O CI IVALUKA?
Ove hẽ wa sola oku tanga ovipama Viutala Wondavululi via sandekiwa volosãi via pita? Nda wa vi sola, tambulula apulilo a kuãimo:
Vepuluvi lipi okameme ko Paskoa ka pondiwa keteke 14 kosãi ya Nisana?
Ambimbiliya amue a popia hati, okameme kaco ka pondiwa ‘pokati kovoteke avali,’ ale noke yoku iñila kuekumbi, osimbu ka kua tekãvele handi. (Etu. 12:6)—15/12, kamẽla 18-19.
Ovinimbu vipi Viembimbiliya amalẽhe va pondola oku kuama oco va nõle onjila ya sunguluka?
Va ci linga (1) poku sandiliya tete Usoma wa Suku, kuenda esunga liaye. (Mat. 6:19-34) (2) Va pondola oku kuata esanju poku kuatisa omanu. (Ovil. 20:35) (3) Va sanjukila oku vumba Suku votembo yovomalẽhe. (Uku. 12:1)—15/1, kamẽla 19-20.
Alume vapi vakuãla va kasi oku endela kolokavalu tunde kunyamo wo 1914?
Omo okuti Yesu o kasi oku endela kokavalu ka yela, wa tundisa Satana kilu, kuenda olondele viaye. Okavalu ka kusuka lomunu endelako, ka lomboloka uyaki wa siata oku talisa ohali omanu. Okavalu ka tekãva lomunu endelako, ka lomboloka onjala. Okavalu kocimembia lomunu endelako, ka lomboloka olofa okuti, via siata oku ponda omanu valua. (Esit. 6:2-8)—1/2, kamẽla 6-7.
Otembo yipi “uvala wa kameme” u ka lingiwa? (Esit. 19:7)
“Uvala wa Kameme” u ka lingiwa noke, eci Soma Yesu Kristu a ka tẽlisa uyaki waye, noke yoku nyõliwa kuo Bavulono Yinene, kuenda vuyaki wo Harmagedo.—15/2, kemẽla 10.
Momo lie va Yudea vo koloneke via Yesu va kalela oku ‘lavoka’ Mesiya? (Luka 3:15)
Ka tua kũlĩhĩle nda va Yudea vo kocita catete va kuatele elomboloko lia suapo liocitumasuku ca Daniele catiamẽla ku Mesiya, ndeci tu kuete elomboloko liaco koloneke vilo. (Dan. 9:24-27) Pole, va yeva esapulo ungelo a eca kangombo vamue, ale ovina uprofeto Ana a popia viatiamẽla koku muĩla oñaña Yesu vonembele. Handi vali, olonoño via endele oku ka tala ‘soma ya va Yudea wa citiwa.’ (Mat. 2:1, 2) Noke, Yoano Upapatisi wa popiavo hati, Kristu wa laikele oku molẽha noke.—15/2, kamẽla 26-27.
Tu pondola oku yuvula ndati ondaka yetu yokuti Oco, kuenda Hacoko? (2 Va Kor. 1:18)
Olonjanja vimue, ka ca lelukile oku tẽlisa ohuminyo tua linga ku vakuetu. Pole, nda tua linga ohuminyo yimue, tu sukila oku likolisilako oco tu yi tẽlise.—15/3, kemẽla 32.
Tu yuvula ndati ocituwa coku tala omanu va kasi epolõla haivo va linga ukahonga?
Kuli olonjila vitatu vi tukuatisa oku ci linga ndeci: (1) Tu sukila oku tiamisila lonjanga ovaso etu kumue kuiñi, nda kua molẽha ociluvialuvia comanu va linga ukahonga. (2) Oku tiamisila utima wetu kovina via sunguluka, kuenda oku likutilila ku Yehova. (3) Oku likandangiya koku tala olofilme viomanu va kasi epolõla haivo va linga ukahonga, ale oku vi talela vo Internet.—1/4, kamẽla 10-12.
Ovitangi vipi Ukristão a pondola oku kuata, nda wa siapo epata liaye, kuenje enda kofeka yikuavo oku ka sandiliya olombongo?
Nda olonjali via nõlapo onjila yokuti, ka vi kala pamosi, omãla vavo va liyaka lovitangi vialua. Kuenje, va kuatela ocikumbiti olonjali viavo. Handi vali, vana va nõlapo oku kala ocipãla lolohueli viavo, va pondola oku liyaka leyonjo liukahokolo.—15/4, kamẽla 19-20.
Momo lie ovipindi violongangala via pondiwila kuti, via endela oku teyiwa?
Va Roma va enda oku pondela olongangala vimue kuti. Va Yudea va pingile oco ovipindi violonganga via kala ponele ya Yesu vi teyiwe. Poku ci linga, ca enda oku ecelela okuti, olongangala viaco ka vi pondola oku fuima, kuenje, vi fa lonjanga. Omo liaco, ka va endele oku ecelela okuti, ovivimbi viaco vi kala uteke wosi kuti. (Esin. 21:22, 23)—5/1, kemẽla 11.
Apulilo api akuãla tu sukila oku ivaluka eci tu sanga omanu kupange woku kunda?
Omanu vaco velie? Pi ndi pondola oku va sanga? Vepuluvi lipi ndi va sanga? Ndi pondola oku va sanga ndati?—15/5, kamẽla 12-15.
Oku sipa ku koka ndati olofa?
Vokuenda kuocita canyamo a sulako, oku sipa kua ponda eci ci soka 100.000.000 komanu. Omo liaco, oku sipa kua siata oku ponda ci soka 6.000.000 komanu vunyamo umosi.—1/6, kemẽla 3.