu wa lekisa okuti cimuamue haico ci laika oku pita koloneke vilo. Vokuenda kuocita canyamo, Olombangi Via Yehova, via siata oku lungula omanu okuti Yehova oka tẽlisa ohuminyo yaye yoku tumbika oluali luokaliye, muna mu ka kala lika vakuesunga. Ndaño kuli omanu vamue va siata oku tava kelungulo, pole olohuluwa viomanu ka via kapeleko elungulo liaco. Ovo va siata oku pembula esilivilo kuenda elomboloko Lietande ‘vocipango cavo muẽle.’—2 Petulu 3:5, 13.
Noha, wa kapeleko elungulo. Eye wa tava kolondaka Yehova Suku o sapuila. Epokolo liaco lio tuala kepopelo. Upostolo Paulu wa soneha hati: “Noha, omo a kala lekolelo, oco eci a lunguiwila ovina ka via molehele handi, wa kuata ohele, yu wa angiliya ocimbaluku oku popela onjo yaye.”—Va Heveru 11:7.
Tu Sukila Oku Kuama Ongangu Yaco
Ocimbaluku Noha a tunga, ca sanjavalele ndocila coku tasuila ombunje, utunga waco wa kala ndonjo yi kuete olosapalalo vitãlo. Oco ca kuata 30 kolometulu koku tanda, kuenda ka kuli onaviyu layimue ya lisoka laco. Ocimbaluku caco ka ca tungiwile ndonaviyu. Oco ca sukilile oku telela kilu liovava. Pole ca sukilile oku ci tunga luloño walua. Ca lañiwile ekokoto vokati kuenda koñoño yaco. Ca tungiwa votembo yi pitahãla 50 kanyamo.—Efetikilo 6:14-16.
Handi kuli ovina vikuavo tu sukila oku konomuisa. Noha wa pongiyile okulia kuoku tekula epata liaye kuenda ovinyama vokuenda kunyamo kua kala etande. Eci handi Etande ka lieyile, eye wongolola ovinyama loku vi iñisa vocimbaluku. “Noha wa linga cosi co sapuila Yehova.” Hesanjukuolio eye a kuata, eci a malusula oku linga ovina viosi vo tuma, leci Yehova a yika epito liocimbaluku!—Efetikilo 6:19-21; 7:5, 16.
Noke Etande lieya. Ombela ya loka 40 kateke kuenda 40 kovoteke. Vosi yavo va sukilile oku kala vocimbaluku vokuenda kunyamo toke eci ovava a takata. (Efetikilo 7:11, 12; 8:13-16) Olondingaĩvi viosi via kunduiwa. Noha kuenda epata liaye ovo lika va supuka kilu lieve.
Embimbiliya li lekisa okuti Etande li kasi ‘ndelungulo’ liovina vi laika okuiya. Ndamupi? Olio li popia hati: “Ilu li kasi ndeti longongo ya angiliyiwila ondalu, yi tãilili eteke liekanga hailio lioku nyõleha kuomanu va tomba Suku.” Kuka kala ava vaka popeliwa ndeci ca kala kotembo ya Noha. Kolela okuti Yehova wa “kũlĩha oku popela vakuaku sumbila Suku eci va nyikiwa.”—2 Petulu 2:5, 6, 9; 3:7.
Noha wa kala ulume umue ukuesunga, pokati komanu vakuevĩho. Eye wa pokola ku Suku. Wa kuata utõi woku linga esunga ndaño wa lambalaliwa. Nda tua likolisilako oku kuama ongangu ya Noha, tuka sanga ohenda ya Suku lelavoko lioku iñila voluali luokaliye.—Osamo 37:9, 10.
[Etosi pombuelo yemẽla]
a Tala ocipama losapi hati, “Será que Eles Viveram Realmente Tanto Assim?” vo Despertai! Yevambi Linene wo 2007, kemẽla 30.
[Elitalatu kemẽla 5]
Ungangala wa lingawaile Lovindululu u sangiwa vasapulo alua ovoluali
[Ono Yofoto]
Alinari/Art Resource, NY
[Elitalatu kemẽla 7]
Nda tua likolisilako oku kuama ongangu ya Noha tuka sanga ohenda ya Suku