OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET Colombangi Via Yehova
Olombangi Via Yehova
OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET
Umbundu
Ũ
  • Ñ
  • ñ
  • õ
  • Õ
  • ũ
  • Ũ
  • ĩ
  • Ĩ
  • ã
  • Ã
  • ẽ
  • Ẽ
  • EMBIMBILIYA
  • ALIVULU
  • OLOHONGELE
  • w99 1/8 kam. 21-25
  • “Okuliketisa ku LinGE Uwalo Wene”

Vonepa eyi ka mu sangiwa ovideo layimue.

Tu ecele, kua pita ocitangi cimue poku lekisa ovideo.

  • “Okuliketisa ku LinGE Uwalo Wene”
  • Utala Wondavululi—1999
  • Otulosapi
  • Ocipama ci Likuata
  • Ovituwa Visangiwa Voluali
  • Yehova Okasi Lava Valiketisa
  • Lilongisa Okukala Leliketiso Vutima
  • Ocituwa Casunguluka
  • Kuata Ocituwa Coku Liketisa
    Utala Wondavululi—2005
  • Tu Kuami Ongangu Ya Yesu
    Utala Wondavululi—2005
  • “Ame . . . Ndonjuka Vutima”
    “Linga Ondonge Yange”
Utala Wondavululi—1999
w99 1/8 kam. 21-25

“Okuliketisa ku LinGE Uwalo Wene”

“Suku o yaka la vakueyengu, puãi ava va liketisa o valinga ohenda”?—1 PETULU 5:5.

1, 2. Ovina vipi vivali vialitepa vikuete elinga liondongosi kekalo liomanu?

VOVISIMĨLO muli ovina vivali vialitepa okuti ovio Ondaka ya Suku yitulekisa. Kavali kavio vikuete elinga limue liondongosi kekalo liomunu. Cimue ca lomboluiwa okuti “okuliketisa,” (1 Petulu 5:5) Ondisionariu yimue yilombolola “okuliketisa” okuti “umbombe wocituwa ale espiritu: lialitepa lokulitunula epela.” Okuliketisa kuovutima umbombe wondongosi, kuenda kekalo lia Suku eci ocituwa cimue ci sukiliwa.

2 Cikuavo ca litepa epela. Eli lia tukuiwa okuti “okulitunula,” kuenda okukala “ukuepembe.” Eci oco ocipululu, kuenda ci sandiliya ovina vietimba, usisiame, lovina vina okuti kavikuatisa vakuavo. Embimbiliya li lekisa eci okuti: “omunu poku kangisa ukuavo olinga eye muele cĩvi.” Eci catiamẽla “kocipululu omanu a kuetele ukuavo” ndeci “oku seteka oku kuata ofela” mekonda kokufa “kambata peka cimue.” Epela liaco kalisukiliwa ndomo ci letiwe la Suku.—Ukundi 4:4; 5:15; 8:9.

Ovituwa Visangiwa Voluali

3. Ovina vipi visangiwa voluali?

3 Ovina vipi vivali vocisimĩlo cilekisa ekalo lioluali etaili? Ovituwa vipi visangiwa voluali? Elivulu (Oluali Lusualali kuenda Epese Liocisoko) World Military and Social Expenditures 1996 liti: “Kakuli ocita cikuavo ca lisoka leci 20 vesapulo . . . catiamẽla kevĩho.” Okuliyakela o politika kuenda unene wesiliyo? ndeci ofeka, etavo, ekova, kuenda esuvu liunu? via pondisa eci ci pitahãla 100 kolohũlũkãi viomanu vocita eci canyamo. Ocituwa cocipululu calivokiya vekalo limuamue. (Ombonge yo Chicago) Chicago Tribune yiti: “Ekalo liovovei luveke undululu, okulinga ukahonga lomãla, okulitepa kolohuela, ovoholua, o Sida, okupondiwa kuamãlehe, okusipa eliamba, omanu vovaluwa, oku kuata akãi, okulumbula, okupulumula, alivulu alekisa apõlola . . . uhenbi, okuliaña vondando, evĩho lio pulitika . . . ciwa leci cĩvi via imuha.” Kuenje, olusapo luatiamẽla ko ONU lua lekisa hati: “Akalo akasi lokulitepatepa.”

4, 5. Ndamupi ovituwa violuali vitẽlisa ocitumasuku Cembimbiliya koloneke vietu?

4 Akalo aco a sangiwa kolonepa viosi violuali. Eci oco ocitumasuku capopiwa Vembimbiliya catiamẽla koloneke vietu okuti: “Koloneke via sulako kuiya otembo yohali. Momo omanu va linga vakuakulisola, vakuakusola olombongo, vakuakulipandiya, vakueyengu, vakuakatombangunja, haivo va siñaila olonjali viavo, vakualutukãi, ka va kuete efendelo, 3 ka va kuete ocikembe la vangadiavo. Va linga vakuamanya, vakualundi, haivo ka a tela oku likandangiya, va linga olongangala, ka va sole eci ciwa, 4 haivo olomakuli, vakuacipango, [kuenda] vakuepela,”?—2 Timoteo 3:1-4.

5 Evi ovio ovituwa visangiwa voluali. Eci ocituwa cimue cokulinga hati tete ame. Ukuelume pokati kolofeka haiwo ukasi pokati komanu. Ndeci, kokutasula ombunje, onjongole ya vakuakutasula yokukala okuti eye letendelo lia tete okuti pokati ka vakuavo o velapo ocipululu eci cikasi pokati komãla kuenda camamako kolonepa vialua pokati komuenyo wakulu. Ci supako “asuvu ama, olonyeño, ocipululu, olonamalala, [kuenda] olonepele.”?—Va Galatia 5:19-21.

6. Velie vamaisako elinga liocipululu. Kuenda Yehova oliyevite ndati citiamẽla kocituwa caco covutima?

6 Embimbiliya lilekisa okuti espiritu liocipululu coluali lulo lilekisa ocituwa co wa “tukuiwa eliapu haeye Satana, una endaenda oku kemba oluali luosi.” Citiamẽla ku Satana okuviaviaya kuaye omanu vakasi ndeti “koloneke via sulako,” Embimbiliya liapopele liti: “Ove a ngongo . . . ngongo yene! Momo eliapu lia lokila kokuene lonyeño ya lua, omo lia limbuka okuti oloneke vialio vitito. ” (Esituluilo 12:9-12) Omo liaco eye lava valikongela laye okuti olondele vavokiyako elikolisilo liavo oco vamaiseko ovituwa vĩvi vepata liomanu. Kuenda Yehova oliyevite ndati eci amõla ocituwa caco? Ondaka yaye yiti “Yehova o nyale ukuepela”?—Osamo 16:5.

Yehova Okasi Lava Valiketisa

7. Nye Yehova alingila vakuakuliketisa, kuenda nye a longisa kokuavo?

7 Konepa yikuavo, Yehova o sumũluisa ava vomboka vutima. Vocisungo ku Yehova Soma Daviti hati: “O popela ava va likapa kutito. Ovaso ove puãi a vanja vakuepela oku va sepuisa.” (2 Samuele 22:1, 28) Ondaka ya suku yi fetika hati: “Sandi Yehova, ene ambombe vofeka Sandi esunga lokuomboka. Mbi wu wundisiwa keteke lionyeño ya Yehova.” (Sofoniya 2:3) Omanu vaco okuti ambombe va sanda Yehova vakasi lokulongisiwa laye oco vakuete ovituwa via litepa calua levi violuali. “ambombe o va imba onumbi yonjila yaye.” (Osamo 25:9; Isaya 54:13) Onjila yaco onjila yocisola. Eci ci lomboloka oku linga eci ca Sunguluka cilienda lolonumbi via Suku. Ndeci Embimbiliya lipopia onumbi yaco eyi yocisola okuti “ka ci lipandiya; ka ci litambela; ka ci lisandela ovina viaco muẽle.” (Va Korindo 13:1-8) Oco ci lilekisila vumbombe.

8, 9. (a) Ono yocisola yipi? (b) Cikuete ndati esilivilo oku setukula ocisola lumbombe vina vialekisa Yesu

8 Paulu la vakuavo Ovakristão vokocita catete va lilongisile ocituwa eci cocisola kalongiso a Yesu. Kuenda Yesu wa cililongisila ku Isia yaye, Yehova, una Embimbiliya li tukula okuti: “Suku eci ocisola.” (1 Yoano 4:8) Yesu wa ci kũlĩhĩle okuti eci ocipango ca Suku cokukala lomuenyo vocisola cocisola, kuenda eye wa ci linga. (Yoano 6:38) Eci oco eye akuatela ocikembe lava vasumua, lolosuke, la vakuakandu. (Mateo 9:36) Eye wa va lomboluila hati: “E Enjui kokuange, vosi wa sovoloki kuenda wa lemiwi kuenje ndu kavuluisi. Likapi okanga yange kuenda lilongisi kokuange, momo ndonjuka, haime nda liketisa vutima.”?—Mateo 11:28, 29.

9 Yesu walekisa kolondonge viaye esilivilo lioku setukula ocisola caye kuenda umbombe eci a Va lomboluila hati: “Oku oku vakalimbukila okuti vulondonge viange, nda ulisole pokati.” (Yoano 13:35, NW) Ovo valitepa a popela kokulitunula kuoluali lulo. Oco cina Yesu a popela koloñame viaye hati: “Havakualualiko, ndeci ame siukualualiko.” (Yoano 17:14) Sio, ovo ka va setukula ukuepela, lovituwa violuali lua Satana. Pole, ovo va setukula espiritu liocisola lumbombe una Yesu a lekisa.

10. Koloneke vilo tukasi ndeti Yehova okasi okulingila nye ava valiketisa?

10 Ondaka ya Suku ya ci popela okuti koloneke via sulako, ambombe va ka kala omunga koluali luosi haiyo yatiamẽla kocisola kuenda kokunjuka. Kuenje, pokati kuluali eci cikasi okupongoloka vali enene usisiame, pole omanu va Yehova va lekisa ocituwa cikuavo?ocisoko cokuliketisa kuovutima. Vamue vaco vati: “Enjui, tu lamani komunda ya Yehova, [Efendelo liaye lia velapo], . . . okuti o tu longisa ovituwa viaye ha tu endela volonjila viaye.” (Isaya 2:2, 3) Olombangi via Yehova ovio ocisoko caco vakasi lokuendela volonjila viaye. Vokuavo mua kongela “owiñi wakahandangala okuti, oku va tenda lomue o ci tela. Va tunda kolofeka viosi kuenda kapata osi, okuti omanu vakuapata osi kuenda vakualimi osi.” (Esituluilo 7:9) Owiñi waco owu wakahandangala ukasi lokulinga olohũlũkãi viomanu. Ndamupi Yehova a va pokuisa oco vakale ambombe?

Lilongisa Okukala Leliketiso Vutima

11, 12. Omanu va Suku va lekisa ndati eliketiso liovutima?

11 Espiritu lia Suku likasi lokutalavaya ocipango caye oco omanu va lilongise okuyula espiritu lioluali noke oco va lekise ekalo liespiritu lia Suku. Eli lililekisila “[v]ocisola, esanju, ombembua, epandi, unu, esunga, ekolelo, embombe esuluviko.” (Va Galatia 5:22, 23) Oco va kuatisiwe oku lekisa ovituwa viaco, apika va Yehova kavakasi oku vetiyiwa oku pongoloka ‘vakuakulipanda, okuti valisanumula pokati, kuenda valivela viamãle.’ (Va Galatia 5:26) Cimosi haico upostolo Paulu apopia hati: Ndu lunguli omunu omunu, siti, Ko ka lisokololi ene muele loku lituna ka kua sungulukile, puãi omunu omunu a likũlĩhise lolondunge.?—Va Roma 12:3.

12 Ondaka ya Suku ya popia Kakristão okuti “Cosi vu linga, ko ka ci lingili omo vu yongola oku limuisa pamue oku lipanda, puãi, loku liketisa, tendi vakuele hoti Ovo va velapo, etu tu sule. Lomue ka ka sokolole ovina viaye lika, puãi omunu omunu a sokolole ovina via vakuavo.” (Va Filipoi 2:3, 4) “Lomue ka sande eci caye, te eci cukuavo.” (1 Va Korindo 10:24) Oco, “Ocisola puãi ci kolisa” vakuetu okuti ka va kala vakuosisiame kolondaka kuenda kovilinga. (1 Va Korindo 8:1) Eci civetiya ukamba, okuliyaka sio. Espiritu liokulivelisapo kalikute omangu pokati komanu va Yehova.

13. Momo lie valua vakuakuliketisa vutima va sukila oku lilongisa, kuenda umue ocililongisa ndati?

13 Kuenje, Omo liekandu tua piñala, etu ka tua citiwile leliketiso vutima. (Osamo 51:5) Ocituwa eci ci sukila oku ci lilongisa. Kuenda pamue ca tĩla calua kuvana okuti ka va lilongisile olonjila via Yehova tunde vutila pole vavitava noke komuenyo. Ovo valilongisa ale ovituwa violuali lulo luakuka. Omo liaco, ovo te valilongisa ‘okulula omunu wale una wa tiama komuenyo wale, haiwo wa vĩha loloñeyi vieliaño,’ kuenda vakuete ‘okuwala omunu wokaliye una wa tungiwa lesetahãlo lia Suku lesunga kuenda oku kola.’ (Va Efeso 4:22, 24) Lekuatiso lia Suku ku vakuacili o pondola oku pinga kokuavo okuti: “Wali ohenda kuenda ocikembe lumbombe loku unjuka kuenda epandi”?—Va Kolosai 3:12.

14. Yesu wa lungula ndati oku talamẽla oku livelisapo?

14 Olondonge via Yesu via lilongisile ndoco. Eci va fetika okulilongisa oco valinge olondonge otembo ya akulu ale kuenda vakuata espiritu liukuelume. Eci ina ya vamue pokati kavo a pingilako omãla vaye, Yesu hati: “Vu ci okuti olombiali viavakualofeka vi va viala kuenda vavo vanene va va vumbisa. Ka ci ka kale ndomo pokati kene, puãi u o yongola oku linga fu pokati kene a linge ukuenje wene. Lu o yongola oku kala tete pokati kene a linge ndupika, ndeci Molomanu [Yesu]keyilile oku vumbiwa, te oku vumba, loku eca omuenyo waye ndocimuenyo coku yovola va lua. ” (Mateo 20:20-28) eci Yesu a vangula kolondonge via wa va linga hati koka livelisipo ene muẽle, kuenje wa vokiyako hati: “Vosi wamanji.”—Mateo 23:8.

15. Ocituwa cipi ava va sandiliya omangu yumitavaso vekongelo va Sukila okukuata?

15 Oñame yocili ya Yesu onalavayi, ocili, upika oco akale ondonge Ukristão. (Va Galatia 5:13) Capiãla enene lavana vayongola oku kala lolongavelo vienyango. Ovo ka valiyakela okuvelapo ale unene: ovo ekalo liavo “haloku tulamelako ava va kundikiwa kokuene, te oku eca ongangu kocunda.” (1 Petulu 5:3) Ocili muẽle, espiritu liusisiame lilekisa okuti omunu ka lungukile. Omunu waco vekongelo okala ukuakusanumula. Ocili okuti, eci oco cisukiliwa ku “o livela omangu yosungu yekongelo, ” pole eci ci pitahãla onjongole yokuvumba akristão vakuavo. Eci ndeti hekaloko liokulivelisapo ale unene, omanu vaco vakuenyango citava okuti vakasi pokati ka valua valiketisa vutima vakasi vekongelo.—1 Timoteo 3:1, 6.

16. Momo lie Deotrefe a pindikiwila vondaka ya Suku?

16 Upostolo Yoano o tu lungula citiamẽla komanu okuete ovituwa vĩvi, hati: “Nda sonehala ale ekongelo ukanda, puãi Deotrefe, u o yongola oku likapa kunene, wa tomba omoko yetu.” Ulume u o tata vakuavo lelaviso pokuseteka okulivelisapo eye muẽle. Omo liaco, espiritu lia Suku lia vetiya Yoano oku kapa Vembimbiliya ocikundi cokupindika Deotrefe mekonda liocituwa caye cokulivelisapo.—3 Yoano 9, 10.

Ocituwa Casunguluka

17. Ndamupi Petulu, kuenda Barnaba va lekisa eliketiso liovutima?

17 Vembimbiliya muli olongangu vialua viocituwa ca Sunguluka, celiketiso liovutima. Eci Petulu aiñilile vonjo ya Korneliu, omunu u ‘wa wila posi kuenje wa fendela [Petulu].’ Pole katavele ombambe yaco, kuenje, “Petulu puãi wo votola, hati, Votoka. Lamevo ndimunu.” (Ovilinga 10:25, 26) Eci Paulu la Barnaba vakala, ko Lustra, Paulu wa kayisa ulume umue ocilema tunde a citiwa. Noke, owiñi walinga hati ovapostolo ava olosuku. Kuenje, Paulu la Barnaba “va tola uwalo wavo, va limba pokati komanu, kuenje va vilikiya vati, Alume, eci hẽ, vu ci lingila nye” Etu letuvo tumanu lovituwa ndene. (Ovilinga 14:8-15) Akristão ovo valiketisa ndoto ka va yonguile ekemanyo litunda komanu.

18. Vumbombe waye, nye ungede apopia ku Yoano?

18 Eci Upostolo Yoano aeca “Esituluilo lia eciwa la Suku ku Yesu Kristu,” eci ca pitiyiwa lungelo. (Esituluilo 1:1) Mekonda liunene wungelo, etu ci tu lomboloka momo lie Yoano a kalela lesumbilo, la umue ungelo wa lundula 185.000 wa Suria vuteke umuamue. (2 Olosoma 19:35) Yoano wa lombolola hati: “Eci nda vi yeva loku vi mola oco nda wila posi oku fendela kolomãi viungelo wa vi ndekisa. Eye puãi wa popia lame hati, Ku ka ci linge. Ame ndindingupange kumue love lava vasitue love, . . . Fendela Suku.” (Esituluilo 22:8, 9) Heliketisokuolio liovutima konepa yungelo o wapama ndoto!

19, 20. Calitepa ndati okulitunula kueyulo lia va kesongo ko Roma leliketiso lia Yesu vutima?

19 Yesu wakala ongangu yiwa wa liketisa vutima. Eye wakala Omõla wongunga wa Suku, okakala Osoma Yusoma wa Suku kilu. Eci alilekisa komanu okuti eye muẽle, kacilingile ndeci va kesongo va cilinga kolotembo vioko Roma. Ovo vaendaile olohoka vialua?lokuñuala ongumbu lolokaloso vieyulo via wavekiwa lulu?kuenda eyo lionjamba, olohosi, ale olongue. Osimbu vakasi lokuenda vasika ocisikilo lovisungo vieyulo, lolokalosa vieyulo, vieyuka ovikuata viokupunda kuenda calua ca nyeñenya ndocindekaise cuyaki. Kuakalavo olosoma viambatiwa kumandekua, olonuñulu, la vakesongo, lapata avo, olonjanja viosi oku va lulisa oco vava kape kutito. Ovondu a lekaisa epela lokulitunula.

20 Eci calitepa calua lonjila ndomo Yesu alieca eye muẽle. Eye wakala lokutẽlisa ocitumasuku cumbombe catiamẽla kokuaye, ca popia citi: “Tala! Soma yove yo iya kokuove. Wonjuka, endela kocimbulu, kuenda komõla ocimbulu.” Eye lumbombe wa endela kocinyama, hakokalosako ka nãliwa lovinyama okuñuala ongumbu. (Sakariya 9:9; Mateo 21:4, 5, NW) Hesanjukuolio omanu ambombe vakuete okutenda Yesu Ndosoma ya wavekiwa la Yehova yika viala oluali luosi voluali luokaliye, una okuti wa liketisa cocili vutima, embombe, ukuacisola, ukuacikembe kuenda ukuacinguva.—Isaya 9:6, 7; Va Filipoi 2:5-8.

21. Eliketiso liovutima ka li lekisa nye?

21 Ocili okuti Yesu, Petulu, Paulu, kuenda alume vakuavo lakãi vakuekolelo kolotembo Viembimbiliya valiketisile vutima oco va sandole ocisimĩlo cokuti umbombe waco wahongua. Handi, umbombe waco wulekisa ongusu yekolelo, komanu ava vakala vakuepandi kuenda vakuambili. Locisimĩlo, cinene kuenda olondunge ovo va panamãla kayonjo atĩla (Va Hevero ocipama 11) kuenda etaili, nda apika va Yehova valiketisa vutima, ovo vakuete olohõlo vimuamue mekonda Suku eye ongunji yava valiketisa vutima ovapamisa lespiritu liaye liapama hailio likola. Kuenje, etu tukasi loku vetiyiwa okuti: “Vosi yene, okuliketisa ku linge uwalo wene, kuenje livumbi pokati, momo Suku o yaka la vakueyengu, puãi ava va liketisa o va linga ohenda. Oco lisepuisi vemehi lieka lia pama lia Suku, okuti kotembo yaye o wamisi kunene.”—1 Petulu 5:5, 6; 2 Va Korindo 4:7.

22. Nye tukalilongisa vocipama cikakuamamo?

22 Handi kulivo onepa yikuavo yiwa yokuliketisa vutima okuti omanu va Suku sukila oku yi lingainga. Eci camisako vali okukuata espiritu liocisola lukamba vakongelo. Omo liaco, eci oco ci pepisa vali enene eliketiso liovutima. Eci tukacililongisa vocipama cika kuamamo.

Vokupitulula

◻ Lombolola ovituwa visangiwa voluali?

◻ Yehova o lekisa ndati ohenda yaye kuava valiketisa vutima?

◻ Momo lie cisukilila oku lilongisa eliketiso liovutima?

◻ Vipi olongangu vimue via vamue va lekisa eliketiso liovutima?

[Elitalatu kemela 25]

Ungelo wa popia ko Yoano hati: “Ku ka ci linge. Ame ndindingupange kumue love”

    Alivulu Wumbundu (1993-2025)
    Tunda
    Iñila
    • Umbundu
    • Tumisa o link
    • Ceci o yongola
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Alungulo Onumbi
    • Onumbi Yoku Liteyuila
    • Ndomo o Liteyuila
    • JW.ORG
    • Iñila
    Tumisa o link