Ondaka ya Yehova yi Kasi Lomuenyo
Atosi Avelapo Velivulu Lia Yoano
YOANO, “ondonge yina Yesu a sola,” eye wa sulako oku soneha catiamẽla komuenyo wa Kristu kuenda kupange waye woku kunda. (Yoa. 21:20) Evangeliu Yoano a soneha kunyamo wa 98 K.K., ka li lombolola ovina vialua via tukuiwa Vavanjeliu akuavo atatu.
Upostolo Yoano wa soneha Evangeliu liaye locimaho cimue. Catiamẽla kovina a soneha, wa popia hati: “Ovina evi via sonehiwila okuti vu kolela okuti Yesu eye Kristu, haeye Mõla a Suku, kuenje, omo wa koleli, oco vu muila omuenyo ko pui vonduko yaye.” (Yoa. 20:31) Esapulo liaye, li kuete esilivilo liavelapo kokuetu.—Va Hev. 4:12.
TALA “KAMEME KA SUKU”
Eci Yoano Upapatisi a mola Yesu, wa popia hati: “Kameme ka Suku, u upa akandu oluali, yo.” (Yoa. 1:29) Eci Yesu a linga ungende ko Samaria, ko Galilea, ko Yudea kuenda kolofeka vio konano yolui Yordão, oku kunda loku longisa, kuenda oku linga ovikomo, ‘omanu va lua va lekisa ekolelo kokuaye.’—Yoa. 10:41, 42.
Cimue pokati kovikomo Yesu a linga, oku pindula Lasaru. Omanu valua eci va mola okuti ulume wa file vokuenda kuoloneke vikuãla wa pinduka, va fetika oku lekisa ekolelo ku Yesu. Kuenje ovitunda la va Fariseo, va tumbika ongombo yoku ponda Yesu. Omo liaco, Yesu “wa enda kofeka yi lisungue lekalasoko, vimbo lia tukuiwa [hati] Efarimi.”—Yoa. 11:53, 54.
Atambululo Kapulilo Embimbiliya:
1:35, 40—Ondonge yipi ya kala la Andereu eci va talama la Yoano Upapatisi? Usonehi olonjanja vialua poku tukula Yoano Upapatisi, wa popia hati, “Yoano” Vevanjeliu liaye lalimue eteke a li tukuile konduko. Omo liaco, ondonge ka va tukuile ndeti konduko, citava okuti Yoano usonehi Wevanjeliu liaco.
2:20—Onembele yipi ya tungiwa “akũi akuãla kanyamo kanyamo epandu”? Va Yudea va tukula onembele ya Seruvavele, ya tungiwa lekuatiso lia Soma Herode woko Yudea. Ndomo Josefo a lombolola ulandu waye, upange waco wa fetika eci soma Herode a tẽlisa 18 kanyamo kuviali waye, ale kunyamo 18/17 O.Y. Ohondo yi kola yonembele lovina vikuavo via velapo, via tungiwa vokuenda kuanyamo ecelãla. Pole, upange woku tunga onembele yaco wamamako toke noke Liopaskua yunyamo 30 eci va Yudea va popia hati, upange waco wa lingiwa eci ci soka 46 kanyamo.
5:14—Anga hẽ, oku vela ku tunda koku linga ekandu? Sio, hacoko. Ulume una Yesu a sakula, wa vela vokuenda kueci ci soka 38 kanyamo omo liekambo lioku lipua. (Yoa. 5:1-9) Pole, olondaka via Yesu via lekisa okuti ulume waco wa kuatisiwa lohenda, o sukila oku kuama onjila yi tuala keyovo. Nda ka cilingile oka liyaka locitangi cimue cinene okuti, oku vela ku sule. Momo o pondola oku linga ekandu limue ka li kuete ongecelo lina li tuala koku fa okuti, ka kuata epinduko.—Mat. 12:31, 32; Luka 12:10; Va Hev. 10:26, 27.
5:24, 25—Velie ‘va iluka vokufa loku iñila vomuenyo’? Yesu wa popia eci catiamẽla ku vana va fa kespiritu, okuti va yeva olondaka viaye kuenje, va lekisa ekolelo kokuaye, kuenda va siapo onjila yavo yĩvi. Ovo ‘va iluka vokufa loku iñila vomuenyo’ omo okuti, va siapo omuenyo u tuala kolofa, kuenje va tambula elavoko lioku kuata omuenyo ko pui omo liekolelo liavo ku Suku.—1 Pet. 4:3-6.
5:26; 6:53—Oku ‘likuatela omuenyo’ ci lomboloka nye? Ondaka yaco ku Yesu Kristu ya kuatele elomboloko liovina vivali. Ya lombolokele unene a tambuile ku Suku woku eca epondolo komanu oco va kuate ekalo liwa kovaso a Yehova, kuenda unene woku pindula ava va fa. Pole, kolondonge via Yesu ondaka ‘oku likuatela omuenyo,’ yi lomboloka oku kuata omuenyo wa velapo. Akristão olombuavekua va tambula lika omuenyo waco eci va pinduiwa oku enda kilu. Vakuekolelo vana va lavoka oku kuata omuenyo ko pui palo posi, vaka tambula lika onima yaco noke lioku pita voseteko ya sulako yika lingiwa kesulilo Liohulukãi Yanyamo Yuviali wa Kristu.—1 Va Kor. 15:52, 53; Esit. 20:5, 7-10.
6:64—Anga hẽ, Yesu tunde kefetikilo wa kũlĩhĩle ale okuti oka pakuiwa la Yuda Isikariote? Sio, ka ci kũlĩhĩle. Vepuluvi limue kunyamo wa 32 K.K., Yesu wa sapuila ovapostolo vaye hati: “Umue pokati kene Eliapu.” Citava okuti, Yesu wa limbukile okuti, Yuda Isikariote wa nõlapo onjila yimue yĩvi.—Yoa. 6:66-71.
Ceci tu Lilongisilako:
2:4. Yesu wa sapuila Maria hati, omo okuti eye Omõla wa Suku wa papatisiwa haeye ombuavekua, o sukila oku tambula olonumbi ku Isiaye wo kilu. Yesu ndaño wa kala kefetikilo liupange waye, wa kũlĩhĩle ale otembo yoku malusula upange waco kuenda otembo yolofa viaye. Eye ka ecelele okuti umue ukuepata liaye ndeci Maria ale omanu vakuavo, vo tateka oku linga ocipango ca Suku. Omo liaco, tu sukilavo oku kuama ongangu yaye poku vumba Yehova Suku.
3:1-9. Ongangu ya Nikodemo una wa kala ombiali ya va Yudea, yi tu longisa ovina vivali vi kuete esilivilo. Catete, Nikodemo wa lekisa umbombe lolondunge, omo lioku sakalala lekalo liaye kespiritu, kuenda oku limbuka okuti, omõla una wa kala karpinteiro wa tumiwile la Suku. Koloneke vilo, Akristão vocili va sukilavo oku lekisa umbombe. Cavali, Nikodemo ka tavele oku linga ondonge osimbu Yesu a kala palo posi. Citava okuti, wa kuatelele usumba omanu, kuenda omangu yaye Vombala, ale ovokuasi aye. Ulandu owu u tu longisa oku yuvula oku ecelela okuti, ovina violuali vi tu tateka oku ‘tikula uti wetu oco tu kuame Yesu.’—Luka 9:23.
4:23, 24. Oco efendelo lietu li taviwe la Suku, tu sukila oku pokola kolonumbi via situluiwa Vembimbiliya, kuenda oku ecelela oku songuiwa lespiritu sandu.
6:27. Oco tu tẽlise olonjongole vietu kespiritu, tu sukila oku talavayela “okulia ku kala [toke] komuenyo ko pui.” Nda tua ci linga, tu kuata esanju.—Mat. 5:3.
6:44. Yehova wa siata oku tu tata ciwa. Eye o tu kokela Komõlaye poku vetiya ovitima vietu lekuatiso liupange woku kunda, kuenda poku tu kuatisa oku kuata elomboloko loku kapako olonumbi Viembimbiliya lekuatiso liespiritu sandu Liaye.
11:33-36. Oku lekisa esumuo lietu, ka ci lomboloka ehonguo.
‘AMAMAKO OKU U KUAMA’
Osimbu Opaskua yunyamo wa 33 K.K. ya kala ocipepi, Yesu wa tiukila ko Betania. Keteke 9 kosãi ya Nisana, wa iñila vo Yerusalãi loku endela kocimbulu. Keteke 10 kosãi ya Nisana, Yesu wa endele vali vonembele. Eci Yesu a likutilila oco onduko ya Isiaye yi sivayiwe, wa tambuluiwa londaka ya tunda kilu ya popia hati: “Nda yi muisa ale ulamba, kuenje ndi yi muisa vali ulamba.”—Yoa. 12:28.
Osimbu va kala oku linga ocipito co Paskua, Yesu wa eca kolondonge viaye elungulo lia velapo, momo wa kala oku panda koku litepa lavo. Eye wa kala oku lavoka oku kuatiwa, loku talisiwa ohali, kuenda oku valeliwa kuti, lelavoko lioku pinduiwa.
Atambululo Kapulilo Embimbiliya:
14:2—Yesu olondonge viaye wa vi ‘pongiyila ndati ocitumãlo’ kilu? Vondaka yaco mua kongelele oku lekisa esilivilo liocisila cokaliye a linga poku lilekisa ku Suku kuenda oku lekisa Kokuaye esilivilo liosonde yaye. Voku pongiya ocitumãlo caco, mua kongelelevo oku tambula unene wusoma eci epinduko liolondonge viaye olombuavekua li fetika.—1 Va Tes. 4:14-17; Va Hev. 9:12, 24-28; 1 Pet. 1:19; Esit. 11:15.
19:11—Anga hẽ, Yesu wa tukula Yuda Isikariote eci a sapuila Pilato catiamẽla komunu wo pindika Kokuaye? Ndaño Yesu ka tukuile Yuda ale omunu ukuavo, citava okuti wa tukula vosi va tungile ongombo yoku u ponda. Vomanu vaco mua kongelelevo Yuda kuenda ‘ovitunda vinene lekanga liosi,’ kuenda “owiñi” una wa vetiyiwa oku pinga oco va kutulule Baraba.—Mat. 26:59-65; 27:1, 2, 20-22.
20:17—Momo lie Yesu a sapuilila Maria u Magadala hati kuka ndambe? Maria citava okuti wa simĩle hati, Yesu oyongola oku enda kilu, kuenje lalimue eteke vaka li mola vali. Yesu poku lekisa okuti, otembo yaye yoku enda kilu handi ka ya pitilile, wo sapuila oco ka ko kakatele, kuenje wo vetiya oku enda kolondonge viaye oku va sapuila catiamẽla kepinduko liaye.
Ceci tu Lilongisilako:
12:36. Oco tu linge “omãla vocinyi,” ale vana vambata ocinyi, tu sukila oku kuata ukũlĩhĩso wa suapo Wondaka ya Suku yi sangiwa Vembimbiliya. Omo liaco, tu sukila oku tuala ukũlĩhĩso waco kuvakuetu va kasi vowelema wespiritu oco veye vocinyi ca Suku.
14:6. Tu taviwa lika la Yehova Suku vonduko ya Yesu Kristu. Pole, oco tu kuate ukamba waco, tu sukila oku lekisa ekolelo ku Yesu loku kuama ongangu yaye.—1 Pet. 2:21.
14:15, 21, 23, 24; 15:10. Oku pokola kolonumbi via Suku, ci tu kuatisa oku amamako oku kala vocisola Caye, kuenda Comõlaye.—1 Yoa. 5:3.
14:26; 16:13. Espiritu lia Yehova li tu songuila kuenda li tu kuatisa oku ivaluka ovina tua lilongisa. Li kuatisavo koku situlula ocili. Handi vali, li tu kuatisavo oku kuata ukũlĩhĩso, olondunge, uloño, oku nõla ciwa ovina tu yongola oku linga, kuenda oku sokolola lutate. Omo liaco, tu amamiko oku likutilila kuenda oku pinga ekuatiso liespiritu.—Luka 11:5-13.
21:15, 19. Petulu wa puliwa nda o sole calua Yesu okuti “evindeti,” ale olõsi vi sule. Yesu wa lekisa ku Petulu esilivilo lioku u kuama okuti o siapo upange waye woku tamba olõsi. Noke lioku kũlĩhĩsa ulandu Wevangeliu, tu sukila oku vokiya ocisola cetu ku Yesu okuti ovina vikuavo vi sule. Omo liaco, tu amamiko loku u kuama lutima wosi.
[Elitalatu kemẽla 31]
Nye tu lilongisa kulandu wa Nikodemo?