OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET Colombangi Via Yehova
Olombangi Via Yehova
OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET
Umbundu
Ũ
  • Ñ
  • ñ
  • õ
  • Õ
  • ũ
  • Ũ
  • ĩ
  • Ĩ
  • ã
  • Ã
  • ẽ
  • Ẽ
  • EMBIMBILIYA
  • ALIVULU
  • OLOHONGELE
  • w09 15/6 kam. 20-24
  • Kalei Wa Koleliwa Kuenda Osungu Yakulu Yolombangi Via Yehova

Vonepa eyi ka mu sangiwa ovideo layimue.

Tu ecele, kua pita ocitangi cimue poku lekisa ovideo.

  • Kalei Wa Koleliwa Kuenda Osungu Yakulu Yolombangi Via Yehova
  • Utala Wondavululi—2009
  • Otulosapi
  • Ocipama ci Likuata
  • Afendeli va Yehova Kosimbu
  • Ukuenje wa Kolelua wa Moleha
  • Ukuenje wa Kolelua Koloneke Vilo
  • Ovisimĩlo Via Sunguluka
  • “Ukuenje Wa Kolelua Haeye Wa Lunguka”
    Utala Wondavululi—2004
  • Tu Lekisi Epokolo Ku Kristu Kuenda Kukuenje Waye Wa Lunguka
    Utala Wondavululi Wusapula Usoma wa Yehova—2007
  • “Helie Ukuenje wa Kolelua Haeye wa Lunguka?”
    Utala Wondavululi—2013
  • Ovo Va ‘Kuãi Kameme’
    Utala Wondavululi—2009
Tala Ovina Vikuavo
Utala Wondavululi—2009
w09 15/6 kam. 20-24

Kalei Wa Koleliwa Kuenda Osungu Yakulu Yolombangi Via Yehova

“Helie kalei kaco ka kolelua, haiko ka lunguka, okuti ñala yako yi ka tukuila vakuanjo yaye oku va iha ongaso yavo keteke liaco?”​—⁠LUKA 12:⁠42.

1, 2. Epulilo lipi Yesu a votola liatiamẽla kondimbukiso yoloneke via sulako?

YESU poku lombolola ondimbukiso yoloneke via sulako, wa pula hati: “Helie ukuenje wa kolelua haeye wa lunguka okuti cime caye wo kundika vakuanjo yaye vosi oku va iha okulia kuavo kotembo ya tukuiwa?” Noke wa popia hati, ukuenje waco oka tambula asumũlũho omo liekolelo liaye kuenda omo lioku kundikiwa ovikuata via Cime caye.​—⁠Mat. 24:​45-47.

2 Osimbu kua kambele olosãi vimue oco ku lingiwe ocipito colosinge, Yesu wa lingile epulilo limuamue. (Tanga Luka 12:​42-44.) Eye wa tukula ukuenje wa lunguka hati, “kalei,” kuenda “vakuanjo yaye,” hati, ‘omanu vaye vosi.’ Kalei o lomboloka omunu umue wa tambula ocikele coku songuila omanu vosi va talavaya vonjo yimue. Pole, kalei watiamẽlavo komanu vaco. Helie ukuenje waco ale kalei, kuenda wa siata ndati oku eca “okulia . . . kotembo ya tukuiwa”? Vosi yetu tu sukila oku limbuka ono kua siata oku tunda okulia kuespiritu.

3. (a) Akristão Vesanda, va siata ndati oku lombolola olondaka via Yesu viatiamẽla ‘kukuenje’ wa kolelua? (b) Helie “kalei” ale “ukuenje,” kuenda velie ‘omanu vaye,’ ale “vakuanjo yaye”?

3 Akristão vesanda, olonjanja vimue va siata oku sima okuti, olondaka evi via Yesu, vi tiamisiwila ku vana va kuete ocikele pokati komanu va li tukula hati, Akristão. Pole, Yesu “cime” volusapo luaye, ka popele okuti kuli akuenje valua va lisanduila vocisoko Cakristão Vesanda. Eye wa lombolola okuti, kuli lika “kalei” umosi ale “ukuenje” una a kundika ovina viosi a kuete. Ndomo ca siata oku lomboluiwa Vutala Wondavululi, kalei o lomboloka ocimunga ‘cokacunda katito’ kolondonge olombuavekua. Vulandu Wevangeliu lia Luka, Yesu wa tukula ocimunga caco colombuavekua. (Luka 12:​32) ‘Omanu vaye,’ ale “vakuanjo yaye,” va lomboloka ocimunga caco colombuavekua, pole, omunu lomunu pokati kavo, o kuete ocikele caye. Omo liaco, ku votuila epulilo lia linga hati: Anga hẽ, omunu lomunu pokati kavo o kuete omoko yoku panga onepa kocikele coku eca okulia kuespiritu votembo ya sokiyiwa? Tu sanga lika etambululo liaco, poku konomuisa eci Ovisonehua vi popia catiamẽla kondaka eyi.

Afendeli va Yehova Kosimbu

4. Yehova wa tukula ndati epata lia va Isareli, kuenda momo lie ci kuetele esilivilo oku kũlĩha ovina viatiamẽla kokuavo?

4 Yehova wa sapuilile omanu vaye va Isareli kosimbu hati: “Vulombangi viange, vukuenje wange. Nda ku nõla.” (Isa. 43:​10) Vosi yavo va kongeliwile kocisoko cukuenje waco. Pole, tu sukila oku ivaluka okuti, ovitunda kumue la va Lewi, ovo lika va kuatele ocikele coku longisa omanu Ovihandeleko via Suku.​—⁠2 Asa. 35:3; Mal. 2:⁠7.

5. Epongoloko lipi lia lakele oku lingiwa ndomo Yesu a ci popele?

5 Anga hẽ, va Isareli ovo va kala ukuenje Yesu a tukula? Sio, havoko. Tua kũlĩha esunga liaco omo liolondaka Yesu a sapuila va Yudea vo koloneke viaye hati: “Usoma wa Suku upiwa kokuene kuenje weciwa kofeka yima apako awo.” (Mat. 21:​43) Ocili okuti, kua lingiwa epongoloko limue. Yehova wa likuminyile oku nõla ofeka yokaliye. Pole, catiamẽla koku eca olonumbi viespiritu, ukuenje una Yesu a tukula volusapo luaye wa siata oku kuama ongangu ‘yukuenje’ wa Suku wo kosimbu okuti va Isareli.

Ukuenje wa Kolelua wa Moleha

6. Ofeka yipi yokaliye ya moleha kunyamo wa 33 kocipito co Pendekoste, kuenda velie va tiamẽla kofeka yaco?

6 Ofeka yokaliye okuti, va ‘Isareli ya Suku,’ ya sokiyiwa la va Isareli yespiritu. (Va Gal. 6:16; Va Rom. 2:​28, 29; 9:⁠6) Ofeka yaco ya moleha kunyamo wa 33 eci espiritu lia Suku lia wavekiwa komanu va kala kocipito co Pendekoste. Akristão vosi olombuavekua, va panga onepa kofeka yaco okuti cilo, yi lomboloka ocisoko cukuenje wa nõliwa la Cime, Yesu Kristu. Vosi va tiamẽla kocisoko caco, va tambula ocikele coku kunda olondaka viwa kuenda oku longisa omanu oco va linge olondonge. (Mat. 28:​19, 20) Anga hẽ, vosi yavo va kuete ocikele coku eca okulia kuespiritu kotembo ya tukuiwa? Tu konomuisi ndomo Ovisonehua vi eca etambululo liaco.

7. Kefetikilo, ovapostolo va kuata ocikele cipi, kuenda upange waco wa li vokiya ndati?

7 Eci Yesu a nõla ci soka 12 kovapostolo vaye, wa va ĩha ocikele coku kundila omanu olondaka viwa. (Tanga Marko 3:​13-15.) Ocikele caco, ca kuata elitokeko lelomboloko liondaka yo Helasi yoku popia hati, apostolos, yi lomboloka “oku tuma.” Pole, vokuenda kuotembo eci kua sokiyiwa ekongelo Liakristão, umue pokati kovapostolo wa kuata ocikele coku ‘songola.’​—⁠Ovil. 1:​20-26.

8, 9. (a) Ovina vipi ovapostolo 12 va pitisile kovaso? (b) Velie va nõliwile losungu yakulu oco va tambule ovikele vikuavo?

8 Ovina vipi ovapostolo 12 va pitisile kovaso? Etambululo liaco, li sangiwa kovina via pita noke liocipito co Pendekoste. Eci kua kala ocitangi coku eca okulia kovimbumba, ovapostolo 12 va vilikiya olondonge, kuenje va vi sapuila hati: “Ka ca sungulukile okuti tu liweka oku kunda ondaka ya Suku ha tu vumbi olomesa.” (Tanga Ovilinga 6:​1-6.) Omo liaco, ovapostolo va nõla alume vamue va loñoloha kespiritu oco ‘va linge upange waco’ okuti, vamamako loku “kunda ondaka” ya Suku. Eliangiliyo liaco, lia nena asumũlũho a Yehova, momo ‘ondaka Yaye ya kala oku li sandula, kuenje, oloñame via li vokiya calua vo Yerusalãi.’ (Ovil. 6:⁠7) Kuenje, ovapostolo ovo va kuata ocikele coku eca okulia kuespiritu.​—⁠Ovil. 2:⁠42.

9 Vokuenda kuotembo, omanu vakuavo, va tambulavo ovikele vialua. Lekuatiso liespiritu sandu, Paulu la Barnaba, va tumiwa kupange wumisionaliu vekongelo lio Antiokea. Ndaño ka va tiamẽlele kueci ci soka 12 kovapostolo, pole, veya oku kũlĩhĩwa londuko yaco. (Ovil. 13:​1-3; 14:14; Va Gal. 1:​19) Osungu yakulu ko Yerusalãi, ya tava okuti, va nõliwa oco va linge ovapostolo. (Va Gal. 2:​7-​10) Noke liotembo yimue tunde eci Paulu a nõliwa oku kala upostolo, wa tambula ocikele coku eca okulia kuespiritu. Kuenje wa soneha ukanda waye watete.

10. Ange hẽ, Akristão vosi olombuavekua va kongeliwile kocikele coku pongiya okulia kuespiritu? Ci lombolola.

10 Ange hẽ, Akristão vosi olombuavekua va kuatele ocikele coku songuila upange woku kunda kuenda oku pongiya okulia kuespiritu? Sio, hacoko. Upostolo Paulu o tu sapuila hati: “Vosi hẽ ovapostolo? Vosi ovaprofeto? Vosi alongisi? Vosi vakuakulinga ovilimbu?” (1 Va Kor. 12:​29) Ocili okuti, Akristão vosi olombuavekua, va litumbikile kupange woku kunda. Pole, pokati kavo pa nõliwile lika alume ecelãla va soneha ci soka 27 kalivulu Ovisonehua vio Helasi.

Ukuenje wa Kolelua Koloneke Vilo

11. ‘Ovina vipi’ via kundikiwa kukuenje wa kolelua oco a vi tate?

11 Olondaka via Yesu vi sangiwa kelivulu lia Mateo 24:​45, via lekisile okuti, vokuenda kuoloneke via sulako, palo posi paka kala ocisoko cukuenje wa kolelua haeye wa lunguka. Elivulu Liesituluilo 12:​17, li tukula omanu vaco hati, vakuambuto yukãi “va supapo.” Ovo va tambula ocikele coku tata ovina viosi via Kristu vi kasi palo posi. ‘Ovina’ ukuenje wa kolelua a kundikiwa oku tata, vi lomboloka ovopange osi atiamẽla ku Cime, oku kongelamo upange Wusoma, kuenda olonjo mu lingiwila upange watiamẽla koku kunda olondaka viwa viusoma.

12, 13. Ukristão o kũlĩha ndati okuti, o kuete elavoko lioku enda kilu?

12 Ukristão o limbuka ndati okuti, o kuete elavoko lioku enda kilu kuenda wa kongeliwa kolombuavekua via siala palo posi viatiamẽla ku va Isareli yespiritu? Etambululo liaco, li sangiwa volondaka upostolo Paulu a sapuila ku vana va kuete elavoko limuamue lioku enda kilu hati: “Vosi va songuilua lespiritu lia Suku ovo omãla va Suku. Momo ka wa tambuili espiritu liupika okuti vu kala vali lusumba, puãi wa tambuli espiritu liomangu yomõla, lina tu vilikiya lalio tuti, Aba, A Tate. Oco [espiritu, olio muẽle li] kasi loku imba uvangi kumosi lespiritu lietu okuti tumãla va Suku. Oco, nda tumãla, nda tuvakapiñala, okuti vakapiñala ka Suku, kuenje tu piñalela kumue la Kristu, nda tu talela ohali kumue laye, okuti tu muilavo ulamba kumue laye.”​—⁠Va Rom. 8:​14-17.

13 Vamanji vaco, va wavekiwa lespiritu li kola lia Suku, kuenje, va tambula ‘elaleko’ lioku enda kilu. (Va Hev. 3:⁠1) Elaleko liaco, lia tunda ku Suku. Ovo va tava kelaleko liaco, kuenda ka va kuete ohele yoku tendiwa ndomãla va Suku. (Tanga 1 Yoano 2:​20, 21.) Ocili okuti, havoko va linõlela elavoko liaco, pole, Yehova eye o va ĩha espiritu sandu liaye.​—⁠2 Va Kor. 1:​21, 22; 1 Pet. 1:​3, 4.

Ovisimĩlo Via Sunguluka

14. Olombuavekua vi tenda ndati elaleko liavo?

14 Olombuavekua vi litenda ndati osimbu vi lavoka onima yavo yoku enda kilu? Ovo va kũlĩha okuti, ndaño va tambula elaleko liaco li komõhisa, pole, ka ci lomboloka okuti va tambula ale onima. Omo liaco, va sukila oku amamako lepandi toke kolofa oco va tambule onima yaco. Lumbombe wocili, va pitulula olondaka via Paulu wa popia hati: “A vamanji, sia simile siti, nda ci kuata ale, puãi cimuamue ndinga cokuti, njivala ovina viokonyima loku yolokela eci ci kasi kovaso. Njolokela kocimãho hã si tambula onima. Onima yaco yeyi, Ekovongo li kola lia Suku vu Kristu Yesu.” (Va Fil. 3:​13, 14) Olombuavekua via siala palo posi, vi sukila oku endaenda ‘lesunguluko lina li sesamẽla upange u kola va kovongiwila, kuenda oku lekisa umbombe wosi. Va sukila oku cilinga “lusumba loku luluma.”​—⁠Va Efe. 4:​1, 2; Va Fil. 2:12; 1 Va Tes. 2:⁠12.

15. Akristão va sukila oku tenda ndati, vamanji va siata okulia kombolo lokunyua kovinyu pocipito Conjivaluko, kuenda olombuavekua vi li tenda ndati?

15 Akristão va sukila oku tenda ndati, omunu umue o popia hati, ombuavekua, kuenje o fetika okulia kombolo lokunyua kovinyu pocipito Conjivaluko? Lomue o kuete omoko yoku pisa omunu waco. Yehova eye wa kũlĩha ocitangi comunu waco. (Va Rom. 14:​12) Pole, Akristão olombuavekua, ka va kisika vamanji oco va va tate lonjila yimue yilikasi. Ovo ka va tava okuti, omo lioku tiamẽla kocisoko colombuavekua, va kuete elomboloko lia velapo liovina viespiritu okuti, lia vamanji vatiamẽla ‘kowiñi wakahandangala’ li sule. (Esit. 7:⁠9) Ovo ka va li tendi okuti va kuete espiritu sandu lialua okuti, ‘liolomeme vikuavo’ li sule. (Yoa. 10:​16) Ka va kevelelavo okuti, va sumbiwa calua la vamanji, kuenda ka va kuete ovisimĩlo viokuti, omo liokulia kombolo lokunyua kovinyu, va velapo akulu vekongelo.

16-18. (a) Anga hẽ, olombuavekua viosi vi kasi palo posi, vi kuete ocikele coku situlula ovina viokaliye viespiritu? Ci lombolola. (b) Momo lie Osungu Yakulu Yolombangi Via Yehova poku tetulula ocitangi cimue, ka yi sukilila oku pula kolombuavekua viosi?

16 Anga hẽ, olombuavekua viosi vi kasi palo posi, vi kuete ocikele coku situlula ovina viokaliye viespiritu? Sio, ka vi kuete. Ndaño okuti vosi yavo va tambula ocikele coku eca okulia kuespiritu ku vakuanjo yolombuavekua via Kristu, pole, ka va kuete ovikele vimuamue viupange. (Tanga 1 Va Korindo 12:​14-18.) Ndomo tua ci konomuisa kovinimbu via pita, ovapostolo vosi va litumbikile kupange woku kunda. Pole, pokati kavo, pa kala lika vamue va nõliwile oco va sonehe alivulu Embimbiliya, kuenda oku songuila ekongelo.

17 Konomuisa ulandu owu: Olonjanja vimue Ovisonehua vi popia hati, ‘ekongelo’ lia tetulula ovitangi vimue. (Mat. 18:​17) Pole, akulu vekongelo ovo lika va kuete ocikele coku tetulula ovitangi vekongelo. Ovo ka va sukila oku pula ku vamanji vosi vekongelo oco va ece ovisimĩlo viavo osimbu ka va nõlele onjila yi kuamiwa poku tetulula ocitangi cimue. Pole, loku kuama onumbi yocikele cavo, va tetulula ovitangi oco va kuatise ekongelo liosi.

18 Koloneke vilo, kulivo etendelo litito liolombuavekua vi kuete ocikele coku talavaya vonduko yocisoko cukuenje wa kolelua. Olombuavekua viaco, ovio Osungu Yakulu Yolombangi Via Yehova. Ovo, va kuete ocikele coku songuila upange woku kunda Usoma, kuenda oku eca okulia kuespiritu. Osungu Yakulu Yolombangi Via Yehova ya siata oku kuama ongangu yovapostolo okuti, poku tetulula ocitangi cimue, ka yi sukila oku pula kolombuavekua viosi, oco vi ece ovisimĩlo viavo osimbu ka va nõlele onjila yimue yi kuamiwa. (Tanga Ovilinga 16:​4, 5.) Pole, olombuavekua viosi via litumbika kupange woku ungula u kasi oku lingiwa koloneke vilo. Ndaño vamanji vatiamẽla kocisoko ‘cukuenje wa kolelua haeye wa lunguka’ vatiamẽla kocimunga cimuamue, pole, va kuete ovikele via litepa.​—⁠1 Va Kor. 12:​19-26.

19, 20. Ocisimĩlo cipi ca sunguluka owiñi wakahandangala u kuete catiamẽla ‘kukuenje wa kolelua haeye wa lunguka’ kuenda Kosungu Yakulu Yolombangi Via Yehova?

19 Ovina tua konomuisa ndeti, vi kuatisa ndati owiñi wakahandangala u lavoka oku kala otembo ka yi pui palo posi? Omo okuti owiñi waco watiamẽla kovikuata via Soma, u sanjukila oku pokola kolonumbi vieciwa Losungu Yakulu Yolombangi Via Yehova yi talavaya vonduko ‘yukuenje wa kolelua haeye wa lunguka.’ Owiñi wakahandangala u sanjukila okulia kuespiritu kua siata oku pongiyiwa Losungu Yakulu Yolombangi Via Yehova. Pole, ndaño va pokola kocisoko cukuenje wa kolelua, va yuvula oku velisapo umue o popia hati, watiamẽla kocisoko colombuavekua. Akristão vosi va wavekiwa lespiritu lia Suku, va yuvulavo oku velisiwapo lowiñi wakahandangala.​—⁠Ovil. 10:​25, 26; 14:​14, 15.

20 Ndaño tua tiamẽla ku “vakuanjo,” va panga onepa kolombuavekua via siala palo posi, ale tua tiamẽla kowiñi wakahandangala, tu nõlipo oku pokola ku kalei wa kolelua kuenda Kosungu Yakulu Yolombangi Via Yehova. Omo liaco, vosi yetu tu amamiko oku ‘lavulula,’ kuenda oku pandikisa toke kesulilo.​—⁠Mat. 24:​13, 42.

Ivaluka Eci Tua Lilongisa?

• Helie “ukuenje wa kolelua haeye wa lunguka,” kuenda velie vakuanjo yaye?

• Omunu o kũlĩha ndati okuti o kuete elavoko lioku enda kilu ale sio?

• Helie o kuete ocikele coku pongiya okulia kuokaliye kuespiritu?

• Manji umue watiamẽla kocisoko colombuavekua, o sukila oku li tenda ndati?

[Elitalatu kemẽla 23]

Koloneke vilo, Osungu Yakulu Yolombangi Via Yehova, oyo yi talavaya vonduko yocisoko cukuenje wa kolelua haeye wa lunguka. Kotembo yovapostolo kua kalavo eliangiliyo liaco

    Alivulu Wumbundu (1993-2025)
    Tunda
    Iñila
    • Umbundu
    • Tumisa o link
    • Ceci o yongola
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Alungulo Onumbi
    • Onumbi Yoku Liteyuila
    • Ndomo o Liteyuila
    • JW.ORG
    • Iñila
    Tumisa o link