Lunguka ‘Londaka Yangombo Vesanda’
“[Olomeme] umue wiñi ka viu kuama, viu tila, momo ka via kũlĩhile ondaka ya vaiñi.”—YOANO 10:5.
1, 2. (a) Ndamupi Maria a liyeva eci Yesu o vilikiya konduko? Olondaka vipi via Yesu via lekisiwa volusapo olu? (b) Nye ci tu kuatisa oku linga ekamba lia Yesu koloneke vilo?
ECI Yesu a pinduiwa wa mõla ukãi umue wa kala ocipepi leyambo liaye. Eye wa kũlĩhĩle ciwa ukãi waco. Onduko yaye eye Maria Magadala. Otembo yaco, pa pitile ale anyamo avali tunde eci Yesu a tundisa olondele ku Maria. Noke wa kuama Yesu kumue lolondonge viaye kuenda wa eca ekuatiso kokuavo. (Luka 8:1-3) Maria wa mõla eci Yesu a fa. Pole, eci a limbuka okuti etimba liaye veyambo ka li kasimo, wa fetika oku lila calua. Omo liaco, Yesu wo pula hati: “Okãi o lilila nye? O sanda elie?” Maria wa sima hati, wa kala oku vangula lukuacumbo. Kuenje wa tambulula hati: “Nda wo tuala kumue, sapuile oku wo kapa, oco ndu upeko.” Noke, Yesu wa popia hati: “A Maria.” Kuenje Maria wa limbuka ciwa ondaka yaye. Yu wa tambulula hati: “Olongisi.” Kuenje wo kuata peka.—Yoano 20:11-18.
2 Ulandu owu, u lekisa eci Yesu a lomboluile osimbu handi ka file. Eye wa li sokisile ndungombo. Kuenda olondonge viaye wa vi sokisile ndolomeme. Kuenje, wa popia hati, ungombo o vilikiya olomeme viaye. Momo via kũlĩha ondaka yaye. (Yoano 10:3, 4, 14, 27, 28) Cimuamue haico ca pita la Maria okuti, wa limbuka ondaka ya Yesu. Koloneke vilo, olondonge via Yesu via siatavo oku limbuka ondaka yaye. (Yoano 10:16) Omeme yina ya lunguka, yi kala ocipepi lungombo waye. Momo ya kũlĩha ondaka yaye. Cimuamue haico ci pita letu. Oku loñoloha kespiritu ku tu kuatisa oku endela volomãhi Viungombo wetu Yesu.—Yoano 13:15; 1 Yoano 2:6; 5:20.
3. Olusapo lua Yesu luatiamẽla kocunda colomeme lu katula apulilo api?
3 Ndomo ca lekisiwa volusapo olu, olomeme vina via lunguka, vi limbuka ciwa ondaka yekamba kuenda yunyãli wavo. Omo liaco, olusapo olu lu kuete esilivilo kokuetu, momo tu kuete ovanyãli valua. Ovanyãli vaco velie? Olonjila vipi va siata oku kuama? Ndamupi tu pondola oku liteyuila oco ka tuka yapuisiwe? Tu konomuisi olusapo lua Yesu luatiamẽla kocunda colomeme oco tu sange etambululo.
‘Eye ka Iñilila Puvelo’
4. Helie olomeme vi kuama ndomo Yesu a ci lombolola volusapo? Kuenda helie ka vi kuama?
4 Yesu wa popia hati: “U o pita vuvelo, eye ungombo wolomeme. Ukuambundi u yuluila epito. Olomeme vi yeva ondaka yaye, yu o kovonga olomeme viaye lolonduko, kuenje o vi tundisa loku vi songuila. Eci opamo viosi viaye, o vi pitila kovaso, kuenje . . . viu kuama, momo via kũlĩha ondaka yaye. Umue wiñi ka viu kuama, viu tila, momo ka via kũlĩhile ondaka ya vaiñi.” (Yoano 10:2-5) Yesu wa lombolola eci catiamẽla ‘kondaka’ olonjanja vitatu. Olonjanja vivali, wa tukula eci catiamẽla kondaka yungombo. Pole, onjanja yatatu, wa tukula eci catiamẽla ‘kondaka yomanu vañi.’ Omanu vaco vañi velie?
5. Momo lie ka tu lalekela omunu una wa tukuiwa kelivulu lia Yoano kocipama 10?
5 Yesu ka lomboluile eci catiamẽla kakombe vana ka tua kũlĩhĩle. Momo Embimbiliya li lekisa okuti, tu sukila oku lekisa ocisola kakombe vana ka tua kũlĩhĩle. (Va Heveru 13:2) Omunu Yesu a tukula ndeti volusapo luaye, ka kale ukombe umue wa lalekiwa. Momo eye wa popia hati, omunu waco “ka piti vuvelo oku iñila vocunda colomeme, puãi o londela kumue kuiñi.” Eye ‘ocimunu, haeye ocingumba.’ (Yoano 10:1) Embimbiliya li tukula omunu watete okuti noke wa linga ocimunu kuenda ocingumba. Omunu waco helie? Satana Eliapu eye omunu waco. Uvangi waco u kasi kelivulu Liefetikilo.
Ceci Ondaka Yocingumba ya Yeviwa Onjanja ya Tete
6, 7. Momo lie tu tukuila Satana hati ocingumba haeye omondi?
6 Elivulu Liefetikilo 3:1-5, li lombolola ndomo ondaka ya Satana ya yeviwa tete palo posi. Ulandu waco u lekisa okuti, Satana wa vanguila vonyõha. Kuenje wa kemba Heva. Vulandu owu, Satana ka tu kuiwile ‘ndukombe.’ Pole, eye wa lekisa ovilinga ndevi viomunu una wa tukuiwa volusapo lua Yesu kelivulu lia Yoano kocipama 10. Omo liaco, tu konomuisi vimue pokati kovilinga viaco.
7 Yesu wa lombolola okuti, ocimunu ciñila luyombeki vocunda colomeme. Cimuamue haico Satana a linga poku kemba Heva. Momo wa vanguila vonyõha. Uyombeki waco wa situlula ciwa ekalo liaye okuti, ohembi. Ocingumba ci koka ohele. Momo eci ciñila vocunda colomeme, ci nyola ukamba olomeme vi kuete lungombo wavo. Kuenje, ci ‘nyana kuenda ci ponda.’ (Yoano 10:10) Cimuamue haico Satana a linga poku kemba Heva. Eye wa nyõla ukamba Heva a kuatele la Suku. Kuenje wa nena olofa pokati komanu. Omo liaco, eye omondi.
8. Satana wa pengisa ndati ondaka ya Yehova kuenda ocipango caye?
8 Uhembi wa Satana wa limbukiwavo eci a pengisa Ondaka ya Yehova kuenda ocipango caye. Satana wa pula Heva hati: “Ocili Suku wa popia hati, ko ka li koviti viosi viovocumbo?” Satana wa limolehĩsa ndomunu wa komoha calua. Epulilo liaye li lekisa okuti Suku ka sungulukile. Noke wamisako hati: “Suku wa kũlĩha okuti eteke [vulia kuti u kasi vokati kocumbo], ovaso ene haico a patuluka.” Satana wa kala ndomunu wa popia hati: ‘Nda kũlĩha ovina viosi Suku a kũlĩha. Kuenda nda kũlĩhavo ovisimĩlo viaye vĩvi.’ (Efetikilo 2:16, 17; 3:1, 5) Adama la Heva va pokola kolondaka viomunu una ka va kũlĩhĩle. Omo lioku yevelela kondaka yaco, va linenela ohali. Kuenda va nenavo ovitangi komanu vosi.—Va Roma 5:12, 14.
9. Momo lie tu kevelila oku yeva ondaka ya Satana koloneke vilo?
9 Koloneke vilo Satana wa siatavo oku kuama olonjila vialua vioku kemba omanu va Yehova. (Esituluilo 12:9) Satana eye “isia yuhembi.” Kuenje, vosi va siata oku kemba omanu va Suku, va linga omãla vaye. (Yoano 8:44) Omo liaco, tu konomuisi ndomo ondaka ya Satana ya siata oku yeviwa koloneke vilo.
Ndomo Ondaka ya Satana ya Siata Oku Yeviwa Etaili
10. Ndamupi ondaka ya Satana ya siata oku yeviwa koloneke vilo?
10 Ovisimĩlo viesanda. Upostolo Paulu wa popia hati: “Ko ka lueyisui lovilongua viñi vñi, haivio vi tunda kuiñi kuiñi.” (Va Heveru 13:9) Ovilongua viaco vie? Upostolo Paulu wa tukula ovilongua vi ‘lueyisa.’ Ovilongua viaco vi lomboloka alongiso ana a nyõla ekalo lietu kespiritu. Velie va siata oku longisa ovilongua viesanda? Paulu wa popia hati: “Pokati kene muele, pa katuka alume va vangula ovina via penga ha va koki oloñame okuti vi va kuama.” (Ovilinga 20:30) Koloneke vilo, vekongelo Liakristão mulivo vamue va siata oku yapula vamanji. Ovo va ci linga ‘lovilongua viesanda’ ndeci ca kala koloneke via Paulu. Kuenda va siata oku longisa ‘olondaka viuhembi’ ndomo Petulu a ci popia.—2 Petulu 2:3.
11. Olonjanjo vipi vana va siapo efendelo liocili va siata oku kuama ndomo elivulu lia 2 Petulu 2:1, 3, li lombolola?
11 Upostolo Petulu wa sitululavo ciwa olonjanjo vana va siapo efendelo liocili va siata oku kuama. Eye wa popia hati: Ovo ‘va longisa luyombeki ovilongua vi nyõla omanu.’ (2 Petulu 2:1, 3) Yesu volusapo luaye wa popia hati, ocimunu ‘ka ci piti puvelo okuiñila vocunda colomeme, puãi ci londela kumue kuiñi.’ Cimuamue haico vana va siapo etavo liocili va siata oku linga poku yapuisa omanu. (Va Galatia 2:4; Yuda 4) Nye va yongola oku linga? Petulu wamisako hati: Ovo va yongola oku u “lueyisi.” Ndaño okuti va kuama olonjila viñi viñi, pole ocimaho cavo ‘oku nyana loku ponda kuenda oku nyõla.’ (Yoano 10:10) Omo liaco, tu lunguki lomanu vaco.
12. (a) Akamba vetu va pondola ndati oku tu tuala vonjanjo ya Satana? (b) Olonjanjo Satana a kuamẽle kosimbu via lisetahãla ndati levi violoneke vilo?
12 Akamba vãvi. Ondaka ya Satana tu pondolavo oku yi yevela komanu vana tua siata oku kala lavo. Amalẽhe va sukila oku lunguka lakamba va nõla. (1 Va Korindo 15:33) Ovo va sukila oku ivaluka okuti, Satana wa tẽla oku kemba Heva una ka kuatele uloño woku liteyuila. Eye wo vetiya oku tava kondaka yokuti, Yehova wa kala loku u tateka oku kuata elianjo. Pole, Olondaka via Satana via kala viuhembi. Yehova o sole omanu vaye kuenda wa siata oku va tata ciwa. (Isaya 48:17) Cimuamue haico ca siata koloneke vilo. Omanu vana ka va lilongisa Embimbiliya, va sole oku vetiya amalẽhe oco va tave kuhembi wokuti, olonjali viavo vi kasi loku va tateka oku lianja. Ndamupi ene wamalẽhe u pondola oku liteyuila komanu vaco? Ufeko umue Ukristão wa popia hati: ‘Nda honguele calua kespiritu omo liakamba vange. Ovo va ndi sapuila hati, etavo liene ka lia sungulukile. Kuenda li tateka omunu oku lianja.’ Ene wamalẽhe, ivaluki okuti olonjali viene viu ku soli calua. Ci tava okuti akamba vene va ku vetiyi oku pua ekolelo kolonjali viene. Eci akamba vene vovetiyi oku kuatela olonjali viene ovisimĩlo vĩvi, ko ka tavi kuhembi waco ndeci Heva a kembiwa.
13. Nye Daviti a yuvuile? Kuenda tu pondola ndati oku kuama ongangu yaye?
13 Soma Daviti wa popia eci catiamẽla kakamba vãvi hati: “Si tumayala lolohembi. Oku enda la vakuelimbi si kuatako.” (Osamo 26:4) Ove hẽ wa kũlĩha uloño womanu vaco? Ovo ka va molehĩsa ekalo liavo. Pole, va siata oku kuama ovituwa ndevi via Satana eci a vanguila vonyõha. Koloneke vilo omanu vãvi ka va siatele oku molehĩsa ekalo liavo poku vangula la vamue vo Internet. Momo ci tava okuti ukulu poku sapela lumalẽhe, o limolehĩsavo ndumalẽhe oco o yapuise. Omo liaco, ene wamalẽhe, u sukila oku lunguka oco ka uka yapuisiwi kespiritu.—Osamo 119:101; Olosapo 22:3.
14. Alundi api a siata oku sandekiwa vovingungu viasapulo?
14 Alundi. Olonjanja vimue ovingungu viasapulo via siata oku sandeka asapulo awa atiamẽla Kolombangi via Yehova. Pole, tu sukila oku lunguka. Momo ovingungu viaco via siatavo oku sandeka asapulo amue a pondola oku tu yapula. Ukanda wasapulo wo vofeka yimue, wa sandeka esapulo liuhembi hati: Kuyaki Wavali wa Pita Voluali luosi, Olombangi via Yehova via kuatisa uviali wa Hitler. Esapulo liofeka yikuavo lia lekisavo okuti, Olombangi via Yehova via siata oku nyõla olonembele viomanu. Kulivo vamue va siata oku lundila Olombangi via Yehova omo lioku likala oku sakula omãla vavo losonde. Kuenda va popiavo hati, Olombangi via Yehova via siata oku ecelela vamanjavo oku linga akandu anene. (Mateo 10:22) Pole, omanu vana va kũlĩha Olombangi via Yehova, va siata oku limbuka okuti asapulo aco uhembi.
15. Momo lie tu sukilila oku lunguka lasapulo a siata oku sandekiwa?
15 Nye tu sukila oku linga eci tu liyaka lalundi omanu ka va lilongisa Embimbiliya? Tu sukila oku pokola kelungulo lielivulu Liolosapo 14:15 li popia hati: “U wa kamba olondunge o tava [kovina] viosi, u wa lunguka o kulĩhisa oku a enda.” Omo liaco, ka ca sungulukile oku tava kasapulo osi tu yeva. Pole, ndaño okuti, ka tu patãla asapulo osi, tu sukila oku ivaluka okuti, ‘oluali luosi lu kasi povaka Eliapu.’—1 Yoano 5:19.
Tu Lunguki Lovilongua Vimue
16. (a) Ndamupi ocituwa colomeme ci lekisa ocili colondaka via Yesu vi sangiwa kelivulu lia Yoano 10:4? (b) Embimbiliya li tu vetiya oku linga nye?
16 Tu tẽla ndati oku kũlĩha nda ekamba tua nõla liocili ale unyãli? Yesu wa popia hati, olomeme vi kuama ungombo wavo. “Momo via kũlĩha ondaka yaye.” (Yoano 10:4) Olomeme vi kuama lika ungombo nda via limbuka ondaka yaye. Velivulu limue muli ulandu wukombe umue wa lombolola eci catiamẽla kolomeme. Eye wa popia hati, olomeme ka vi limbukila ungombo wavo kondaka. Pole, viu limbukila kuwalo. Noke ungombo umue wa patãla ondaka yaco loku popia hati, olomeme via kũlĩha ondaka yungombo wavo. Oco a lekise uvangi wondaka yaco, ungombo wa wala uwalo wukombe waco. Kuenje ukombe wa walavo uwalo wungombo. Eci ukombe a seteka oku vilikiya olomeme, ka vio kuamẽle. Momo ka via kũlĩhĩle ondaka yaye. Pole, eci ungombo a vilikiya olomeme, via enda kokuaye lolupesi. Momo via kũlĩha ondaka yaye. Ci tava okuti umue o limolehĩsa ndungombo wocili. Pole, olomeme vi pondola oku tepisa ondaka yaye leyi yungombo wavo. Cimuamue haico catiamẽla kokuetu. Embimbiliya li tu sapuila hati: ‘Seteki ovilongua nda via Suku nda ndati.’ (1 Yoano 4:1; 2 Timoteo 1:13) Nye ci tu kuatisa oku ci linga?
17. (a) Tu pondola ndati oku kũlĩha ondaka ya Yehova? (b) Ukũlĩhĩso waco uka tu kuatisa oku limbuka nye?
17 Oku kũlĩha ciwa ondaka ya Yehova, ci tu kuatisa oku limbuka ondaka yunyãli wetu. Embimbiliya li lekisa ndomo tu pondola oku kuata ukũlĩhĩso waco. Olio li popia hati: “Ovatũi ene a yeva ondaka yi tundilila konyima yene, yiti, enjui, eyi oyo onjila, endelimo.” (Isaya 30:21) ‘Ondaka’ yaco yi tundilila konyima yetu, yi lomboloka Ondaka ya Suku. Eci tu tanga Embimbiliya, tu pondola oku yeva ondaka ya Yehova Ungombo wetu. (Osamo 23:1) Nda tu amamako oku lilongisa Embimbiliya, tuka kũlĩha ciwa ondaka ya Yehova. Kuenje, Ukũlĩhĩso waco uka tu kuatisa oku limbuka ondaka yunyãli.—Va Galatia 1:8.
18. (a) Nye ca kongeliwa voku kũlĩha ondaka ya Yehova? (b) Momo lie tu sukilila oku pokola kondaka ya Yesu ndomo ci lekisiwa kelivulu lia Mateo 17:5?
18 Nye ca kongeliwa voku kũlĩha ondaka ya Yehova? Voku kũlĩha ondaka ya Yehova, mua kongela oku pokola kokuaye. Ondaka ya Suku kelivulu lia Isaya 30:21, yi popia hati: “Eyi oyo onjila.” Poku lilongisa Embimbiliya, tu pondola oku yeva olonumbi via Yehova. Noke eye o tu sapuila hati, “ endelimo.” Yehova oyongola okuti, tu pokola kolonumbi viosi vi tunda kokuaye. Nda tua kapako eci tu lilongisa, ci lekisa okuti tu kasi loku pokola kondaka ya Yehova. (Esinumuĩlo 28:1) Eye o yongola okuti tu pokolavo kondaka ya Yesu. (Mateo 17:5) Nye Yesu a yongola okuti oco tu linga? Eye o yongola okuti tu longisa omanu oco va linge olondonge. Kuenda o yongolavo okuti tu pokola ‘kukuenje wa kolelua haeye wa lunguka.’ (Mateo 24:45; 28:18-20) Nda tua cilinga, tuka kuata omuenyo ko pui.—Ovilinga 3:23.
‘Olomeme Viutila’
19. Nye tu sukila oku linga eci tu yeva ondaka yomanu ka tua kũlĩhĩle?
19 Nye tu sukila oku linga eci tu yeva ondaka yomanu ka tua kũlĩhĩle? Tu sukila oku setukula ocituwa colomeme. Yesu wa popia hati: “Umue wiñi [olomeme] ka viu kuama, viu tila.” (Yoano 10:5) Tu pondola oku ci linga volonepa vivali. Catete, tu sukila oku yuvula oku kuama omanu ka tua kũlĩhĩle. Cavali, tu sukila oku ‘tila omanu vaco.’ Eyi oyo onjila yoku yuvula oku kuama omanu vana ka valongisa ocili Condaka ya Yehova Ungombo wetu.
20. Nye tu sukila oku linga eci tu liyaka (a) luhembi womanu vana va siapo efendelo liocili, (b) lakamba vãvi, (c) kuenda olondaka viuhembi vi tunda vovingungu viasapulo?
20 Citava okuti omanu va siapo etavo liocili va tu yonja lovisimĩlo viavo. Omo liaco, tu sukila oku pokola Kondaka ya Suku yi popia hati: “Limbuki ava va linga olonepele latatamiso a patãla ovilongua wa longisiwi. Litepi lavo.” (Va Roma 16:17; Tito 3:10) Ocili okuti, amalẽhe va kasi oku liyakavo locitangi coku kuata akamba. Omo liaco, va sukila oku pokola kelungulo Paulu a eca ku Timoteo hati: “Yuvula oloñeyi viamalẽhe.” Ene wamalẽhe nda wa limbuki alundi a sandekiwa vovingungu viasapulo, u sukila oku ivaluka elungulo Paulu a eca ku Timoteo hati: “[Vana va yeva ondaka yomanu vañi,] vopa ovatui koku yevelela ovina viocili ha va yapukila kolosapo viaño. Ove puãi, lilava kovina viosi.” (2 Timoteo 2:22; 4:3-5) Pamue olondaka viaco vi pondola oku vetiya utima wetu. Pole tu sukila oku vi tila. Momo vi pondola oku nyõla ekolelelo lietu ku Yehova.—Osamo 26:5; Olosapo 7:5, 21; Esituluilo 18:2, 4.
21. Nye tu lavoka oku tambula nda tua yuvula ondaka yangombo vesanda?
21 Olombuavekua omo lioku likala ondaka yomanu ka va kũlĩhĩle, vi tava kolondaka via Yesu vi sangiwa kelivulu lia Luka 12:32. Eye wa popia hati: “Akacunda, ku ka kuate usumba, momo Isiene wa panga oku wihi usoma.” Yesu wa lalekavo “olomeme vikuavo” hati: “Enjui ene wa sumũlũisui la Tate, ndo piñali usoma wo wangiliyilui tunde koku seveta oluali.” (Yoano 10:16; Mateo 25:34) Omo liaco, tu lunguki londaka ‘yangombo vesanda.’ Nda tua ci linga, tuka tambula asumũlũho alua.
Ivaluka Eci Tua Lilongisa?
• Momo lie Satana a sokisiwila locimunu Yesu a tukula volusapo luaye luatiamẽla kocunda colomeme?
• Ndamupi ondaka ya Satana ya siata oku yeviwa koloneke vilo?
• Ndamupi tu pondola oku limbuka ondaka yomanu ka tua kũlĩhĩle?
• Nye tu sukila oku linga eci tu yeva ondaka yomanu ka tua kũlĩhĩle?
[Elitalatu kemẽla 32]
Nye tu sukila oku linga eci tu yeva ondaka yomanu ka tua kũlĩhĩle?