Yehova O Tu Ĩha Ovina Tu Sukila Eteke Leteke
“Ko ka kali lutima wa sakalala. . . . Momo Isiene wa kũlĩha okuti [vu] sesameli [ovina evi].”—LUKA 12:29, 30.
1. Ndamupi Yehova a siata oku tekula ovinyama viosi via lulikiwa?
OVE hẽ eteke limue wa muĩle ale onjila yi kasi oku nõla okulia posi peyuka ovinene? Ci tava okuti pamue ove wa lipula nda onjila yi kasi oku sanga okulia posi yaco oco yi litekule. Kohundo yina Yesu a lingila Komunda, wa lombolola okuti tu pondola oku lilongisa calua catiamẽla ku Yehova ndomo a siata oku tekula olonjila. Eye wa popia hati: “Sokololi olonjila okuti ka vi limi, ka vi lombola, ka vi ungula volosila, haimo Isiene ukuailu o vi tekola. Ene hẽ, ka wa velelipo calua okuti [olonjila] vi sule?” (Mateo 6:26) Ocili okuti, Yehova wa siata oku eca okulia kovina viosi a lulika.—Osamo 104:14, 21; 147:9.
2, 3. Ovina vipi tu pondola oku lilongisa vohutililo ya Yesu yoku pinga okulia kuetu kueteke leteke?
2 Momo lie vohutililo Yesu a longisa a kongelelamo epingilo liokuti, “tu ihe okulia kuetu kuetaili”? (Mateo 6:11) Vepingilo eli, tu pondola oku lilongisilamo calua catiamẽla kovina viespiritu. Catete, epingilo eli li tu ivaluisa okuti, Yehova eye Ukuakueca ovina viosi. (Osamo 145:15, 16) Omanu va pondola oku kũla ombuto kuenda oku lima, pole Suku eye lika ecelela okuti ovina viosi via kũlĩwa vi kula, cikale ovina viespiritu ale vio vepia. (1 Va Korindo 3:7) Ovina viosi tulia levi tu nyua, ombanjaile yi tunda ku Suku. (Ovilinga 14:17) Oku pinga Kokuaye oco a tu ĩhe okulia kueteke leteke, ci lomboloka okuti, ovina tu sukila ka viya ño ovio muẽle. Pole, epingilo lietu ka li lomboloka okuti ka tu sukila vali oku talavaya nda tu kuete ongusu yaco.—Va Efeso 4:28; 2 Va Tesalonike 3:10.
3 Cavali, epingilo lioku ‘tu ĩha okulia tu sukila veteke,’ li lomboloka okuti, ka tu sukila oku sakalala calua lovina vi keya kovaso. Handi vali, Yesu wa popiavo hati: ‘Ko ka kali lohele, hoti, tu lia nye? Pamue tu nyua nye? Pamue tu wala nye? Momo ovina viaco ovio vakualofeka va sakalala ño lavio oku vi sanda. Ene puãi, Isiene o kasi kilu wa kũlĩha ale okuti vu sesamela ovina evi viosi. Puãi tete vanjiliyi usoma waye kuenda esunga liaye, kuenje ovina evi viosi viu vokiyiwi. Oco ko ka sakalali leteke lia hẽla momo eteke lia hẽla li kuete asakalalo alio.’ (Mateo 6:31-34) Oku likutilila eci catiamẽla ‘kokulia tu sukila veteke,’ oyo onjila ya sunguluka yoku leluisa omuenyo wetu oco ‘tu kuate esanju liocili.’—1 Timoteo 6:6-8.
Okulia Kuespiritu Kueteke Leteke
4. Nye ca pita la Yesu kuenda va Isareli ci lekisa esilivilo liokulia kuespiritu?
4 Olohutililo vietu viatiamẽla koku pinga okulia kueteke leteke, vi pondola oku tu ivaluisa okulia kuespiritu tu sukila eteke leteke. Ndaño okuti Yesu wa kala lonjala vokuenda kuoloneke vialua, pole wa tamalãlele kayonjo a Satana oku pongolola ovawe oco a linge olombolo. Kuenje wa popia hati: “Ca sonehiwa okuti, Omunu ka muila omuenyo kombolo lika, te kondaka yosi yi tunda vomẽla wa [Yehova] Suku.” (Mateo 4:4) Palo, Yesu wa tukula olondaka viuprofeto Mose wa sapuilile va Isareli hati: “[Yehova] wa ku ketisa, wa tava okuti o yeva onjala, wa ku tekula la mana, ocina cimue ove kua kulĩhĩle, ndaño olosekulu viove. Wa ci lingila oco ove o limbuke okuti hakomboloko lika omunu a muĩla omuenyo, puãi cosi ci tunda tunda vomẽla wa Yehova oco omunu a mola laco omuenyo.” (Esinumuĩlo 8:3) Yehova ka ecele lika o mana ku va Isareli yoku tekula etimba liavo, pole wa va longisile ovina viespiritu. Eye wa va sapuililevo okuti, va sukilile oku ‘nõla lika okulia kueteke limosi.’ Nda okuti umue pokati kavo wa nõlele okulia ku pitahãla onjongo yaye yeteke, kuenje oku ku supapo ku fetika oku lẽha lãvi noke ku vola. (Etundilo 16:4, 20) Keteke liepandu ovo ka va kuataile ovitangi viaco eci va enda oku nõla okulia kuoloneke vivali omo lieteke Liesambata. (Etundilo 16:5, 23, 24) Eliangiliyo lio mana va enda oku tambula lia va longisa okuti, va sesamẽla oku pokola, momo omuenyo wavo ka watiamẽlele lika keteku lietimba, pole va sukililevo oku yevelela “kondaka yosi yi tunda vomẽla wa [Yehova] Suku.”
5. Ndamupi Yehova a siata oku tu ĩha okulia kuespiritu eteke leteke?
5 Etu oloneke viosi tu sukilavo oku litekula lokulia kuespiritu kuna Yehova a siata oku eca lekuatiso Liomõlaye. Omo liaco, Yesu wa nõla “ukuenje wa kolelua haeye wa lunguka” oco a ece okulia ku vakuanjo yaye vakuekolelo “kotembo ya tukuiwa.” (Mateo 24:45) Ocisoko cukuenje wa kolelua ca siata oku eca okulia kualua kuespiritu ndeci alivulu a lombolola eci kasi Vembimbiliya kuenda oku tu vetiya oku tanga Embimbiliya oloneke viosi. (Yehosua 1:8; Osamo 1:1-3) Etu tu pondola oku kuama ongangu ya Yesu, poku litekula kespiritu loku likolisilako oku lilongisa ovina viespiritu kuenda oku linga ocipango ca Yehova.—Yoano 4:34.
Ongecelo Yakandu
6. Akandu etu a sokisiwa la nye? Kuenda ndamupi Yehova a ecela akandu aco?
6 Epingilo likuavo vohutililo Yesu a longisa lieli: “Tu ecele okulueya kuetu ndeci tu ecaila ava va tu lueyela.” (Mateo 6:12; Luka 11:4) Eci tu linga ekandu, tu kala soketi tua levala cimue ku Yehova. Pole, Suku yetu ukuacisola ‘ecela’ akandu etu nda tua ‘likekembela’ kuenda tua pinga ongecelo loku kolela kocisembi ca Kristu.—Ovilinga 3:19; 10:43; 1 Timoteo 2:5, 6. applied hyperlink
7. Momo lie tu sukilila oku likutilila oloneke viosi oco tu tambule ongecelo yakandu?
7 Eci tu lueya ovihandeleko via Yehova, tu linga ekandu. Omo okuti tua piñala ekandu, ci tava okuti tu lueyela volondaka vietu, lo vovilinga kuenda vovisimĩlo vietu, ale pamue ka tu tẽlisa eci tu sesamẽla oku linga. (Ukundi 7:20; Va Roma 3:23; Tiago 3:2; 4:17) Cikale okuti tua limbuka ekandu limue tua linga vokuenda kueteke ale sio, volohutililo vietu tu sukila oku kongelamo ongecelo yakandu etu.—Osamo 19:12; 40:12.
8. Ohutililo yongecelo yakandu yi tu vetiya oku linga nye, kuenda esumũlũho lipi liyililako?
8 Nda tu yongola okuti Suku o tu ecela akandu etu, tu sukila oku kuata umbombe wocili loku likekembela kuenda oku litavela akandu etu okuti tu lekisa ekolelo kosonde ya peseka ya Kristu onjovoli yetu. (1 Yoano 1:7-9) Oco olohutililo vietu vi lekise okuti viocili, tu sukila oku pinga ongecelo yakandu etu poku ‘lekisa ovilinga vina vi eca uvangi woku likekembela kuetu.’ (Ovilinga 26:20) Tu sukila oku kolela okuti, Yehova ecela akandu etu. (Osamo 86:5; 103:8-14) Kuenje, tu kuata ‘ombembua yovutima yi tunda ku Suku’ yina ‘yi lava ovitima vietu vu Kristu Yesu.’ (Va Filipoi 4:7) Pole, ohutililo ya Yesu yi tu longisa ovina vialua tu sukila oku linga oco tu tambule ongecelo yakandu etu.
Tu Sukila Oku Ecela Vakuetu Oco tu Eceliwevo
9, 10. (a) Olondaka vipi Yesu a vokiya kohutililo yina a longisa? Kuenda eci ci lomboloka nye? (b) Olusapo lupi Yesu ata lu lekisa okuti tu sukila oku ecela vakuetu va tu lueyela?
9 Ocili okuti, kepingilo liokuti “tu ecele okulueya kuetu ndeci tu ecaila ava va tu lueyela,” oko lika Yesu a vokiya elomboluilo limue. Eci a mãla oku likutilila wa vokiyako olondaka viokuti: “Nda weceli omanu [akandu] avo oco Isiene o kasi kilu ecelavo [akandu] ene. Puãi nda ene ka weceli omanu [akandu] avo, Isiene haico ka [ecelavo akandu] ene.” (Mateo 6:14, 15) Yesu wa lombolola ciwa ondaka eyi poku popia hati, Yehova ecela lika akandu etu nda tua ecelavo vakuetu lutima wetu wosi.—Marko 11:25.
10 Onjanja yimue, Yesu wa tile olusapo lumue lu lekisa okuti nda tu yongola okuti Yehova ecela akandu etu, tu sukila oku ecelavo vakuetu. Eye wa tukula osoma yimue ya kuatela ohenda upika umue wo levalele okuti ka fetele vali ofuka yaco yinene. Noke osoma yaco ya yambula ulume waco eci a likala oku ecela ofuka yimue yitito upika ukuavo wo levalelevo. Yesu wa malusula olusapo luaye loku popia hati: “Haico Tate ukuailu a linga lene vosi nda ka weceli vakuẽle lutima wosi.” (Mateo 18:23-35) Kua longisiwa ondaka yimue ya sunguluka yokuti: Ofuka yakandu Yehova a siata oku ecela omunu lomunu pokati ketu yinene calua kuenda ka yi sokisiwa lekandu limue ukuetu a tu lingila. Handi vali, Yehova wa siata oku tu ecela oloneke viosi. Omo liaco, olonjanja viosi tu sukilavo oku ecela vakuetu eci va tu lueyela.
11. Elungulo lipi liupostolo Paulu tu sukila oku kuama nda tu yongola okuti Yehova ecela akandu etu? Kuenda onima yipi tu pondola oku tambula?
11 Upostolo Paulu wa soneha ndoco: “Liombokeli pokati loku lilinga ohenda loku liecela pokati, ndomo Suku a weceli vu Kristu.” (Va Efeso 4:32) Oku liecela pokati ku nena ombembua pokati Kakristão. Upostolo Paulu wa vetiya hati: “Omo wa noliwi la Suku, haene wa soliwi, kuenje wa lingi [omanu] vaye va kola, oco wali ohenda kuenda ocikembe lumbombe loku unjuka kuenda epandi. Kuati utima woku kuamelela loku lisola pokati. Kuenda, nda vu likuetele olondaka, lieceli pokati. Ndeci Kristu o weceli ene, haico ene eceli. Puãi ca piãla enene, wali ocisola, momo ocisola oco ci kutila cosi pamosi vomunga ya kanguka.” (Va Kolosai 3:12-14) Ovina viosi via tukuiwa ndeti via kongeliwa vohutililo yina Yesu a tu longisa hati: “Tu ecele okulueya kuetu ndeci tu ecaila ava va tu lueyela.”
Ekuatiso Eci tu Sangiwa Veyonjo
12, 13. (a) Onepa yikuavo yohutililo Yesu a longisa ka yi lomboloka nye? (b) Helie Uyonji wa velapo? Kuenda ohutililo yetu yokuti ku ka tu songuile veyonjo yi lomboloka nye?
12 Onepa yikuavo yohutililo Yesu a longisa yeyi: “Ku ka tu songuile veyonjo.” (Mateo 6:13) Anga hẽ olondaka via Yesu vi lomboloka okuti tu sukila oku pinga ku Yehova oco ka ka tu yonje? Sio, hacoko vi lomboloka. Momo ndonge Tiago wa vetiyiwa oku soneha ndoco: “Umue, nda wa yonjiwa, ka ka popie hati, nda yonjiwa la Suku, momo Suku ka yonjiwa leci cĩvi, kuenda vali, ka yonji umue.” (Tiago 1:13) Handi vali, ukualosamo wa sonehavo ndoco: “A Yehova, nda ove o patekela olongole [vietu], helie o talama, a Yehova?” (Osamo 130:3) Yehova ka lavulula akandu etu osi kuenda ka tu yonji oco tu linge ekandu. Oco hẽ onepa eyi vohutililo Yesu a longisa yi lomboloka nye?
13 Satana Eliapu eye o yongola oku tu yonja okuti tu wila volonjanjo viaye oco a tu yapuise. (Va Efeso 6:11) Satana, eye Uyonji wa velapo. (1 Va Tesalonike 3:5) Poku likutilila hati, ku ka tu songuile veyonjo, ci lekisa okuti tu kasi oku pinga ku Yehova oco kaka ecelele okuti tu yapuisiwa eci tu yonjiwa. Etu tu pinga kokuaye oco a tu kuatise okuti ka ‘tu yuliwa la Satana’ kuenda ka tu wila vayonjo. (2 Va Korindo 2:11) Ohutililo yetu tu linga yoku pinga oku kala “vocivundilo ca Fũ,” muna espiritu sandu lieca ekuatiso komanu vana va pokola kuviali wa Yehova kovina viosi va linga komuenyo wavo.—Osamo 91:1-3.
14. Ndamupi upostolo Paulu a tu likuminya okuti Yehova kaka tu yanduluka nda tuo Kapako eci tu liyaka layonjo?
14 Etu tu pondola oku kolela okuti, nda eci tu yongola tua ci pinga volohutililo vietu kuenda tua ci lekisila vovilinga vietu, Yehova lalimue eteke aka tu yanduluka. Upostolo Paulu wa popia hati: “Lalimue eyonjo lio sangi, te eli lia siata pokati komanu. Suku wa kolelua, kuenje ka tava okuti wu yonjiwa te leli wu tẽla, puãi kumuamue leyonjo u muisivo evelo lioku puluka okuti vu soka lalio.”—1 Va Korindo 10:13.
“Tu Popele Kũvi”
15. Momo lie kotembo yilo tu sukilila vali calua oku likutilila oco tu popeliwe kũvi?
15 Ndomo Ovisonehua vio Helasi Viakristão vi lombolola, ohutililo Yesu a longisa yi malusula lolondaka viokuti: “Tu popele kũvi.”a (Mateo 6:13) Kotembo yilo ya sulako, tu sukila ekuatiso liocili oco ka tuka yapuisiwe la Satana Eliapu. Eye kumue lolondele viaye, va kasi oku linga uyaki lolombuavekua via supapo vina vi kasi “oku lava ovihandeleko via Suku, kuenda oku imbila Yesu uvangi,” kumue lakamba vavo olomeme vikuavo viatiamẽla ‘kowiñi wakahandangala.’ (Esituluilo 7:9; 12:9, 17) Upostolo Petulu wa vetiya Akristão hati: “Lunguki. Lavululi. Unyali wene eliapu o ñuala ñuala ndohosi yi koma oku sandiliya u a lia. [Pole] pami lekolelo liene.” (1 Petulu 5:8, 9) Satana o yongola okuti, tu liwekapo upange wetu woku eca uvangi. Eye lekuatiso liasongui voluali, ndeci vakuetavo, vakualomĩlu ale vakuapulitika va seteka oku tu kokisa usumba. Pole, nda tua pandikisa cocili, Yehova oka tu popela. Omo liaco, ndonge Tiago wa soneha ndoco: “Pokoli ku Suku. Tamalali leliapu kuenje liu tili.”—Tiago 4:7.
16. Nye Yehova a kuete ci pondola oku kuatisa omanu vaye eci va liyaka lovitangi?
16 Yehova wa ecelela okuti Omõlaye o setekiwa. Pole, eci Yesu a tamalãla Leliapu, poku tukula Ondaka ya Suku ndeteyuilo, Yehova wa tuma ovangelo vaye kuenje vo kolisa. (Mateo 4:1-11) Cimuamue haico koloneke vilo, Yehova o tuma ovangelo vaye oco va tu kuatise nda tua likutilila lekolelo loku ecelela okuti Eye o linga ocitililo cetu. (Osamo 34:7; 91:9-11) Upostolo Petulu wa soneha ndoco: “Suku wa kũlĩha oku popela vakuaku sumbila Suku eci va nyikiwa, kuenda oku selekela vakuakandu eyambulo toke keteke liekanga.”—2 Petulu 2:9.
Epopelo Liocili li Kasi Ocipepi
17. Elomboloko lie lia sunguluka Yesu a eca eci a longisa ohutililo yaye?
17 Vohutililo Yesu a longisa, wa eca elomboloko lia sunguluka. Eye wa lekisa elomboloko lioku sumbila onduko yi kola ya Yehova. Etu tu sukila oku likutilila Usoma wa Mesiya omo okuti owo uka kundula ovosoma osi omanu. Kuenje, ocipango ca Suku okuti ci kasi oku tẽlisiwa oko kilu, cika tẽlisiwavo palo posi. Elavoko lietu lioku kala otembo ka yi pui Voluali Luokaliye palo posi, liatiamẽla koku sumbila onduko ya Yehova kuenda oku tava komoko yaye yoku viala oluali luosi. Noke yoku likutilila ovina evi vi kuete ndeti esilivilo, tu likutililavo oku pinga ovina tu sukila eteke leteke, ongecelo yakandu etu kuenda oku tu popela kayonjo a Satana Eliapu.
18, 19. Ndamupi ohutililo Yesu a longisa yi tu kuatisa oku amamako oku lavulula lelavoko lietu “toke kesulilo”?
18 Epopelo lietu ku Satana ondingaĩvi kuenda koluali lulo luevĩho li kasi ocipepi. Satana wa kũlĩha okuti ‘oloneke viaye vio kambelako vitito.’ Omo liaco, eye o kuetele ‘onyeño ya lua’ omanu va Yehova vakuekolelo va kasi mulo voluali. (Esituluilo 12:12, 17) Vondimbukiso yatiamẽla ‘kesulilo lioluali,’ Yesu wa lombolola ovolandu alua okuti amue ka a tẽlisiwile handi, kuenje tu lavoka okuti aka tẽlisiwa kovaso yoloneke. (Mateo 24:3, 29-31) Osimbu tu amamako oku limbuka oku tẽlisiwa kuolondimbukiso viaco, tu lavoka okuti eyovo lietu li kasi ocipepi. Yesu wa popia hati: “Eci ovina evi vi fetika oku lingiwa, petuli ovaso ene, petulivo ovitue viene, momo eyovo liene li kasi ocipepi.”—Luka 21:25-28.
19 Ohutililo yonimbu Yesu a longisa kolondonge viaye, yi tu ĩha ovisimĩlo violondaka tu sesamẽla oku kongela volohutililo vietu osimbu tu lavoka eteke liesulilo. Omo liaco, tu kuati ekolelo liokuti, osimbu handi esulilo ka lieyile, Yehova oka amamako oku tu ĩha ovina viosi tu sukila, cikale konepa yespiritu ale ketimba. Oku lavulula kuetu loku likutilila, kuka tu kuatisa “oku kuamelela vekolelo lietu liatete toke kesulilo.”—Va Heveru 3:14; 1 Petulu 4:7.
[Atosi pombuelo yamẽla]
a Embimbiliya lietu Liumbundu kuenda akuavo osimbu, a malusula Ohutililo ya Ñala lolondaka vioku sivaya Suku hati: “Momo Usoma wove; unene wove, ulamba wove oloneke vienda ño hũ. Amene.” Pole, ndomo ca popiwa la umue ukuakukonomuisa eci catiamẽla Kembimbiliya, “olondaka evi ka vi sangiwa vovisonehua via koleliwa viatete.”
Oku Pitulula
• Eci tu likutilila eci catiamẽla ‘kokulia kuetu kueteke leteke,’ ci kuete elomboloko lie?
• Lombolola eci ci lomboloka olondaka viokuti, “tu ecele okulueya kuetu ndeci tu ecaila ava va tu lueyela.”
• Eci tu pinga ku Yehova vohutililo oco ka ka tu songuile veyonjo, ci lomboloka nye?
• Momo lie tu sukilila oku likutilila oco ‘tu popeliwe kũvi’?
[Elitalatu kemẽla3]
Lydekker
[Elitalatu kemẽla 25]
Tu sukila oku ecela vakuetu oco akandu etu a eceliwevo