OCIPAMA 124
Kristu O Pakuiwa Kuenda O Kuatiwa
MATEO 26:47-56 MARKO 14:43-52 LUKA 22:47-53 YOANO 18:2-12
YUDA O PAKULA YESU VOCUMBO
PETULU O TETA ETŨI LIULUME UMUE
YESU O KUATIWA
Ca pitahãla ale vokati kuteke. Ovitunda vi tava oku feta ku Yuda 30 kovingangu viopalata oco eye a pakule Yesu. Kuenje Yuda o songuila ocimunga cimue cinene covitunda via velapo la va Fariseo oco va sange Yesu. Pocimunga caco pa endela asualali va Roma va limalẽha kuenda usongui umue wasualali.
Citava okuti eci Yesu a tundisa Yuda kondalelo yo Paskoa, haico a enda kovitunda via velapo. (Yoano 13:27) Ovo vongolola olondavululi viavo kuenda ocimunga cimue casualali. Citava okuti tete Yuda o vambata vohondo yosapalalo muna Yesu a kala lovapostolo vaye oku lia o Paskoa. Cilo owiñi u yoka Ocimbota co Kedrone oku loña kocumbo. Vambata ovota, olondiyelo kuenda ovimihi locimãho coku sanga Yesu.
Yuda poku songuila owiñi Komunda Yoliveira wa kũlĩhĩle apa va ka sanga Yesu. Yesu lovapostolo va linga ovongende alua ko Betania kuenda ko Yerusalãi. Poku linga ovongende aco, va enda oku puyuka vocumbo co Gesemane. Cilo kua tekãva, citava okuti Yesu o kasi pocitumãlo cimue ca tekãva vocumbo pokati koviti violiveira. Asualali vana ka va la mola Yesu, va pondola oku u limbuka ndati? Oco va kuatisiwe, Yuda o ka eca ondimbukiso yimue. Eye o popia hati: “U ndi sipula, eye; u kuati oco ka ka tile.”—Marko 14:44.
Osimbu a kala oku songuila owiñi vocumbo, Yuda o mola Yesu lovapostolo kuenje enda toke ku Yesu. Yuda o popia hati: “Kalunga, a Rambei!” Kuenje u sipula. Yesu u pula hati: “Okuetu, momo lie o kasilili palo?” (Mateo 26:49, 50) Poku tambulula epulilo liaye muẽle Yesu o popia hati: “A Yuda, o kasi oku pakula Mõlomunu lesipulo?” (Luka 22:48) Noke Yesu o vanja kowiñi.
Yesu amela kovimihi kuenda kolondiyelo kuenje o pula hati: “Helie vu kasi oku sanda?” Owiñi u tambulula vati: “Yesu u Nasara.” Lutõi walua Yesu o popia hati: “Ame.” (Yoano 18:4, 5) Alume va lisalukako kuenje va kupukila posi.
Ndaño okuti Yesu wa kuatele epuluvi lioku tila omo liowelema, eye o pula vali u va kala oku sanda. Eci va popia vali vati: “Yesu u Nasara,” eye levando o tambulula hati: “Ndo sapuilili ale okuti ame. Puãi nda ame vu sanda, ava va ende.” Toke vepuluvi eli liohali, Yesu ivaluka eci a popele ale okuti, ka ka pumba ondonge layimue. (Yoano 6:39; 17:12) Eye wa teyuila ovapostolo vaye vakuekolelo, ka nyelisilepo laumue, “te lika omõla wenyõleho” okuti, Yuda. (Yoano 18:7-9) Kaliye Yesu o pinga oco va ecelele okuti olondonge viaye vakuekolelo vienda.
Eci asualali va votoka oku loña ku Yesu, ovapostolo va kuata elomboloko lieci ci kasi oku pita. Ovo va pula vati: “A Ñala, tu [va] veta losipata?” (Luka 22:49) Osimbu Yesu ka tambuluile, Petulu wopa yimue pokati kolosipata vivali vambata. Eye o lemẽha Maliko ukuenje wocitunda cinene kuenda u teta etũi liaye liondio.
Yesu o lamba ketũi lia Maliko loku sakula epute liaco. Kuenje eye o longisa ulandu umue wa velapo ku Petulu poku popia hati: “Someha osipata vocilalo cayo, momo wosi o yaka losipata o nyõleha losipata.” Yesu ka kuata usumba woku kuatiwa, momo o lombolola hati: “Ovisonehua vi tẽlisiwa ndati kueci ci laika oku pita?” (Mateo 26:52, 54) Eye amisako hati: “Okopo Tate a nyĩha si tẽla hẽ oku yi nyua?” (Yoano 18:11) Yesu o tava oku linga ocipango ca Suku okuti, o nõlapo oku fa.
Eye o pula owiñi hati: “Ene weyi lolosipata kuenda olombueti oco vu ñuati ndocingumba? Eteke leteke nda [enda oku tumãla vonembele oku longisa,] pole, ka wa ñuateli. Ovina evi viosi via lingiwila oku tẽlisa eci ca sonehiwa lovaprofeto.”—Mateo 26:55, 56.
Asualali, usongui wasualali kuenda olondavululi via tumiwa la va Yudea, va kuata Yesu loku wambata. Eci ovapostolo va ci mola, va tila. Pole, “ukuenje” umue citava okuti ndonge Marko, o kala pokati kowiñi oco a kuame Yesu ocituanyima. (Marko 14:51) Eci ukuenje waco a limbukiwa, owiñi u seteka oku u kuata kuenje eci cu kisika oku tila loku sia konyima uwalo waye wovalatanya.