“Ukuenje Wa Kolelua” O Setekiwa
“Otembo yeya yokuti ekanga li fetika, kuenje li fetikila pokati komanu va Suku.”—1 PETULU 4:17.
1. Ndamupi Yesu a sanga “ukuenje wa lunguka” eci o seteka?
KO Pendekoste yunyamo 33, Yesu wa kundika ‘kukuenje wa lunguka’ ocikele coku eca okulia kuespiritu ku “vakuanjo yaye.” Kunyamo wo 1914 Yesu wa vialekiwa Kusoma. Eci pa pita okatembo kamue, eye wa seteka “ukuenje wa lunguka” oco a tale nda wa kolelua muẽle. Noke, wa sanga okuti valua vatiamẽla kocimunga ‘cukuenje wa lunguka,’ va kala omanu ‘va kolelua.’ Kuenje wa va kundika “cosi a kuete.” (Mateo 24:45-47) Pole, kua kalavo ukuenje umue okuti ka sungulukile. Ukuenje waco ka koleliwile kuenda ka lungukile.
‘Ukuenje ka Sungulukile’
2, 3. Pi ‘ukuenje ka sungulukile’ a tunda? Kuenda ca pita ndati?
2 Yesu wa tukula “ukuenje wa kolelua haeye wa lunguka.” Noke wa tukulavo ‘ukuenje ka sungulukile.’ Eye wa popia hati: “Puãi nda ukuenje waco ka sungulukile, kuenje o likunda lutima waye, hati, Cime cange keya ndopo, kuenje o fetika oku tipula akuenje vakuavo, loku lia kuenda oku nyuila kumue loloholua, cime cukuenje waco iya eteke ukuenje ko lavoka, lekumbi ka kũlĩhile. Oco cime caye u yambula kuenje u kapa kumue la vakuambambe. Oko omanu va lila loku likeleketa ovayo.” (Mateo 24:48-51) Ondaka ‘ukuenje ka sungulukile,’ yi tu ivaluisa olondaka viatete via Yesu eci a tukula ukuenje wa kolelua haeye wa lunguka. Eci ci lekisa okuti, ‘ukuenje ka sungulukile’ wa tunda pokati kukuenje wa kolelua.a Oco hẽ, ca pita ndati?
3 Eci handi Akristão olombuavekua ka va pitilile kunyamo wo 1914, valua pokati kavo va kala lelavoko lioku enda kilu la Sandombua. Pole, elavoko liavo ka lia tẽlisiwile. Kuenje, vamue pokati kolombuavekua va ñualelapo vamanjavo oku va popia lãvi. Kuenda va likongela “loloholua,” kocisoko cetavo Liakristão vesanda.—Isaya 28:1-3; 32:6.
4. Nye Yesu a linga ‘lukuenje ka sungulukile’? Kuenda nye a linga la vana veya oku lekisavo ocituwa ka ca sungulukile?
4 Olombuavekua viaco evi, vieya oku tukuiwa hati, ‘ukuenje ka sungulukile.’ Omo liaco, Yesu wa va “yambula.” Ndamupi a ci linga? Yesu wa va likala. Kuenje, va pumba elavoko liavo lioku enda kilu. Pole, ovo ka va nyõliwile vonjanja yaco. Tete, va kapiwa ‘posamua vowelema,’ pana pali oku lila loku likeleketa kovayo. (Mateo 8:12) Tunde opo, vamue pokati Kakristão olombuavekua veya oku lekisavo ocituwa ka ca sungulukile. Noke, veya oku tiamẽlavo kocimunga ‘cukuenje ka sungulukile.’ Kuenda vamue pokati ‘kolomeme vikuavo’ veya oku setukulavo ongangu yavo yĩvi. (Yoano 10:16) Ovanyali vaco vosi va Kristu, veya oku kapiwa ‘posamua vowelema.’
5. “Ukuenje wa lunguka” wa tava oku linga nye, okuti ‘ukuenje ka sungulukile’ ka tavele oku ci linga?
5 Ivaluka okuti, “ukuenje wa kolelua haeye wa lunguka,” wa kapiwilevo voseteko kumuamue ‘lukuenje ka sungulukile.’ Pole, “ukuenje wa lunguka” wa tava oku penguluiwa. (2 Va Korindo 13:11) Ocisola cavo ku Yehova kuenda ku vamanji ca pamisiwa. Noke, va linga “ongunji yi talamisa ocili haivo onjaka” koloneke vilo “via sulako” viohali.—1 Timoteo 3:15; 2 Timoteo 3:1.
Afeko va Lunguka Kuenda Ava va Wulua
6. (a) Ndamupi Yesu a lekisa elunguko liukuenje wa kolelua? (b) Esapulo lipi Olombuavekua via kala oku kunda eci handi ka va pitilile kunyamo wo 1914?
6 Eci Yesu a tukula ‘ukuenje ka sungulukile,’ wa ta alusapo avali. Alusapo aco a lekisa esunga lieci Akristão vamue olombuavekua va li lekisila okuti va kolelua haivo va lunguka, osimbu okuti vakuavo ka va ci lingile.b Poku lekisa elunguko liaco, eye wa popia hati: “Usoma wokilu u sokisua lekui liafeko va yelula olondiyelo viavo kuenje va tunda oku upilila sandombua. Vatãlo va wulua, vatãlo va lunguka. Ava va wulua va ambata olondiyelo viavo, puãi ka va ambatele ulela waco. Puãi ava va lunguka va ambata ulela vovikuata kumue lolondiyelo viavo.” (Mateo 25:1-4) Afeko vaco ekũi, va tu ivaluisa olombuavekua vokuenda kuanyamo a kala oku panda kunyamo wo 1914. Ovo va limbukile ale okuti Yesu Kristu, haeye sandombua, wa kala ocipepi loku tukuluka. Kuenje, va likolisilako oku kunda kuenda oku sapula komanu okuti ‘oloneke via vakualofeka vika sulila’ kunyamo wo 1914.—Luka 21:24.
7. Otembo yipi Akristão olombuavekua va kala soketi va “pekela”? Kuenda momo lie?
7 Eci va lavokaile ca tẽlisiwa. Oloneke via vakualofeka via sulila muẽle kunyamo wo 1914. Noke Usoma wa Suku, una u kasi povaka a Yesu Kristu, wa fetika oku viala. Pole, wa fetika oku viala lika oko kilu. Palo posi, omanu va fetika oku mõla “ongongo,” yina ya tukuiwile vovisonehua. (Esituluilo 12:10, 12) Otembo yoku setekiwa ya kala ocipepi. Olombuavekua, ka via kuatele elomboloko liwa, kuenje via kala oku sima okuti ‘sandombua o kasi oku ci lua.’ Noke, eci va fetika oku lambalaliwa la vakualuali, ovo, va tepulula upange wavo woku kunda. Oku ci sokisa lafeko va tukuiwa volusapo lua Yesu, olombuavekua, konepa yespiritu, via ‘suñila kuenje via pekela.’ Ca kala ndacina ca linga vana va litukowaile hati, Tuakristão noke yolofa viovapostolo.—Mateo 25:5; Esituluilo 11:7, 8; 12:17.
8. Nye ca kuama vevilikiyo liti: “sandombua weya”? Kuenda ya kala otembo yolombuavekua oku linga nye?
8 Kunyamo wo 1919 kua pita cimue okuti ka ca lavokawaile. Vembimbiliya tu tangamo hati: “Vokati kuteke va yeva evilikiyo liti, tali, sandombua weya! Tundi, ko wupilili. Oco afeko vosi va pasuka kuenje va pongiya olondiyelo viavo.” (Mateo 25:6, 7) Osimbu olombuavekua via kala oku sima okuti ka kuli vali elavoko, kueya evilikiyo lioku va vetiya oku kala vakuambili. Kunyamo wo 1918, Yesu, okuti eye “omunga yocisila,” weya vonembele ya Yehova oku konomuisa kuenda oku yelisa ekongelo lia Suku. (Malakiya 3:1) Olombuavekua via sukilile oku ñualehela laye kocitali conembele yaco. Kokuavo ya kala otembo yoku ‘tuisa ocinyi’ cavo.—Isaya 60:1; Va Filipoi 2:14, 15.
9, 10. Kunyamo wo 1919 ndamupi olombuavekua vimue via lekisa okuti via “lunguka”? Kuenda ndamupi vikuavo via lekisa okuti via “wulua”?
9 Pole, volusapo Yesu a ta wa tukula afeko vamue va kala locitangi. Eye wamisako lolusapo luaye, hati: “Ava va wulua va popia lava va lunguka, vati, tu ihiko kamue okolela momo olondiyelo vietu vi kasi loku ima.” (Mateo 25:8) Ulela wa tukuiwa ndeti, u lomboloka Ondaka ya Suku kuenda espiritu sandu, okuti vi pamisa afendeli vaye vocili oco va molehĩse ocinyi cavo. (Osamo 119:130; Daniele 5:14) Osimbu handi olombuavekua ka via pitilile kunyamo wo 1919, via likolisilako oku limbuka eci Suku a yonguile kokuavo. Kuenje ndaño kotete va honguele, veya oku fetika vali oku kala vakuambili. Kunyamo wo 1919, eci evilikiyo lioku molehĩsa ocinyi lieya, ovo va li pongiyile ale.—2 Timoteo 4:2; Va Heveru 10:24, 25.
10 Pole, olombuavekua vimue ka via li pongiyile. Kuenje ndaño via yonguile oku lisanga la sandombua, ka via ci tẽlele. Momo eci otembo yoku likolisilako oku kunda olondaka viwa yeya, ovo ka va ci lingile. (Mateo 24:14) Ovo va seteka oku imũla ombili ya vamanjavo. Va linga ndacina afeko va wulua volusapo lua Yesu, okuti va pinga kafeko va lunguka hati, tu ihiko kamue okolela. Oco hẽ afeko vatãlo va lunguka va tambulula ndati? Ovo va tambulula hati: “Sanga ulela waco ka u tu tẽla, lene letu. Hise nda wendi kolondandisi ha vu lilandela ene muẽle.” (Mateo 24:14) Kunyamo wo 1919, olombuavekua vina via kala vakuekolelo, ka via tavelevo oku liwekapo oku tuisa ocinyi cavo.
11. Nye ca pita lafeko va wulua?
11 Yesu wa sulako loku popia hati: “Osimbu [afeko va wulua] va ka landa [ulela], sandombua weya kuenje ava va lipongiya ale va iñila laye kuvala, kuenje epito lia yikiwa. Noke afeko vakuavo veyavo va popia vati, A Ñala, a Ñala, tu yuluileko. Puãi eye wa kumbulula hati, mopia lene locili siti, Siu wi.” (Mateo 25:10-12) Eci ci lekisa okuti vamue pokati kolombuavekua, ka va li pongiyile oco va tambule sandombua. Kuenje eci va setekiwa, va limbukiwa okuti va hongua. Omo liaco, va pumba esumũlũho lioku iñila kuvala la sandombua.
Olusapo Luolokondu
12. (a) Ndamupi Yesu a lekisa okuti ukuenje wa lunguka wa kolelua? (b) Ulume “wa enda kungende” helie?
12 Yesu wa ta olusapo lu lekisa elunguko liukuenje wa lunguka. Noke wa ta vali olusapo lukuavo lu lekisa oku kolelua kukuenje wa lunguka. Eye wa popia hati: “Ca linga ndomunu wa soka oku enda kofeka yiñi, yu wa pañinya akuenje vaye kuenje wa va kundika ovikuata viaye. Oco wa va iha, umue olokondu vitãlo, ukuavo vivali, ukuavo yimuamue; u ndeci a tẽla, u ndeci a tẽla. Oco wa enda kungende waye.” (Mateo 25:14, 15) Ulume wa tukuiwa volusapo olu, Yesu. ‘Kungende waco a enda’ kilu. Pole, osimbu handi Yesu ka londele kilu kunyamo 33, wa kundika “ovikuata viaye” kolondonge viaye via kolelua. Ndamupi a ci linga?
13. Eci Yesu a kala palo posi, upange upi a fetika? Kuenda ndamupi a ecele ‘kakuenje’ vaye ocikele coku vokiya olokondu a va ĩhile?
13 Eci Yesu a kala palo posi, wa fetika upange walua woku kunda. Eye wa kundila kovaimbo osi a va Isareli. (Mateo 9:35-38) Eci handi ka londele kilu, wa eca ocikundi kolondonge viaye hati: “Kuendi, ka tavisi olofeka viosi oco va linge olondonge. Va papatisili vonduko ya Tate la Mõla, kuenda espiritu sandu. Va longisi oku linga ovina viosi ndo kundiki. Kuenje ame ñasi lene kumue oloneke viosi toke kesulilo lioluali.” (Mateo 28:18-20) Olondaka evi vi lekisa okuti, Yesu wa ecele ‘kakuenje’ vaye ocikele coku vokiya olokondu a va ihĩle, okuti va talavaya lavio, “u ndeci a tẽla, u ndeci a tẽla.”
14. Momo lie ka ca tavelele okuti Akristão vosi va linga upange umuamue?
14 Ondaka yokuti, u ndeci a tẽla, u ndeci a tẽla, yi lekisa okuti kocita catete, Akristão ka va lingaile upange wa lisoka. Ndeci upostolo Paulu la Timoteo, ka va kuatele lacimue ci va tateka oku litumbika kupange woku kunda kuenda woku longisa. Pole, vakuavo ekalo liavo ka lia tavele oku linga calua kupange waco. Akristão vamue va kala apika, vakuavo va kala olombeyi, vamue ongusu yavo ya kala yitito omo lioku kuka, vakuavo va kala locikele coku tekula epata. Kuendavo, ovikele vimue vekongelo via enda oku eciwa lika ku vamue. Akãi kuenda alume vamue pokati kolombuavekua, ka va tambowaile ocikele coku longisa vekongelo. (1 Va Korindo 14:34; 1 Timoteo 3:1; Tiago 3:1) Pole, olombuavekua viosi, ci kale alume ci kale akãi, vosi va kala locikele coku vokiya olokondu via Cime. Ovo va ci linga poku kunda olondaka viwa Viusoma. Olondonge via Kristu koloneke vilo, oco vi kasi oku lingavo.
Otembo Yoseteko yi Fetika
15, 16. (a) Otembo yipi ya kala yoku konomuisa eci omunu lomunu pokati kolombuavekua a linga lolokondu a tambuile? (b) Epuluvi lipi lia eciwile kukuenje wa lunguka oco a vokiye ‘olokondu’ via Cime?
15 Yesu wamisako vali lolusapo luaye hati: “Osimbu ya lua ya pitapo kuenje noke cime cakuenje vaco weya, wa sokiya lavo.” (Mateo 25:19) Tunde kunyamo 33 eci Yesu a londa kilu, pa pita otembo yalua. Noke kunyamo wo 1914 Yesu Kristu wa vialekiwa Kusoma. Eci pa pita anyamo atatu lolosãi epandu, kunyamo wo 1918, eye weya vonembele yi kola ya Suku, kuenje wa tẽlisa olondaka viupostolo Petulu, eci a popia hati: “Otembo yeya yokuti ekanga li fetika, kuenje li fetikila pokati komanu va Suku.” (1 Petulu 4:17; Malakiya 3:1) Ya kala otembo yoku konomuisa eci omunu lomunu a linga lolokondu vo wihile.
16 Olombuavekua via linga nye ‘lolokondu’ via tambuile ku Cime cavo? Okupisa kunyamo 33 toke kanyamo a panda kunyamo wo 1914, valua pokati kolombuavekua, va litumbikile kupange woku vokiya “olokondu” via Yesu. (Mateo 25:16) Ndaño luyaki wavali wa pita voluali luosi, ovo va likolisilako oku vumba Cime cavo. Omo liaco, ca sungulukile oku eca kokuavo epuluvi lioku vokiya vali ‘olokondu’ via Cime. Esulilo lioluali lulo li kasi ocipepi. Olondaka viwa Viusoma te via kundiwila koluali luosi. Owola “yoku ungula” kilu lieve yeya. (Esituluilo 14:6, 7, 14-16) Tete kua kala upange woku kongela olombuavekua via kambeleko. Noke kueya upange woku ongongolola “owiñi wakahandangala.”—Esituluilo 7:9; Mateo 13:24-30.
17. Ndamupi Akristão Olombuavekua ‘va iñila vesanju lia cime cavo.’
17 Otembo yoku ungula, otembo yimue yesanju. (Osamo 126:6) Kunyamo wo 1919 eci Yesu a vokiya ovikele kukuenje wa kolelua, eye wa popia hati: “Omo wa linga ciwa lovina viñamiñami hu kundika ovina via lua. Iñila vesanju lia cime cove.” (Mateo 25:21, 23) Cime wa sanjukile, momo ndopo a vialekiwile kusoma. (Osamo 45:1, 2, 6, 7) Ukuenje wa lunguka wa sanjukilevo, omo a kala loku kunda Usoma waco palo posi. (2 Va Korindo 5:20) Esanju liavo li limbukiwila kolondaka via sonehiwa kelivulu lia Isaya 61:10, viti: “Oku sanjuka, sanjukila Yehova. Utima wange u yolaila Suku yange; momo wa mbualisa uwalo wepopelo.”
18. Momo lie olombuavekua vimue via pisiwila eci via pita voseteko? Kuenda nye ceyililako?
18 Olombuavekua vimue, eci via pita voseteko via pisiwa. Momo Yesu volusapo luaye wamisako hati: “Ukuakondu yimuamue weyavo, kuenje hati, a cime cange, omo nda ku kũlĩha okuti vumunu wa kãla, o lombola oko kua kũlile, o nola nola apa kua saselele, oco nda kala lohele, kuenje ndaile, nda ka solekele okondu yove posi. Tala, o kuete cove.” (Mateo 25:24, 25) Ndeci ukuenje wa tukuiwa volusapo lua Yesu a linga, olombuavekua vimue ka via likolisilileko oku vokiya olokondu via cime. Eci handi ka va pitilile kunyamo wo 1914, ovo ka va likolisilileko oku sapula elavoko liavo. Kuenje, eci va pitila kunyamo wo 1919 ka va fetikilevo oku ci linga. Ndamupi Yesu a tenda ocituwa cavo cowesi? Yesu wa vopa ovikele viavo viosi. Kuenje wa va ‘inasi vowelema wokosamua. Kuna kuli oku lila loku likeleketa kovayo.’—Mateo 25:28, 30.
Oku Setekiwa ku Amamako
19. Nye tu popela hati oku setekiwa handi ku kasi oku amamako? Pole nye olombuavekua vika amamako oku linga?
19 Kunyamo wo 1918 eci Yesu a fetika oku seteka akuenje vaye, valua pokati kolombuavekua ka va kale handi oku vumba Yehova. Eci hẽ, ci lekisa okuti ovo ka va setekiwa? Sio, hacoko. Eci ocimunga cukuenje wa kolelua ca setekiwa okupisa kunyamo wo 1918 toke kunyamo wo 1919, ca kala ño efetikilo lioseteko. Omunu lomunu pokati kolombuavekua, handi o kasi oku setekiwa, toke eci vosi va kapiwa ondimbukiso yina okuti ka yi nyõliwa vali. (Esituluilo 7:1-3) Omo liaco, vamanji olombuamvekua va kasi oku likolisilako oku vokiya ‘olokondu’ via cime. Ovo va yongola oku amamako oku kala omanu va kolelua. Kuenje, lalimue eteke vaka ecelela okuti ocinyi cavo ci liwekapo oku nina. Ovo va kũlĩha okuti nda va pandikisa toke kesulilo liomuenyo wavo, Yesu oka va tambula oko kilu.—Mateo 24:13; Yoano 14:2-4; 1 Va Korindo 15:50, 51.
20. (a) Olomeme vikuavo via nõlapo oku linga nye? (b) Nye olombuavekua via kũlĩha?
20 Olomeme vikuavo vi kuãi ongangu ya vamanjavo olombuavekua. Ovo va kũlĩha okuti va kuete ocikele cinene omo lioku kũlĩha ocipango ca Suku. (Esekiele 3:17-21) Lekuatiso Liembimbiliya kuenda liespiritu sandu, ovo va kasi oku amamako oku vokiya ulela volondiyelo viavo. Va likolisilako oku lilongisa Ondaka ya Suku loku endaenda kolohongele. Va molẽhisa ocinyi cavo poku kunda kuenda oku longisa omanu. Kuenje va likolisilakovo oku vokiya ‘olokondu’ via cime cavo kumosi la vamanjavo olombuavekua. Pole, olombuavekua via kũlĩha okuti Cime cavo oka va pula ndomo va tata ovikuata viaye palo posi. Ndaño okuti ovo cilo vatito, ka ci tava okuti va kapa ocikele caco cosi peka liowiñi wakahandangala. “Ukuenje wa kolelua haeye wa lunguka” oka amamako oku pita kovaso yupange woku vokiya ‘olokondu’ via cime. Pole, ovo va pandula calua ekuatiso vamanjavo vatiamẽla kowiñi wakahandangala va siata oku va ĩha. Owiñi wakahandangala wa kũlĩha ocikele cinene ci kasi povaka a vamanjavo olombuavekua. Kuenje va lekisa esanju poku talavayela kumosi lavo.
21. Evetiyo lipi lia tiamisiwila Kakristão vosi okupisa kunyamo wo 1919 toke koloneke vilo?
21 Ndaño okuti alusapo a Yesu a tiamisiwila enene kueci ca pita lolombuavekua kunyamo wo 1919, ci tava okuti a tiamisiwilavo Kakristão vosi koloneke vilo via sulako. Omo liaco, evetiyo Yesu a ecele poku sulako lolusapo luafeko ekũi, li tiamisiwila Kakristão vosi. Vosi yetu tu kuete oku kapako olondaka via Yesu eci a popia hati: “Lavululi, momo ka wa kũlĩhili eteke liaco, ndaño ekumbi [liaco].”—Mateo 25:13.
[Atosi pombuelo yamẽla]
a Ci kasi ndeci ca pita kotembo eci ovapostolo va fa. Vana va tukuiwile hati, “Olombinji via tema,” va tundile pokati Kakristão olombuavekua.—Ovilinga 20:29, 30.
b Oco o sange alomboluilo akuavo atiamẽla kolusapo lua Yesu luafeko va lunguka kuenda ava va wulua, tala velivulu Verdadeira Paz e Segurança Sob o “Principe da Paz,” kocipama 5 leci 6.
[Apulilo Elilongiso]
• Otembo yipi Yesu a konomuisa olondonge viaye? Kuenda wa va sanga ndati?
• Momo lie vamue pokati kolombuavekua va lekisila ocituwa ndeci ‘cukuenje ka sungulukile’?
• Ndamupi tu pondola oku lekisa okuti kespiritu tua lunguka?
• Poku kuama ongangu ya vamanji a Yesu olombuavekua, ndamupi tu pondola oku amamako oku vokiya ‘olokondu’ via cime?
[Okakasia kemẽla 29]
OTEMBO YIPI YESU EYA?
Kelivulu lia Mateo kocipama 24 kuenda 25, kua lombolola hati, Yesu ‘iya.’ Pole, oku ‘iya’ kuaco ku kuete elomboloko lia litepa. Oku ‘iya’ kuaco ka ku lomboloka okuti eye o tunda kilu oku a kasi oco eye vali palo posi. Oku ‘iya’ kuaye ku lomboloka oku tiamisila ovisimĩlo viaye komanu va kasi palo posi, oco a konomuise ekalo liavo. Kunyamo wo 1914, oku ‘iya’ kuaye kua lombolokele okuti wa fetika oku viala Kusoma. (Mateo 16:28; 17:1; Ovilinga 1:11) Kunyamo wo 1918, eye ‘weya’ ndomunga yocisila oco a konomuise ekalo liomanu vana va popaile hati va kasi oku vumba Yehova. (Malakiya 3:1-3; 1 Petulu 4:17) Ko Harmagedo eye o ‘keya’, oco a nyõle ovanyãli va Yehova.—Esituluilo 19:11-16.
Oku ‘iya’ kua Yesu kua tukuiwa kelivulu lia Mateo 24:29-44 kuenda kocipama 25:31-46, ku lomboloka eci a ‘keya’ “kohali ya piãla.” (Esituluilo 7:14) Oku ‘iya’ kua tukuiwa kelivulu lia Mateo 24:45 toke kocipama 25:30, kua lombolokele oku ‘iya’ kuaye okupisa kunyamo wo 1918, eci a konomuisa olondonge vina ka via tẽlisile ocikele cavo. Omo liaco, ka ca sungulukile oku popia hati, ukuenje wa kolelua oka tambula onima yaye eci Yesu a ‘keya’ kohali ya piãla. Ka ca sungulukilevo oku popia hati esombiso liafeko va wulua kuenda liukuenje ukuawesi, una wa selekele okondu ya Cime caye, lika lingiwa lika eci Yesu a ‘keya’ kohali ya piãla. Nda onima lesombiso via tukuiwa vika pita lika kohali ya piãla, ci lomboloka okuti eci Yesu a keya oka sanga okuti ekolelo liolombuavekua lia tepuluka. Kuenje, cika sukila oku nõla omanu vakuavo oco va kapiwe pomangu yavo. Pole, elivulu Liesituluilo 7:3, li lekisa okuti eci ohali ya piãla yika fetika, otembo yaco olombuavekua via kapiwa ale ‘ondimbukiso’ yina okuti ka yi nyõliwa vali.
[Elitalatu kemẽla 27]
Kunyamo wo 1919 ‘ukuenje ka sungulukile’ ka tambuile esumũlũho
[Elitalatu kemẽla 28]
Afeko va lunguka va liangiliyile eci sandombua eya
[Elitalatu kemẽla 30]
Ukuenje wa kolelua wa litumbikile koku vokiya ‘olokondu’ via cime caye
[Elitalatu kemẽla 30]
Ukuenje ukuawesi ka ci lingile
[Elitalatu kemẽla 31]
Olombuavekua kumue ‘lowiñi wakahandangala’ va kasi oku amamako oku tuisa ocinyi cavo