Ecelela Okuti Olondaka Via Yesu Viku Kuatisa Oku Lekisa Ovituwa Viwa
‘Omunu o tumiwa la Suku, o popia ovina viatiamẽla ku Suku.’—YOA. 3:34.
1, 2. Ovolandu Yesu a tukula Vohundo a lingila Komunda, a sokisiwa locina cipi, kuenda momo lie tu popela okuti ovina viaco ‘via popiwa la Suku’?
EWE limue liondiamande yi panda kokilu yimosi, yi tukuiwa hati, Olumbungululu luo Afrika. Ewe liaco, li kuete esilivilo! Pole, ovolandu Yesu a tukula Vohundo a lingila Komunda, a kuete esilivilo liavelapo. Omo liaco, Kristu o kuete esunga lioku popia hati, Yehova eye Ono yovina eye a longisa! Catiamẽla ku Yesu, Embimbilia li popia hati: ‘Omunu o tumiwa la Suku, o popia ovina viatiamẽla ku Suku.’—Yoa. 3:34-36.
2 Ndaño Ohundo Yesu a lingila Komunda ya pita lika akũi atatu kakukutu, pole, yi kuete eci ci soka 21 kovolandu a sangiwa valivulu ecelãla Vovisonehua vio Heveru. Ovolandu aco, atiamẽla ‘kovina Suku a popia.’ Omo liaco, tu konomuisi ndomo tu pondola oku kapako ovina Yesu a popia.
‘Tete ka Lisunguluise Lukuẽle’
3. Yesu noke lioku vetiya olondonge viaye catiamẽla koku tema, elungulo lipi a va ĩha?
3 Etu Tuakristão tu kuete esanju omo lioku kuatisiwa lespiritu sandu lia Suku okuti, li tu vetiya oku lekisa esanju kuenda ombembua. (Va Gal. 5:22, 23) Yesu wa yonguile okuti, olondonge viaye viamamako oku lekisa ombembua lesanju. Omo liaco, wa va lungula oco va yuvule oku tema la vakuavo, momo vana va lekisa ocituwa caco vaka nyõliwa. (Tanga Mateo 5:21, 22.) Eye noke wa popia lavo hati: “Osimbu o kasi loku lumbila ocilumba cove kutala, nda wivaluka okuti ukuẽle o kasi love londaka, ... siapo ocilumba cove putala, kuende, ka lisunguluise handi lukuẽle, oco ... wiye, o lumbe ocilumba cove.”—Mat. 5:23, 24.
4, 5. (a) “Ombanjaile” yipi Yesu a tukula kelivulu lia Mateo 5:23, 24? (b) Momo lie oku lisunguluisa la manji tua lueyela ci kuetele esilivilo?
4 Yesu wa tukula “Ombanjaile” omanu va enda oku eca vonembele ko Yerusalãi. Ovilumba viovinyama via kuatele esilivilo, momo via pangele onepa kefendelo lia Yehova. Yesu wa popia hati, tu sukila oku li sunguluisa la manji tua lueyela osimbu ka tua ecele ocilumba cetu ku Suku.
5 ‘Oku lisunguluisa’ ci lomboloka oku kala lombembua la vakuetu. Olondaka via Yesu viatiamẽla koku lisunguluisa vi tu longisa nye? Oku lisunguluisa ku pamisa ukamba wetu la Yehova kuenda la vakuetu. (1 Yoa. 4:20) Kosimbu omanu va sukilile oku lisunguluisa la vakuavo oco ovilumba viavo vi taviwe la Suku.—Tanga Mika 6:6-8.
Tu Sukila Oku Lekisa Umbombe
6, 7. Momo lie nda tua lueyela manji umue, tu sukilila oku lekisa umbombe oco tu tumbulule ombembua?
6 Oku lisunguluisa la manji tua lueyela, ku kapa voseteko umbombe wetu. Omunu o lekisa umbombe, ka kuata olonamãlala oco vakuavo va tave okuti okuete esunga. Pole, nda wa ci linga o sokisiwa Lakristão vamue vakualonamãlala va kala vekongelo lia va Korindo. Omo liaco, upostolo Paulu wa lungula hati: “Okuliyalela kuaco akanga kua lomboloka okuti kesunga wa yuliwi. Ka ca velelepo hẽ oku lingiwa lãvi? Ka ca velelepo hẽ oku liwa?”—1 Va Kor. 6:7.
7 Olondaka via Yesu vi tu vetiya oku yuvula oku kisika manji tua lueyela oco a tave okuti, tu kuete esunga. Momo ocimãho cetu oku tumbulula ukamba la vakuetu. Oco tu tumbulule ombembua tu sukila oku sapuila ku vamanji ovina vi kasi vutima wetu. Tu sukilavo oku limbuka okuti, vakuetu va siata oku sumua. Omo liaco, nda tua lueyela ukuetu, tu sukila oku pinga ongecelo.
Ceci “Iso Liove Liondio li ku Lingisa Ekandu”
8. Lombolola olondaka Yesu a tukula kelivulu lia Mateo 5:29, 30.
8 Vohundo Yesu a lingila Komunda, wa eca elungulo liatiamẽla koku lekisa ovituwa via sunguluka. Momo wa kũlĩhĩle okuti, tu pondola oku linga ovina ka via sungulukile omo liekambo lioku lipua. Omo liaco, wa popia hati: “Nda iso liove liondio li ku lingisa ekandu li upamo, li inasi; momo hise ocimatamata cove cimuamue oku nyõleha, etimba liove liosi oku imbiwa vonjembo ca kãla vali enene. Kuenje, nda eka liove liondio li ku lingisa ekandu, li tetako, li inasi, momo hise ocimatamata cove cimuamue oku nyõleha, etimba liove liosi oku imbiwa vonjembo ca kãla vali enene.”—Mat. 5:29, 30.
9. “Iso” kuenda “eka” lietu vi pondola ndati oku tu kokela “ocilondokua”?
9 “Iso” Yesu a tukula, li lomboloka uloño woku tala ovina vimue, kuenda “eka” li lomboloka ovina tu linga. Nda ka tua lavuluile, ovimatamata viaco vi tu kokela “ocilondokua,” kuenje tu liwekapo oku “enda enda la Suku.” (Efet. 5:22; 6:9) Nda tua yonjiwa lovina vi tu vetiya oku tomba olonumbi via Yehova, tu sukila oku vi yuvula.
10, 11. Nye ci tu kuatisa oku yuvula ovina vi vetiya ukahonga?
10 Tu pondola ndati oku yuvula oku tala ovina via vĩha? Yovi una wa sumbilile Suku, wa popia hati: “Nda lisila lovaso ange, oco mbanja ndati ufeko?” (Yovi 31:1) Omo okuti Yovi wa kala ohueli, wa nõlelepo oku pokola kolonumbi via Suku. Omo liaco, cikale vana va kuele, ale vava ka va kuelele, vosi yetu tu sukila oku kuama ongangu yaye. Omo okuti tu sole Suku, tua siata oku songuiwa lespiritu liaye, li tu kuatisa oku yuvula ukahonga.—Va Gal. 5:22-25.
11 Oco tu yuvule ukahonga, tu sukila oku li pula ndoco: ‘Anga hẽ, nda siata oku tala ovina vi vetiya ukahonga vi sangiwa valivulu, vo televisãu, ale vo Internet?’ Tu sukila oku ivaluka olondaka via ndonge Tiago wa popia hati: “Omunu omunu o yonjaiwa eci a tambiwa loku kokiwa loloñeyi viaye muẽle. Oloñeyi, eci vi mina, vi cita ekandu, lekandu, eci li kula, li cita okufa.” (Tia. 1:14, 15) Omo liaco, nda manji umue wa “vanja” ukãi ale ulume locisimĩlo cukahonga, o sukila oku upamo iso liaco, kuenda oku li inasi poku liwekapo oku vanja omunu waco.—Tanga Mateo 5:27, 28.
12. Elungulo lia Paulu li tu kuatisa ndati oku yuvula oloñeyi vĩvi vietimba?
12 Omo okuti lovaka etu tu pondola oku linga ovina vi tomba olonumbi via Yehova, tu sukila oku yuvula oku linga ovina viaco. Omo liaco, tu sukila oku pokola kelungulo lia Paulu wa popia hati: “Ipayi ovituwa vĩvi vi tiama koluali, viokuti ukahonga, levĩho, lokanyaima, kuenda oñeyi yĩvi, locipululu [ci] lomboloka efendelo lioviteka.” (Va Kol. 3:5) Ondaka ‘oku ipaya’ yi lomboloka oku yuvula oloñeyi vĩvi vietimba.
13, 14. Momo lie ci kuetele esilivilo oku yuvula ovisimĩlo vi vetiya ukahonga?
13 Oco omunu a popele omuenyo waye, o sukila oku tava oku tetiwa ocimatamata cimue cetimba. Ondaka yoku popia hati, “inasi” iso kuenda eka, yi lomboloka okuti, tu sukila oku yuvula ovisimĩlo vĩvi vi nyõla ukamba wetu la Yehova. Oku liyelisa ketimba, kespiritu, kuenda oku kuata ovituwa viwa, vi tu kuatisa oku puluka kenyõleho li sokisiwa loku imbiwa Vongehena.
14 Omo okuti, tua piñala ekandu kuenda ka tua lipuile, tu sukila oku likolisilako oco tu amameko loku liyelisa. Paulu wa popia hati: “Mbeta etimba liange loku li pokuisa, sanga eci nda longisa ale vakuetu ame muẽle nimiliwa.” (1 Va Kor. 9:27) Omo liaco, tu pokoli kelungulo lia Yesu lioku kuata ovituwa viwa, kuenda tu yuvuli oku linga ovina vi lekisa etombo kocisembi ca Yesu.—Mat. 20:28; Va Hev. 6:4-6.
‘Tu Lekisi Ocituwa Coku Eca’
15, 16. (a) Ongangu yipi Yesu a sia yoku kuatisa vakuetu? (b) Olondaka Yesu a popia kelivulu lia Luka 6:38 vi lomboloka nye?
15 Olondaka via Yesu vi tu vetiya oku lekisa ocituwa coku eca. Eye wa lekisa ohenda poku iya palo posi oco a popele omanu vakuakandu. (Tanga 2 Va Korindo 8:9.) Yesu wa sia ekalo liaye liwa kilu, kuenje weya palo posi loku eca omuenyo waye oco a tu yovole kekandu. Pokati komanu wa nõlapo vamue oco vaka viale kumue laye Vusoma wokilu. (Va Rom. 8:16, 17) Omo liaco, Yesu wa tu vetiya oku lekisa ohenda poku popia hati:
16 ‘Lekisi ocituwa coku eca oco vo waveli. Onjongo ya sunguluka, haiyo ya kandelua, ya susuminyiwa, loku supoka, oyo va yi sukumuila vepunda liove. Momo onjongo vu yonga layo haiyo vo yongelivo.’ (Luka 6:38) ‘Onjongo’ ya tukuiwa ndeti yi lomboloka ocituwa ca vakualomĩlu vo kosimbu okuti, poku landisa ovina viavo, va enda oku yukisa layo ponanga yomunu weya oku landa. Nda tua lekisa ocituwa coku kuatisa vakuetu, ovo va tu kuatisavo.—Uku. 11:2.
17. Yehova wa lekisa ndati ocituwa coku kuatisa omanu, kuenda upange upi u tu nenela esanju?
17 Yehova o sole vana va kuete ocituwa coku kuatisa vakuavo, kuenda o va sumũlũisa. Eye wa lekisa ocituwa caco poku eca Omõlaye wongunga okuti, “wosi u kolela ka fi, [pole,] o mola omuenyo ko pui.” (Yoa. 3:16) Paulu wa soneha hati: “U o kũla citito, ungulavo citito; u o kũla calua, ungulavo ca lua. Omunu omunu a ece ndeci a panga kutima waye; ha locikukuiko pamue omo a kisikiwa, momo Suku o sole u eca lesanju.” (2 Va Kor. 9:6, 7) Oku eca ovina tu kuete oco vi kuatise kefendelo liocili, ci nena esanju kuenda asumũlũho.—Tanga Olosapo 19:17; Luka 16:9.
“Ku ka Sikile Enguena Kovaso Ove”
18. Ovina vipi vi pondola oku tu tateka oku ‘tambula onima’ yi tunda ku Isietu wo kilu?
18 “Lunguki lovilinga viene viohenda okuti ko vi lingila kovaso omanu oku sanda oku muiwa lavo. Nda oco vu linga, ko sangi vali onima ku Isiene o kasi kilu.” (Mat. 6:1) ‘Ovilinga viohenda’ Yesu a tukula, vi lomboloka oku linga ocipango ca Suku. Eye ka popele hati, ovina viaco viohenda tu sukila oku vi lingila pokati komanu, pole, wa sapuila olondonge viaye hati, ‘ocinyi cene ci taimile kovaso omanu.’ (Mat. 5:14-16) Nda tua sapuila komanu ekuatiso tua eca ku vakuetu, ndeci vakualomapalo va siata oku linga poku lekisa komanu ovina va pongiya, Isietu wokilu ka tu ĩha onima. Nda tua ci linga, ka tu kuata ukamba la Suku, kuenda tuka pumba onima yasumũlũho vuviali Waye.
19, 20. (a) Olondaka Yesu a popia hati, ‘poku eca ekuatiso kolosuke kuka sike enguena’ vi lomboloka nye? (b) Tu lekisa ndati okuti ovina vi lingiwa leka liondio ka vi muiwa leka liepĩli?
19 Ovituwa vietu viwa tu vi lekisa poku pokola kelungulo lia Yesu wa popia hati: “Eci weca [ekuatiso] kolosuke, ku ka sikile enguena kovaso ove ndeci vakuambambe va lingainga volosunangonga lo valuwa oku sanda oku sivayiwa lomanu. Ocili mopia lene siti, Va sanga ale onima yavo.” (Mat. 6:2) ‘Ekuatiso’ lia enda oku eciwa kolosuke. (Tanga Isaya 58:6, 7.) Yesu kumue lovapostolo, va enda oku lekisa ocituwa caco. (Yoa. 12:5-8; 13:29) Ocili okuti poku kuatisa olosuke ka tu sukila oku sika anguena. Momo Yesu olondaka a popia hati, ka tu sukila oku ‘sika anguena,’ wa vi popia lonjongole yoku vetiya olonjeveleli viaye okuti, vi sukila oku yuvula oku sapuila komanu ‘ekuatiso va eca ku vakuavo.’ Tu sukila oku yuvula ocituwa ca va Fariseo la va Yudea coku sapuila komanu ekuatiso tua eca ku vakuetu. Yesu wa va tukula hati va kuambambe, momo va enda oku sapuila ‘volosunangonga lo volokololo’ ekuatiso va eca ku vakuavo. Momo va ‘tambula ale onima yavo.’ Citava okuti va enda oku tambula onima yaco poku tumãla kovaso yolosikola via kemãla, kuenda volosunangonga. Pole, ku Yehova ovina viaco ka via kuatele esilivilo. (Mat. 23:6) Ovituwa vipi olondonge via Yesu via kuatele? Yesu wa lungula hati:
20 “Eci weca oviali kolosuke, epĩli liove ka li ka kũlĩhe eci ci linga ondio yove okuti oviali viove vieciwa uyombeki, kuenje [Isia], u o lete covuyombeki, o ku muisa onima.” (Mat. 6:3, 4) Ocili okuti ovaka etu a talavayela kumuamue. Pole, olondaka viokuti, ovina vi lingiwa leka liondio ka vika muiwe leka liepĩli, vi lomboloka okuti, tu sukila oku yuvula oku sapuila komanu ekuatiso tua eca ku vakuetu.
21. Onima yipi yi tunda koku ‘eca ekuatiso vuyombeki’?
21 Nda tua yuvula oku sapuila komanu ovina tua eca kolosuke, ‘ekuatiso’ liaco li kala vuyombeki. Kuenje ‘Isietu una o lete ovina vietu vuyombeki,’ o tu sumũlũisa. Ndaño Yehova okasi kilu, kuenda ka tu pondola oku mola lovaso etu, pole, wa tu kapako. (Yoa. 1:18) Vonima yoku ‘eca ekuatiso vuyombeki,’ mua kongela oku kuata ukamba la Yehova, oku tambula ongecelo yakandu etu, kuenda ohuminyo yomuenyo ko pui. (Olosap. 3:32; Yoa. 17:3; Va Efe. 1:7) Onima yaco, yavelapo oku pandiyiwa lomanu!
Tu Kapiko Ovina Via Tukuiwa
22, 23. Momo lie tu sukilila oku kapako ovina Yesu a popia?
22 Vohundo Yesu a lingila Komunda, wa tukula ovina vialua vioku lekisa ocisola komanu. Ohundo yaco, yi kuete ovolandu a pondola oku nena esanju voluali lulo lueyuka ovitangi. Omo liaco, tuka kuata esanju nda tua kapako ovina Yesu a popia kuenda oku ecelela okuti vi tu songuila.
23 Omunu ‘wosi o yeva’ olondaka via Yesu kuenda o vi ‘kapako,’ oka tambula asumũlũho. (Tanga Mateo 7:24, 25.) Omo liaco, tu nõlipo oku pokola kelungulo lia Yesu. Ovina vikuavo a popia Vohundo a lingila Komunda, tuka vi konomuisa vocipama cikuãimo.
O Tambulula Ndati?
• Momo lie tu sukilila oku li sunguluisa la manji tua lueyela?
• Tu yuvula ndati ocilondokua ‘liso lietu liondio’?
• Ocituwa cipi tu sukila oku lekisa catiamẽla koku kuatisa vakuetu?
[Elitalatu kemẽla 11]
Oku ‘li sunguluisa’ la manji tua lueyela ci kuete esilivilo!
[Elitalatu kemẽla 13]
Yehova o sumũlũisa vana va kuatisa vakuavo lesanju