Setukuli Ekolelo Liavo
Wa Lilongisa Ongecelo ku Cime Caye
PETULU lalimue eteke a ivaleleko esumuo a yeva eci a tokekela ovaso la Yesu. Anga hẽ, eye wa limbukile okuti, Yesu wa sumua ale wo vetela evelo? Ka tua kũlĩhĩle ndomo ca kala, pole ovisonehua vi popia lika hati: “Ñala wa pukuka oku vanja Petulu.” (Luka 22:61) Petulu eci a livanja la Yesu, wa limbuka okuti, wa lueya. Eye wa limbuka okuti wa linga cina Yesu a popele okuti, o ka likala Cime caye wa soliwa, pole, Petulu wa likuminyile okuti, lalimue eteke a ka ci linga. Omo liaco, Petulu wa nyumãlele calua, kuenda citava okuti esumuo a yeva lalimue eteke a li kuatele komuenyo waye.
Eci ka ci lomboloka okuti Petulu wa puile elavoko. Omo okuti wa kala ukuekolelo, wa kuata handi epuluvi lioku likekembela ekandu liaye, kuenda oku lilongisa ocina cimue ca velapo ku Yesu. Ocina caco, ongecelo. Vosi yetu tu sukila oku lilongisila kulandu waco. Omo liaco, tu konomuisi ovina Petulu a lilongisa kulandu waco.
Ulume Umue wa Kuata Ovina Vialua Vioku Lilongisa
Konyima yolosãi epandu eci Petulu a kala vimbo liaye vo Kafarinau, wa pulile Yesu hati: “A Ñala, olonjanja viñami ukuetu a ndueyela okuti lopo ndu wecela, olonjanja epanduvali”? Petulu wa simĩle okuti, wa kala oku lekisa esunguluko. Kotembo yaco, asongui vetavo va enda oku longisa okuti, omunu o sukila oku ecela lika ukuavo olonjanja vitatu! Yesu wo tambulula hati: “Si popi love siti, olonjanja epanduvali, puãi mopia siti, akui epanduvali kolonjanja kolonjanja epanduvali.”—Mateo 18:21, 22.
Anga hẽ, Yesu wa sapuila Petulu oco a sonehe etendelo liolonjanja viosi ukuavo o lueyela? Sio, poku sapuila Petulu hati, ka sukila lika oku ecela olonjanja epanduvali, pole o sukila oku ecela akũi epanduvali kolonjanja, kolonjanja epanduvali, wa kala oku u sapuila okuti, oku ecela ka kuete ongave. Yesu wa lekisa okuti, Petulu wa yapuisiwa lutima wocikumbiti, kuenda ocituwa coku yuvula oku ecela. Momo kotembo yaco omanu va enda oku patekela calua akulueya a vakuavo. Pole, ongecelo yi songuiwa lolonumbi via Suku, ka yi kuete ongave.
Petulu ka patalẽle olondaka via Yesu. Anga hẽ, ovina Yesu a longisa, via vetiya utima waye? Olonjanja vimue tu lilongisa calua catiamẽla koku ecela, eci tu limbuka okuti, etu muẽle tu sukilavo ongecelo. Omo liaco, tu konomuisi ovolandu a pita toke kolofa via Yesu. Vepuluvi liovitangi viaco, Petulu wa linga ovina vialua via sukilile ongecelo ya Cime caye.
Esunga Lioku Lekisa Ocituwa Coku Ecela
Ca kala kuteke wa sulako womuenyo wa Yesu palo posi. Yesu wa kuata handi ovina vialua vioku longisa olondonge viaye catiamẽla keliketiso. Eye, wa lekisa ongangu yiwa yeliketiso, poku sukula olomãhi viavo, okuti upange waco wa enda oku lingiwa lapika. Kefetikilo, Petulu wa patãla elinga lia Yesu. Kuenje, ka tavele oku u sukula kolomãhi. Noke, wa kisika Yesu okuti, ko sukula lika kolomãhi, pole, o sukulavo ovaka aye, kuenda utue! Yesu wamamako oku lekisa epandi, kuenje, wa lombolola esilivilo lieci a kala oku linga, kuenda elomboloko liaco.—Yoano 13:1-17.
Noke yotembo yimue, ovapostolo va fetika oku lihoya okuti helie wa velapo pokati kavo. Petulu wa likongelelevo voku lihoya kuaco ku kutisa osõi, kuna kua siata pokati komanu vakuepela. Noke, Yesu wa va lungula lesunguluko, kuenda wa va pandiya omo liovina va linga, poku lekisa ekolelo ku Cime cavo. Noke, wa va sapuila okuti, vosi yavo va ko yanduluka. Pole, Petulu wa tambulula okuti, o ka amamako oku kuama Yesu toke kolofa. Yesu wa sapuila Petulu hati, o ka likala Cime caye olonjanja vitatu vuteke waco, osimbu ekondombolo ka lia lilile onjanja yavali. Petulu ka patalẽle lika olondaka via Yesu, pole, wa lipanda hati, o ka lekisa ekolelo lialua okuti, ovapostolo vakuavo ci sule!—Mateo 26:31-35; Marko 14:27-31; Luka 22:24-28.
Anga hẽ, epandi Yesu a lekisile ku Petulu lia tepulukile? Vokuenda kuovitangi viaco, Yesu wa kapeleko ovina viwa ovapostolo vaye va linga, ndaño ka va lipuile. Eye wa kũlĩhĩle okuti, Petulu o ko likala, pole, wo sapuila hati: “Ame puãi nda ku likutilila okuti ekolelo liove ka li tokoka. Kuenda vali, ove, eci o tiuka vali kokuange, kolisa vakuẽle.” (Luka 22:32) Yesu wa kũlĩhĩle okuti, Petulu o ka likekembela akulueya aye, kuenda, o ka amamako oku linga upange waye lekolelo. Ocili okuti, Yesu wa lekisa ocituwa ciwa coku ecela!
Noke, eci va kala vocumbo co Gesemane, Petulu wa sukilile vali oku lunguiwa olonjanja vialua. Yesu wa sapuilile Petulu, la Tiago kuenda Yoano, oco va amameko oku lavulula osimbu Eye a likutilila. Eye wa kala lesakalalo, kuenda wa sukilile ekuatiso, pole, Petulu la vakuavo, va pekela olonjanja vialua. Yesu poku lekisa ocikembe kuenda ongecelo a va kuatela, wa popia hati: “Utima u kasi lombili puãi etimba lia leñela.”—Marko 14:32-38.
Noke yokatembo kamue, kua molẽha owiñi wambata ovimihi, lolosipata, kuenda olombueti. Lia kala epuluvi limue lioku lekisa olondunge kuenda oku lunguka. Pole, Petulu lonjanga yalua wa tikula osipata, kuenje wa sonja etũi liulume umue upika wocitunda cinene, o tukuiwa hati Maliko. Yesu lumbombe walua, wa pisa Petulu, loku sakula epute liaco, kuenje wa lombolola onumbi olondonge viaye via sukilile oku kuama keteke liaco. (Mateo 26:47-55; Luka 22:47-51; Yoano 18:10, 11) Petulu wa lingile ale ovina vialua vĩvi via sukilile ongecelo ya Cime caye. Ulandu waye, u tu ivaluisa okuti, “vosi tuakuaku lueya lueya lovina via lua.” (Tiago 3:2) Pokati ketu, helie ka sukila ongecelo ya Suku eteke leteke? Petulu wa pita lovitangi vialua kuteke waco. Pole, ovitangi vinene via kala kovaso.
Ekandu Linene Lia Petulu
Yesu wa sapela lowiñi okuti, nda veyilila oku u kuata, va ecelele olondonge viaye oku enda. Petulu, lesumuo lialua wa mola ndomo Yesu a kuatiwa lowiñi waco. Noke, wa tila ndeci akamba vaye ovapostolo va linga.
Petulu la Yoano va liwekapo oku yoloka eci va pitila ocipepi lonjo ya Anasi, Ocitunda Cinene, muna va tuala tete Yesu oco a sombisiwe. Osimbu Yesu a kala oku ambatiwa, Petulu la Yoano, vo “kuama ocituanyima.” (Mateo 26:58; Yoano 18:12, 13) Petulu ka kaile ukuosumba. Momo wa lekisa utõi woku va kuama. Owiñi waco wa ambatele ovimalẽho, kuenda eye wa lemehele ale umue pokati kavo. Ndaño okuti Petulu wa lekisa utõi, ka tua limbukile ocisola cocili a lekisa cina a likuminyile okuti, nda citava, o ka lieca oco a file kumue la Cime caye.—Marko 14:31.
Koloneke vilo, valua va siata oku kuama Kristu “ocituanyima” ndeci Petulu a linga okuti, ka va muiwa lomanu. Pole, ndomo Petulu eya oku soneha, tu pondola lika oku kuama ciwa Kristu, poku kuata ukamba laye, kuenda oku kuama ongangu yaye kovina viosi, ndaño lovitangi.—1 Petulu 2:21.
Petulu, wa kuama ocituanyima vana va kuata Yesu toke pombundi yonjo yimue pokati kolonjo via kemãlele vo Yerusalãi. Onjo yaco ya kala ya Kayafa ocitunda cinene haeye ohuasi. Olonjo viaco via ñualiwile lovimbaka, kuenda via kuata ombundi yoku iñila. Petulu wa pitila toke pombundi yaco, pole, ka vo tavele oku iñila. Omo okuti Yoano wa kala ale kocitali, wa vangula londavululi ya kala puvelo oco Petulu a iñile. Citava okuti, Petulu ka kaile ocipepi la Yoano, kuenda ka setekele oku iñila vonjo oco a kale ponele ya Cime caye. Eye wa talama kocitali, kuna kua kala apika, lakuenje va pita uteke wosi oku yota ondalu, loku lavulula osimbu Yesu a kala oku sombisiwa luvangi wesanda, kuenda oku tala ovitangi viyililako.—Marko 14:54-57; Yoano 18:15, 16, 18.
Ufeko umue upika una wa iñisa Petulu, wo limbuka ciwa omo liocinyi condalu. Eye wo kũlĩhĩle. Kuenje wa popia laye hati: “Ove wa kalavo la Yesu u Galilea.” Omo okuti Petulu wa kuatiwa ocipikipiki, wa likala hati, ka kũlĩhĩle Yesu kuenda ondaka yufeko waco ka yo lombolokele. Noke wa enda kosamua ocipepi lombundi oku lisalamisa, pole, ufeko ukuavo upika wo mola, kuenje wa popia hati: “[Ulume u] wa kala kala la Yesu u Nasara.” Petulu wa likala vali loku lisinga hati: “Omunu waco siu wi.” (Mateo 26:69-72) Citava okuti, Petulu noke yoku likala onjanja yavali, wa yeva ekondombolo lia lila, pole, omo liesakalalo, ka tẽlele oku ivaluka olondaka Yesu o sapuilile.
Noke yokatembo kamue, Petulu wa amamako oku sanda onjila yoku lisalamisa okuti, ka limbukiwa. Pole, omanu vamue va kala kocitali, va amela ponele yaye. Pokati kavo, pa kala umue ukuepata lia Maliko, upika una Petulu a lemehele. Eye wa popia la Petulu hati: “Sia ku muilile kumue laye vocumbo?” Petulu wa va sapuila okuti, olondaka viavo viuhembi. Eye wa siñala olondaka viavo loku lekisa okuti, nda ondaka yaye yuhembi, esiñalo liaco li u wila eye muẽle. Noke yoku popia olondaka viaco, Petulu wa yeva ekondombolo lia lila onjanja yavali kuteke waco.—Yoano 18:26, 27; Marko 14:71, 72.
Noke Yesu weya vocivembele conjo muecelela oku tala kocitali. Ndomo ca lombuiwa kefetikilo liocipama cilo, vepuluvi liaco, oco ovaso aye a tokekela lovaso a Petulu. Kuenje Petulu wa limbuka ndomo a lueyela Cime caye. Noke, wa tunda kocitali lesumuo lialua loku livetela evelo. Eye, wa enda volokololo violupale, okuti kowola yaco owi wa tua. Ovaso aye, a yukile asuẽlela. Kuenje, wa fetika oku lila calua.—Marko 14:72; Luka 22:61, 62.
Omunu noke yoku limbuka ekandu liaye, ca leluka oku sima okuti, ka sesamẽla vali ongecelo. Citava okuti, Petulu vutima waye ka kaile oku tava okuti wa pita locitangi. Anga hẽ, wa sesamẽlele ongecelo?
Anga hẽ Petulu ka Sesamẽlele Ongecelo?
Ka ca lelukile oku sokolola evalo Petulu a yeva osimbu kua kala loku ca, kuenda ovina via pita keteke liaco. Sokolola ndomo a livetela evelo eci Yesu a fa kekumbi liaco noke yoku talisiwa ohali vokuenda kuolowola vialua! Petulu citava okuti wa sumuile calua poku sokolola ndomo a vokiya evalo lia Cime caye keteke lia sulako liomuenyo Waye palo posi. Ndaño Petulu wa sumuile calua, pole, esumuo liaco ka lia tepuluile ekolelo liaye. Momo tua kũlĩha okuti, noke wa lisanga vali la vamanjaye. (Luka 24:33) Ocili okuti, ovapostolo vosi va sumuile calua poku limbuka ocituwa va lekisa kuteke waco, kuenje va li kolisa pokati.
Tu pondola oku limbuka ndomo Petulu a nõla onjila ya sunguluka. Eci omunu wa Suku a lueya, ndaño wa linga ekandu limue linene, ocina ca velapo, ocituwa caye coku likolisilako oku likekembela. (Olosapo 24:16) Petulu wa lekisa ekolelo liocili poku li kongela kumue la vamanjaye ndaño lesumuo lialua. Nda umue wa sumua calua, ale wa nyumãla, o kuata ovisimĩlo vioku liamuha la vakuavo, pole, ocituwa caco ci koka ohele. (Olosapo 18:1) Onjila ya sunguluka a sukila oku kuama, oku kuata ukamba la vamanji, kuenda oku sandiliya oku pamisa ekalo liaye kespiritu.—Va Heveru 10:24, 25.
Omo okuti Petulu wa kala la vamanjaye kespiritu, wa tẽla oku yeva esapulo li sumuisa liokuti, etimba lia Yesu ka li kasi veyambo. Petulu la Yoano va lupukila peyambo pana va kendele Yesu okuti, va sitikapo lewe. Yoano omo okuti wa kala umalẽhe, eye wa pitila tete. Eci a sanga eyambo li kasi upulule, wa lisalukako. Pole, Petulu ka lisalukileko. Ndaño wa kavele omo lioku lupuka, eci a pitila, wa iñila veleva. Pole, veleva liaco ka mua kaile cimue!—Yoano 20:3-9.
Anga hẽ, Petulu wa tavele okuti Yesu wa pinduiwa? Kefetikilo ka tavele kondaka yaco, ndaño muẽle ceci akãi vakuekolelo vo sapuila hati, ovangelo va moleha kokuavo kuenda va popia okuti, Yesu wa pinduka kolofa. (Luka 23:55–24:11) Pole, kesulilo lieteke liaco, esumuo Petulu a kuatele kuenda atatahãi a kala vutima waye a pita. Yesu wa pinduka, kuenda wa tambula etimba liespiritu! Eye, wa moleha kovapostolo vaye vosi. Tete wa linga ocina cimue pokolika. Keteke liaco, ovapostolo va popia vati: “Ñala wa pinduka muẽle, yu wa moleha ku Simono.” (Luka 24:34) Upostolo Paulu, wa sonehavo eci catiamẽla kovina vi komohisa via pita keteke liaco hati Yesu wa “moleha ku Kefa, noke kekui liaco la vavali.” (1 Va Korindo 15:5) Kefa kuenda Simono, ovio olonduko vikuavo via Petulu. Citava okuti keteke liaco eci Petulu a kala lika liaye, oco Yesu a moleha kokuaye.
Embimbiliya ka li lombolola ovina Yesu a sapela la Petulu eci va lisanga. Pole, tu pondola lika oku sokolola esanju Petulu a yeva poku mola okuti Ñala yaye ukuacisola o kasi vali lomuenyo, kuenda epuluvi a kuata lioku lekisa esumuo liaye, loku likekembela. Pokati kovina viosi, eye wa yonguile lika ongecelo. Kuli hẽ umue o pondola oku tatãla okuti, Yesu ka ecele ongecelo yaco lutima wosi? Koloneke vilo, Akristão vana va kupukila vekandu, va sukila oku ivaluka ulandu wa Petulu. Lalimue eteke ka tu ka simi okuti, ka tu pondola oku tambula ongecelo ya Suku. Yesu wa setukula Isiaye ‘ukuakuecela calua.’—Isa. 55:7.
Uvangi Ukuavo Wongecelo
Yesu wa sapuila olondonge viaye oco va ende ko Galilea, kuna a yonguile oku lisanga vali lavo. Eci va pitila, Petulu wa nõlapo oku enda Kokalunga ko Galilea oku tamba olõsi. Ovapostolo vakuavo va endele kumue laye. Petulu wa sanga vali ocitumãlo cina a enda oku tamba olõsi kosimbu. Eye ka kuatele ocitangi coku yeva onjuela yowato, yakimba, kuenda ka kuatelevo ocitangi coku lema kuovikolo viowanda. Anga hẽ, kuteke waco Petulu wa kuata atatahãi voku sokolola ndomo ambata omuenyo waye omo okuti Yesu wa mala upange waye woku kunda palo posi? Anga hẽ, wa velisilepo vali omuenyo woku kala enyanga liolõsi? Ocili okuti, kuteke waco wosi, ka va kuatele olõsi.—Mateo 26:32; Yoano 21:1-3.
Noke yoku iñila kuekumbi, omunu umue wa kala kongongo yo kalunga, wa va vilikiya loku va vetiya oku kapa awanda avo konele yikuavo yowato. Ovo va tava, kuenje va kuata eci ci soka 153 kolõsi! Petulu wa kũlĩhĩle ciwa omunu waco. Kuenje, wa tunda vowato, wa litasa toke kongongo yo kalunga. Noke, Yesu wa va ĩha ombisi ya yokiwa kakala. Utima waye wa u tiamisilile calua ku Petulu.
Yesu wa pula Petulu nda o sole calua Ñala yaye okuti, ‘evi ndeti ci sule,’ poku lekisa olõsi vialua va tamba. Anga hẽ, utima wa Petulu wa vetiyiwila koku linga omĩlu yoku tamba olõsi, ale koku sola Yesu? Ndaño Petulu wa likala Ñala yaye olonjanja vitatu, pole, Yesu wo wiha epuluvi lioku lekisa ocisola caye olonjanja vitatu kovaso yakamba vaye. Petulu noke yoku tava oku ci linga, Yesu wo lomboluila ndomo a pondola oku lekisa ocisola caco poku pitisa kovaso upange u kola, loku lisa olomeme via Kristu vakuekolelo, kuenda oku vi songuila.—Yoano 21:4-17.
Yesu wa lekisa okuti, Petulu o kuete esilivilo kokuaye, kuenda ku Isiaye. Eye wa lekisavo okuti, Petulu o ka tẽlisa ocikele ca velapo vekongelo li songuiwa la Kristu. Huvangikuowo wongecelo Yesu a lekisa! Ohenda yaco, ya kuatisa Petulu, kuenda ya vetiya utima waye.
Petulu wa tẽlisa ciwa ocikele caye vokuenda kuanyamo alua. Eye wa pamisa vamanjaye, ndomo Yesu o sapuilile osimbu handi ka file. Petulu wa lekisa ohenda, lepandi poku songuila olondonge via Kristu loku vi lisa. Ulume o tukuiwa hati, Simono, wa tẽlisa ocikele conduko Yesu o wĩha, okuti, Petulu, ale Handa, poku kala ukuambili, haeye wa pama kespiritu, loku eca ongangu yiwa vekongelo. Uvangi ukuavo u lekisa ovina Petulu a linga, u sangiwa vovikanda vivali a soneha okuti via kongeliwavo Vembimbiliya. Ovikanda viaco vi lekisavo okuti, Petulu lalimue eteke a ivaleleko ovina a lilongisa ku Yesu viatiamẽla koku ecela.—1 Petulu 3:8, 9; 4:8.
Tu pondolavo oku upa esilivilo kulandu waco. Anga hẽ, eteke leteke tua siata oku pinga ku Suku oco a ecele akandu etu? Tu tava hẽ kongecelo yaco, kuenda tua kolela okuti yi kuete unene woku tu yelisa? Tua siata hẽ oku ecelavo vakuetu? Nda tua ci linga, ci lekisa okuti, tu kasi oku setukula ekolelo lia Petulu, kuenda ongecelo ya Cime caye.
[Elitalatu kemẽla 22]
Petulu wa lingaile ovina vialua via sukilile ongecelo ya Cime caye. Helie pokati ketu ka sukila ongecelo eteke leteke?
[Elitalatu kemẽla 23]
“Ñala wa pukuka oku vanja Petulu”
[Elitalatu kemẽla 24]
“Ñala ... wa moleha ku Simono”!