OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET Colombangi Via Yehova
Olombangi Via Yehova
OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET
Umbundu
Ũ
  • Ñ
  • ñ
  • õ
  • Õ
  • ũ
  • Ũ
  • ĩ
  • Ĩ
  • ã
  • Ã
  • ẽ
  • Ẽ
  • EMBIMBILIYA
  • ALIVULU
  • OLOHONGELE
  • w02 1/9 kam. 17-21
  • “Lomue Omunu Wa La Popia Ndomunu Waco O-o”

Vonepa eyi ka mu sangiwa ovideo layimue.

Tu ecele, kua pita ocitangi cimue poku lekisa ovideo.

  • “Lomue Omunu Wa La Popia Ndomunu Waco O-o”
  • Utala Wondavululi—2002
  • Otulosapi
  • Ocipama ci Likuata
  • Oku Longisa Lonjila ya Leluka Haiyo ya Sunguluka
  • Oku Linga Apulilo
  • Onjila Yokululuviya Kua Sunguluka Koku Longisa
  • Elongiso Limue ka Lipatãliwa
  • “Lomue Omunu wa la Popia Ndeye”
    “Linga Ondonge Yange”
  • Yesu o Situlula “Olondunge vi Tunda ku Suku”
    Kuata Ukamba Wocili la Yehova
  • “Ndo Wihi Ongangu”
    Utala Wondavululi—2002
  • Ohundo Ya Velapo Ya Lingiwa Komunda
    Yesu—Onjila, Ocili Haeye Omuenyo
Tala Ovina Vikuavo
Utala Wondavululi—2002
w02 1/9 kam. 17-21

“Lomue Omunu Wa La Popia Ndomunu Waco O-o”

“Vosi vo wimbilia uvangi uwa, kuenje va komoha olondaka via posoka via tunda vomẽla waye.”​—⁠LUKA 4:⁠22.

1, 2. (a) Momo lie asualali va tumĩwile oku ka kuata Yesu va tiukila ovoko? (b) Nye ci lekisa okuti asualali havoko lika va komõha elongiso lia Yesu?

VA KESONGO kasualali ka va tẽlisile ocikundi cavo. Ovo vava tumĩle oku kuata Yesu, pole va tiuka ovoko. Ovitunda kuenda va Fariseo va pinga limue elomboluilo hati: “Nye [Yesu] ka wo neneleli?” Momo lie ka va tẽlisilile ocikundi cavo coku nena ulume una ka liteyuila lovota koku tamãlala? Asualali va lombolola hati: “Lomue omunu wa la popia ndomunu waco o-o.” Ovo va komõha calua elongiso lia Yesu, kuenje ka va kuatele vali utõi woku u kuata oco a tualiwe vokayike.a​—⁠Yoano 7:​32, 45, 46.

2 Asualali vaco havoko lika va komõha oku longisa kua Yesu. Embimbiliya li tu sapuila okuti, owiñi womanu va endele ku Yesu oku ka yevelela elongiso liaye. Omanu va kala volupale muna eye a citiwila va sanjukile calua kuenda “va komohele olondaka via posoka via tunda vomẽla waye.” (Luka 4:22) Onjanja yimue eye wa kala vowato oku kundila owiñi wa liongoluilile kohulo Yokalunga ko Galilea. (Marko 3:9; 4:1; Luka 5:​1-3) Handi vali, onjanja yimue yikuavo “owiñi wa lua” wa kala laye vokuenda kuoloneke vimue, ndaño ka va kuatele lacimue coku lia.​—⁠Marko 8:​1, 2.

3. Momo lie tu popela okuti Yesu wa kala ulongisi umue wa velapo?

3 Nye ca kuatisa Yesu oku linga elongiso limue lia kemãla calua? Ocisola oco ca kuatisa Yesu oku linga ulongisi. Yesu wa solele calua ocili a longisa kuenda wa lekisavo ocisola komanu a longisa. Yesu wa kuatavo uloño umue u komohĩsa woku longisa. Vovipama vielilongiso vi sangiwa Vutala ulo Wondavululi, tuka lilongisa olonjila via litepa Yesu a kuama poku longisa, kuenda tuka lilongisavo ndomo tu pondola oku kuama ongangu yaye.

Oku Longisa Lonjila ya Leluka Haiyo ya Sunguluka

4, 5. (a) Momo lie Yesu a kuamẽla upopi umue wa leluka koku longisa kuaye? Pole, nye ca velapo catiamẽla kueci eye a linga? (b) Ndamupi Ohundo Yavelapo yina Yesu a lingila Komunda ya linga ongangu yiwa koku longisa lonjila yimue ya leluka?

4 Ca siata pokati komanu ceci okuti, vana va lilongisa calua va siata oku vangula upopi una okuti olonjeveleli viavo ka vi kuata elomboloko. Oco hẽ nda eci tu vangula vakuetu ka ci va lomboloka, ndamupi ovo va pondola oku kuatisiwa lukũlĩhĩso wetu? Yesu poku longisa kuaye, lalimue eteke a kuamẽle upopi una okuti va kuavo ka u valomboloka. Ocili okuti, eye wa kuatele ukũlĩhĩso walua okuti nda wa tẽla oku kuama upopi umue wa tatama. Ndaño okuti eye wa kuatele ukũlĩhĩso wa lua, eye wa velisilepo vali calua olonjeveleli viaye okuti eye muẽle ci sule. Yesu wa kũlĩhĩle okuti, valua pokati kolonjeveleli viaye va kala ‘omanu vaño, haivo ka va lilongisile’ calua. (Ovilinga 4:13) Oco va kuate elomboloko lieci a longisa, eye wa kuama upopi una okuti cosi a longisa omanu ci va lomboloka ciwa. Eye wa enda oku kuama olondaka vina via leluka haivio viukũlĩhĩso wa suapo.

5 Konomuisa Ohundo Yavelapo Yesu a lingila Komunda, yina ya sonehĩwa kelivulu lia Mateo 5:3–7:27. Pole, ci tava okuti Yesu wa pita eci ci soka 20 kakukutu loku linga ohundo yaco. Vohundo yaco, wa longisa ovina vialua via longa ndeci evi viatiamẽla koku pekelisa, koku litepa kuolohueli, kuenda eci catiamẽla kovokuasi. (Mateo 5:​27-32; 6:​19-34) Poku lombolola ovina viaco eye ka kuamẽle upopi umue wa tatama. Eye wa kuama upopi umue okuti ndaño omõla o pondola oku kuata elomboloko liaco. Omo liaco, kesulilo liohundo yaye, owiñi wosi wa kalapo oku kongelamo olongunja, angombo, kuenda vakuakutamba olõsi, vosi yavo va “komoha [calua] okulongisa kuaye.”​—⁠Mateo 7:⁠28.

6. Lombolola umue ulandu watiamẽla ku Yesu okuti u lekisa ndomo eye a kuamẽle olondaka via leluka koku longisa kuaye lonjila yimue ya leluka.

6 Ndaño okuti Yesu wa kuama upopi umue wolondaka via leluka, pole cosi eye a longisa ca kuata elomboloko liocili. Ndaño okuti kotembo eci Yesu a longisa omanu ka kuakalele alivulu, pole esapulo liaye lia veta kovitima violonjeveleli viaye. Konomuisa ovolandu amue eye a popia ndoco: “Lomue o tẽla oku vumba vacime vavali, . . . ko tẽla oku vumba Suku kuenda ukuasi.” “Ko ka veli oco ko ka veliwe.” “Vu va limbukila kapako avo.” “Ava va ñuai ka va sukila ondotolo, te ava va vela.” “Vosi va kuata osipata va nyõleha losipata.” “Evi via Kaisare vi eci ku Kaisare levi via Suku vi eci ku Suku.” “Esumũlũho li tunda koku eca olio lia lua, eli li tunda koku tambula li sule.”b (Mateo 6:24; 7:​1, 20; 9:12; 26:52; Marko 12:17; Ovilinga 20:35) Tunde eci Yesu a popia olondaka evi toke cilo, tu panda kueci ci soka 2000 kanyamo. Pole, olondaka viaco omo okuti vi kuete elomboloko liocili, ca leluka oku vi sokolola.

Oku Linga Apulilo

7. Momo lie Yesu a lingalaile apulilo koku longisa kuaye?

7 Yesu wa linga apulilo a komohĩsa poku longisa kuaye. Eye pamue wa enda oku ci linga nda o kuete otembo yitito yoku situluila etosi limue kolonjeveleli viaye. Momo lie eye a lingila apulilo? Olonjanja vimue eye wa enda oku linga apulilo a veta kovitima viovanyãli vaye oco a tukulule ovisimĩlo viavo okuti ka va vangula vali. (Mateo 12:​24-30; 21:​23-27; 22:​41-46) Pole, olonjanja vimue Yesu wa enda oku pita otembo yalua loku linga apulilo oku longisa ocili kolonjeveleli viaye oco vi lombolole ovisimĩlo viavo. Handi vali eye wa enda oku ci linga oco a vetiye ovisimĩlo violondonge viaye. Tu konomuisi ovolandu avali ana okuti mua kongela upostolo Petulu.

8, 9. Ndamupi Yesu a kuama apulilo poku kuatisa Petulu oco a kuate elomboloko liwa liocitangi coku feta elisimu vonembele?

8 Tete, ivaluka otembo yimue eci alume vana vakuakutambula elisimu va pulisa upostolo Petulu nda Yesu wa siata oku feta elisimu lionembele.c Upostolo Petulu wo tambulula hati: ‘O sole oku li feta.’ Pole, eci pa pita okatembo kamue katito, Yesu wa popia la Petulu hati: “A Simono, wa soka ndati, olosoma viokilu lieve vi tambula kulie owombo lulambu, komãla vavo muẽle, ale . . . komanu vaiñi? Simono wa kumbulula hati, Vi tambula komanu vaiñi. Oco Yesu wa popia laye hati, Ca lomboloka okuti omãla vavo muẽle ka va feti.” (Mateo 17:​24-27) Epulilo Yesu a linga palo, ci tava okuti wa li loñisa kupostolo Petulu. Momo lie?

9 Koloneke via Yesu, vakuepata liolosoma va kũlĩhĩwile okuti ka va feti elisimu. Omo okuti Yesu Omõla wongunga Vusoma wokilu wa enda oku fendela vonembele, eye ka kuatele ocikele coku feta elisimu. Ocili okuti, Yesu ka ecele lika etambululo lia sunguluka kupostolo Petulu pole apulilo aye a kuatisa Petulu oco a limbuke esilivilo lioku sokolola lutate osimbu ka tambuluile handi.

10, 11. Nye Yesu a linga eci Petulu a sonja etũi liulume umue koñolosi yeteke lio Paskoa kunyamo wa 33? Pole, ndamupi eci ci lekisa okuti Yesu wa kapeleko esilivilo lioku linga apulilo?

10 Ongangu yavali yatiamẽla kulandu umue, wa pita keteke lio Paskoa koñolosi kunyamo wa 33 K.K., eci owiñi wasualali wa endele oku ka kuata Yesu. Olondonge via pula Yesu nda ci tava oku yaka lowiñi waco oco eye a popeliwe. (Luka 22:49) Osimbu handi Yesu ka ecele etambululo, upostolo Petulu wa sonja losipata etũi liulume umue pokati kasualali vaco. (Citava okuti Petulu wa yonguile oku u valula calua). Upostolo Petulu wa linga ocina cimue ca litepa lonjongole ya cime caye Yesu una wa kala oku lavoka oku kuatiwa. Ndamupi Yesu a tenda ocitangi caco? Lepandi liocili, Yesu wa pula Petulu olonjanja vitatu hati: “Okopo Tate a nyiha hẽ, si yi nyui?” “[Ove hẽ] wa soka okuti si tẽla oku pinga ku Tate hã ha numisa ndopo olohoka viovangelo . . . okuti ekui liolohoka kolohoka vivali vi sule? Puãi nda oco, ovisonehua hẽ, vi tẽlisua ndati? Momo via popia viti, Ci lingiwa ndoco.”​—⁠Yoano 18:11; Mateo 26:​52-54.

11 Sokolola lutate ulandu owu. Eci Yesu a ñualiwile lendo liovanyãli vaye, wa kũlĩhĩle okuti olofa viaye via kala ocipepi kuenda wa ci lingila oku kemãlisa onduko ya Isiaye momo ocikele coku yovola omanu ca kala peka liaye. Omo liaco, eye wa sandiliya otembo yoku longisa ocili kupostolo Petulu lekuatiso liapulilo. Eci hẽ ka ci lekisa okuti Yesu wa kapeleko esilivilo lioku linga apulilo?

Onjila Yokululuviya Kua Sunguluka Koku Longisa

12, 13. (a) Okululuviya kua sunguluka koku longisa ku lomboloka nye? (b) Ndamupi Yesu a kuama okululuviya kua sunguluka poku lungula vana va sole calua oku sepula vamanjavo omo liakandu amue atito va linga?

12 Yesu kupange waye woku kunda, wa kuamele onjila yimue yikuavo koku longisa okuti okululuviya kumue kua sunguluka. Onjila yaco eyi, oku luisa olondaka lonjongole yoku vetiya omanu. Levetiyo lia sunguluka, Yesu wa kuatisa omanu okuti eci a va longisa ka ci va limbi. Tu konomuisi amue ovolandu.

13 Kohundo Yesu a lingila Komunda, eci a vetiya omanu oco ‘va liwekepo oku vetela evelo’ vakuavo, eye wa popia hati: “Ci kasi [hẽ] ndati okuti o lete okacinene ka kasi viso liukuẽle puãi ku lete ohangalo yi kasi viso liove?” (Mateo 7:​1-3) Ove hẽ, o tẽla oku kuata elomboloko liolondaka evi? Omunu wosi okuti wa siata oku sepula vakuavo, o yayulako lokupa ocinene ci kasi ‘viso’ lia manjaye. Omunu wosi una ukuakusepula vakuavo ci tava okuti o yayulako loku popia hati manjaye ka kuete epondolo lioku tetulula ocitangi cimue. Pole, uloño womunu ukuakusepula ci tava okuti ka u kuata esilivilo omo ‘liohangalo’ yi kasi viso liaye. Onjila yaco eyi yokululuviya kua sunguluka yi pondola oku kuatisa vana va sole calua oku sepula vakuavo omo liakandu amue atito va linga, momo ovo muẽle ci tava okuti va kuete vali akandu anene okuti a vakuavo a sule.

14. Momo lie olondaka Yesu a tukula vioku kenja okaweñelele kuenda oku ina ongamelo, via kuatela esilivilo kokululuviya kua sunguluka?

14 Onjanja yimue yikuavo, Yesu wa tukula va Fariseo okuti, ‘asongui volomeke haivo vakuakukenja kenja okaweñelele kuenje ongamelo va yina ño.’ (Mateo 23:24) Onjila yaco eyi yokululuviya kua sunguluka ya kuata unene wocili. Momo lie? Omo okuti ongamelo ocinyama cimue cinene ca kũlĩhĩwile ciwa lolonjeveleli via Yesu kuenda ka ci sokisiwa lokaweñelele, ulandu waco wa komohĩsa calua omanu. Ovolandu a lekisa okuti, ci sukila oku kongela ci soka 70 kolohuluwa viokaweñelele oco vi sokisiwe longamelo yimue ya pita ño pokati. Yesu wa kũlĩhĩlevo okuti va Fariseo va enda oku kenja okaweñelele kovinyu yavo lusalo. Vosi va kakatelele kovihandeleko viaco, va enda oku ci lingila oku yuvula oku ina okaweñelele oco ka vaka vĩhisiwe. Pole, vupopi umue wocindekaise, ovo va enda oku ina ongamelo okuti ocinyama cimue ca vĩhavo. (Ovisila 11:​4, 21-24) Etosi Yesu a situlula palo, lia lombolokele ciwa. Va Fariseo va enda oku kapako calua ovina vimue Viocihandeleko okuti ka vi kuete esilivilo lialua. Pole, ka va sumbilile ovina vina vi kuete vali esilivilo liocili ndeci, ‘esunga vekanga, ohenda kuenda ekolelo.’ (Mateo 23:23) Omo liaco, Yesu wa situtulula ovituwa viosi vĩvi.

15. Vapuluvi api Yesu a kuama upopi wokululuviya kua sunguluka vokuenda kupange waye woku kunda?

15 Otembo Yesu a litumbikile kupange waye woku kunda olonjanja vimue eye wa kuamãile okululuviya kua sunguluka. Konomuisa ovolandu amue. ‘Ekolelo liene li kasi ndolumema lutito lusalata’ okuti li pondola oku sondolola omunda. Palo, Yesu wa yonguile oku lombolola lonjila yimue yoku vetiya okuti, ndaño muẽle ekolelo litito, li pondola oku tẽlisa ovina vialua. (Mateo 17:20) Olondaka viokuti, ongamelo yinene yi seteka oku iñila vepangu lionguya, Yesu wa vi tukula oco a lombolole ocitangi ci pita lohuasi poku seteka oku vumba Suku, osimbu komuenyo waye a pitisa vali enene ukuasi kovaso. (Mateo 19:24) Ove hẽ, ku komõha upopi Yesu a kuama poku vangula kuaye? Anga hẽ ku komõhavo ndomo eye a lekisa elomboloko lia suapo poku vangula olondaka vitito?

Elongiso Limue ka Lipatãliwa

16. Ndamupi Yesu a enda oku longisa omanu luloño waye woku sokolola?

16 Omo Yesu a kala omunu umue walipua, wa kala ulongisi umue wa loñolohẽle calua koku sapela. Eye lalimue eteke a pengisile uloño waye woku longisa. Yesu olonjanja viosi kupange waye woku longisa wa kuatele uloño woku sokolola oco a vetiye omanu oku kũlĩha ocili. Onjanja yimue, eye wa kuama elongiso limue ka lipatãliwa poku situtulula uhembi wovanyãli vaye vakuetavo. Olonjanja vialua eye wa enda oku kuatisa olondonge viaye lovipama vina vi kuete esilivilo liocili poku kuama elongiso lina ka lipatãliwa. Omo liaco, tu tali ndomo Yesu a enda oku kapako uloño welongiso liaco.

17, 18. Etambululo lipi ka lipatãliwa Yesu a eca lioku situtulula uhembi wa va Fariseo vana va kala oku u lambalala?

17 Konomuisa epuluvi eci Yesu a sakula ulume umue omeke haeye ocitende una wa kuatiwile locilũlu. Eci Yesu a sakula ulume waco, va Fariseo va popia hati: “Omunu u, ka tundaisa ño ovilũlu te la Belesevulu, soma yovilũlu.” Ocili okuti, va Fariseo va tavele okuti, ca sukilile ekuatiso liomunu umue o kuete unene wa velapo oco a tundise olondele via Satana. Pole, oco omanu ka vaka tave ku Yesu, va Fariseo vatiamisila unene wa Yesu ku Satana. Oco Yesu a situlule uhembi wavo wa popia lavo hati: “Ofeka yosi yi likatukila yi nyõleha. Limbo liosi, pamue onjo yosi, yi likatukila ka yi tumala. Satana nda o tundisa Satana ca lomboloka okuti wa likatukila [eye muẽle]. Oco hẽ, usoma waye u kala ndati osimbu?” (Mateo 12:​22-26) Yesu wa kala oku popia hati: ‘Nda ame ndimunu wa Satana ndomo ene u kasi oku ci popia, eci ci lomboloka okuti, ame si kasi oku linga eci Satana a yongola oku linga. Handi vali, eci ci lombolokavo okuti Satana o kasi oku likatukila eye muẽle kuenje ka kala osimbu yalua.’ Olondaka viaco evi hẽ, vi patãliwa?

18 Yesu wa sokolola calua catiamẽla kondaka eyi. Eye wa kũlĩhĩle okuti, omanu vamue vatiamẽlele ku va Fariseo va enda loku tundisavo ovilũlu. Omo liaco, Yesu wa linga epulilo limue li kuete esilivilo liocili hati: “Nda nundisa ovilũlu la Belesevulu, omãla vene va vi tundisa lelie?” (Mateo 12:27) Ondaka ya Yesu yeyi yokuti: ‘Nda okuti ndi tundisa ovilũlu lunene wa Satana, olondonge viene ci tava okuti vi kasi oku kuatisiwavo lunene wa Satana.’ Ndamupi va Fariseo va tambulula? Ovo ka va tavele okuti olondonge viavo via kala oku kuatisiwa la Satana. Letambululo ka lipatãliwa, Yesu wa tẽla oku tutuiya ovanyãli vaye va kala oku u lambalala calua.

19, 20. (a) Ndamupi Yesu a kuama elongiso limue ka lipatãliwa? (b) Ndamupi Yesu a kuama ‘olondaka vi vetiya’ poku tambulula olondonge viaye oco a vi longise onjila va sukila oku kuama poku likutilila?

19 Handi vali, Yesu poku eca etambululo kovanyãli vaye wa kuama onjila yimue yiwa koku longisa oco a vetiye vakuavitima via sunguluka okuti va kũlĩha ocili catiamẽla ku Yehova. Olonjanja vialua okuti, eye wa enda oku kuama ‘olondaka vi vetiya’ vioku kuatisa olonjeveleli viaye oco viamameko loku kuata ukũlĩhĩso watiamẽla kondaka yocili. Omo liaco, tu konomuisi ovolandu avali.

20 Eci Yesu a tambulula epulilo liolondonge viaye liatiamẽla koku va longisa ndomo va pondola oku likutilila, eye wa tukula ocindekaise culume una ‘wa pinga lolupili’ kuenje ekamba liaye lieya oku wĩha eci a sukilile. Yesu wa lombololavo onjongole yolonjali yoku eca ‘ovina viwa’ komãla vavo. Noke wa malusula loku popia hati: “Nda ene wa tuwi ale oku linga cĩvi, wa kũlĩhi oku eca [ovina] viwa komãla vene, Isiene ukuailu hẽ, ka velipo oku avela espiritu sandu kuava vo pinga?” (Luka 11:​1-13) Yesu palo, ka tukuile ondaka yimue yi kuete elomboloko limuamue, pole wa tu kula ocina cimue calitepa. Ocili okuti, ekamba lia vetiyiwa oku eca ekuatiso lieci omunu wo posongo yaye a sukilile, kuenda olonjali via siatavo oku eca komãla vavo eci va sukila. Omo liaco, Isietu wokilu haeye ukuacisola, o pondolavo oku eca espiritu sandu komanu vaye va sunguluka vana vo pinga vohutililo okuti va ci linga lumbombe wocili.

21, 22. (a) Onjila yipi Yesu a kuama eci a eca elungulo lia sunguluka liatiamẽla koku sakalala lovokuasi? (b) Noke yoku konomuisa olonjila vimue vioku longisa kua Yesu, nye tu pondola oku lilongisa kovina viaco?

21 Yesu wa kuamavo onjila yimuamue eci a eca elungulo lia sunguluka liatiamẽla kocitangi coku sakalala lovokuasi. Eye wa popia hati: “Sokololi ovikuamanga okuti, ka vimbi ombuto, ka vi ungola, ka vi kuete atambo, pamue osila, haimo Suku o vi tekola. Ene hẽ, ka wa velelipo ca lua okuti olonjila vi sule? Sokololi oloneleho, ndeci vi kula, ka vi lingi upange, ka vi poti, . . . puãi Suku, nda o walisa ndoco onjunde yi kasi etaili vusenge kuenda hẽla yimbiwa vofolono, a [vakuekolelo] lititotito, ene hẽ, ko walisa hẽ ca velapo?” (Luka 12:​24, 27, 28) Nda okuti Yehova o tata ciwa olonjila loloneleho, eye o pondolavo oku tata ciwa omanu vaye. Ocili okuti, olondaka evi Yesu a tukula ndeti poku longisa kuaye via kuatisa ciwa olonjeveleli viaye.

22 Noke yoku konomuisa olonjila vimue Yesu a kuama poku longisa kuaye, tu pondola oku limbuka okuti, asualali vana ka va tẽlisile ocikundi cavo va tambuile coku kuata Yesu va kala lesunga lioku popia hati: “Lomue omunu wa la popia ndomunu waco o-o.” Pole, Yesu wa kuamavo ovindekaise ale alusapo koku longisa kuaye momo oyo onjila yikuavo ya kũlĩhĩwa okuti yi kuatisa calua koku longisa. Momo lie eye a kuamẽla onjila yaco? Ndamupi ovindekaise viaco vio kuatisa koku longisa kuaye? Apulilo alo, aka tambuluiwa vocipama cikuãimo.

[Atosi pombuelo yamẽla]

a Asualali vaco va tumĩwile, vatiamẽlele Kocisoko Cuviali haivo vakuacisoko covitunda.

b Ocinimbu ca sulako Cembimbiliya ca tukuiwa ndeti ci sangiwa kelivulu Liovilinga 20:​35, ca sonehiwa lupostolo Paulu kuenda elomboloko liolondaka viaco li sangiwa Vavanjeliu. Citava okuti olondaka viaco upostolo Paulu wa viyeva kondonge yimue ya Yesu ale ku Yesu eci a pinduka ale, momo olondaka viaco wa vi tambula ku Suku lekuatiso liespiritu sandu.​—⁠Ovilinga 22:​6-15; 1 Va Korindo 15:​6, 8.

c Va Yudea va kisakawaile onjanja yimosi vunyamo oku feta elisimu lia soka olopalata vivali vina okuti (omunu o vi nganyala vokuenda kuoloneke vivali ndofeto yupange waye). Olombongo vielisimu, via enda oku kuatisa vonembele kuenda ovopange akuavo a lingiwilamo. Handi vali, kua enda oku lingiwa ovopange akuavo eteke leteke oku kuatisa ofeka.

Handi Ocivaluka?

• Ovolandu api a lekisa okuti Yesu wa enda oku longisa lonjila ya leluka haiyo ya lomboloka?

• Momo lie Yesu a kuamẽla apulilo poku longisa kuaye?

• Okululuviya kua sunguluka koku longisa ku lomboloka nye? Pole, ndamupi Yesu a kuama onjila yaco poku longisa?

• Ndamupi Yesu a kuama elongiso limue ka lipatãliwa poku longisa olondonge viaye ocili catiamẽla ku Yehova?

[Elitalatu kemẽla 18]

Va Fariseo va enda ‘oku kenja kenja okaweñelele, pole ongamelo va enda loku yina’

    Alivulu Wumbundu (1993-2025)
    Tunda
    Iñila
    • Umbundu
    • Tumisa o link
    • Ceci o yongola
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Alungulo Onumbi
    • Onumbi Yoku Liteyuila
    • Ndomo o Liteyuila
    • JW.ORG
    • Iñila
    Tumisa o link