“Ka Popele Lavo Cimue Te Lolosapo”
“Ovina evi viosi Yesu wa popia lowiñi lolosapo, kuenje ka popele lavo cimue te lolosapo.”—MATEO 13:34.
1, 2. (a) Momo lie okuti ovindekaise via sunguluka ka vi tu limbi? (b) Ovindekaise vipi Yesu a linga, kuenda apulilo api a votuiwa kueci catiamẽla kovindekaise viaye? (Tanga etosi pombuelo yemẽla.)
ANGA hẽ ove ivaluka olusapo lumue wa yevele vohundo yowiñi vokuenda kuanyamo alua a pita? Olosapo viwa ka vi limbi lonjanga. Ulume umue wa popia hati: “Ovindekaise vi pondola oku eca elomboloko liocina cimue ca yeviwa ndocina cimue ci letiwe kuenda ci pondola oku kuatisa olonjeveleli oku kuata ocisimĩlo ceci ci kasi oku popiwa.” Momo oku kuata ocisimĩlo ceci ci kasi loku popiwa ci kuatisa calua oku kuata elomboloko lia suapo liatiamẽla kondaka yaco. Ovindekaise vi pondola oku tu kuatisa okuti ovina viosi tua lilongisa vi kala muẽle vutima wetu.
2 Mulo voluali ka muli omunu la umue wa loñoloha calua koku linga ovindekaise okuti Yesu Kristu ci sule. Alusapo alua Yesu a linga ci tava okuti tu va sokolola, momo tunde eci a popiwa toke cilo, tupanda ale kueci ci soka olohũlũkãi vivali vianyamo.a Momo lie eye a lingila calua ovindekaise koku longisa? Handi vali, esilivilo lipi lia tunda kovindekaise viaye?
Esunga Lieci Yesu a Lingila Ovindekaise Koku Longisa
3. (a) Ndomo elivulu lia Mateo 13:34, 35 li lombolola, esunga lie Yesu a lingila ovindekaise poku longisa? (b) Nye ci lekisa okuti Yehova wa velisapo calua onjila eyi yoku longisa?
3 Embimbiliya lieca ovovangi avali a lekisa esunga lieci Yesu a lingila ovindekaise. Uvangi watete u lekisa okuti, poku ci linga eye wa tẽlisa ovitumasuku. Upostolo Mateo wa soneha ndoco: “Ovina evi viosi Yesu wa popia lowiñi lolosapo, kuenje ka popele lavo cimue te lolosapo. Ca lingiwila okuti eci ca popiwa luprofeto ci lingiwa, cokuti Ngasama lolosapo.” (Mateo 13:34, 35) ‘Uprofeto’ wa tukuiwa la Mateo eye wa soneha Osamo 78:2. Usonehi waco wa soneha osamo lekuatiso liespiritu lia Suku eci handi Yesu ka citiwile. Eci hẽ ka ci komohĩsa okuti vokuenda kuovita vianyamo eci handi Yesu ka citiwile Yehova wa popele ale okuti Omõlaye wiya o longisa lovindekaise? Ocili okuti, Yehova wa velisapo calua onjila yaco yoku longisa.
4. Ndamupi Yesu a lombolola esunga lieci a lingila olosapo?
4 Cavali ceci okuti, Yesu wa linga ovindekaise oco a tepise omanu vana vakuavitima via siva. Noke yoku sapuila “owiñi” olusapo luatiamẽla komunu una wa waya ombuto, olondonge viaye vieya oku pulisa hati: ‘Nye o popela lavo lolosapo’? Yesu wa tambulula hati: “Ene wa ihiwi oku kũlĩha alumbu usoma wokilu, puãi ovo ka ca va ihiwile. Oco mopia lavo lolosapo momo va vanja puãi ka va lete, va yeva puãi ka va yevite, kuenda ka ci va lomboloka. Yi va lingiwila ondaka yuprofeto Isaya, yiti, Oku yeva vu yeva, puãi ka vu yevite. Oku mola vu mola, puãi ka vu limbuka. Momo utima womanu ava wa siva.”—Mateo 13:2, 10, 11, 13-15; Isaya 6:9, 10.
5. Ndamupi ovindekaise via Yesu via tepa pokati olonjeveleli vina okuti ambombe, la vana okuti vakuepela?
5 Ocina cipi catiamẽla kovindekaise via Yesu okuti ca tepa omanu? Ocili okuti, olonjeveleli viaye olonjanja vimue via enda oku konomuisa lutate ovindekaise viaco oco vi kuate elomboloko liolondaka eye a popia. Omanu vana okuti ambombe va enda oku linga apulilo oco va kuate elomboloko liocili. (Mateo 13:36; Marko 4:34) Ovindekaise via Yesu, via situlula ocili komanu vana va yonguile oku kuata elomboloko liavio. Handi vali, ovindekaise viaye via ecelela okuti, vakuepela ka va kuata ukũlĩhĩso watiamẽla kocili. Ocili okuti, Yesu wa longisa lonjila yimue yi komohĩsa calua. Kaliye, tu konomuisi esunga lieci ovindekaise viaye via kuatela esilivilo liocili.
Oku Nõla Ombangulo yi Popiwa
6-8. (a) Esumũlũho lipi olonjeveleli via Yesu vio kocita catete ka via kuatele? (b) Ulandu upi u lekisa okuti Yesu wa enda oku nõla atosi a yongola oku lombolola?
6 Anga hẽ ove wa komohẽle ale eci ca pita lolondonge via Yesu kocita catete vina via yeva eci a longisa kokuavo muẽle? Ndaño okuti via kuatele epuluvi lioku yeva ondaka ya Yesu, ovio ka via kuatele esumũlũho lioku konomuisa ondaka ya Suku ya sonehiwa valivulu oco va ivaluke ovina viosi Yesu a popia. Pole, ovo va sukilile oku patekela kuenda oku kapa vutima wavo olondaka viosi Yesu a vangula. Omo liuloño waye woku linga ovindekaise, eye wa kuatisa olondonge viaye oco vi kuate elomboloko lieci eye a popia kuenda oku ivaluka cosi eye a va longisa. Ndamupi?
7 Yesu wa enda oku nõla ovina viosi a yongola oku longisa. Nda eye o yongola oku lombolola etosi liatiamẽla kulandu umue, eye wa enda oku sokiya cosi ci sukiliwa oco esapulo liaco li va lomboloke ciwa. Eye wa tukula etendelo liolomeme via nyelẽla osimbu muẽliaco a kala oku sandiliya omeme yaco ya nyelẽla, otembo ya talavaya olonalavayi via kala vocumbo cayuva kuenda eci catiamẽla kukuasi wa eciwile komunu.—Mateo 18:12-14; 20:1-16; 25:14-30.
8 Yesu ka lomboluile ovina vina ka vi sukiliwa okuti vi tateka oku kuata elomboloko liovindekaise. Ndeci, volusapo luatiamẽla kupika una okuti ka kuatele ocikembe, ka kua eciwile elomboluilo lalimue li lekisa ndomo ukuenje waco a tẽla oku levala ofuka yeci ci soka 60.000.000 liolokondu. Yesu wa lombolola eci catiamẽla koku ecela vakuetu. Eci ca velelepo vali enene kondaka eyi, hafukayacoko, pole ndomo ofuka yaye ya eceliwa kuenda ndomo eye a tata lãvi upika ukuavo una wo levalele olombongo vitito. (Mateo 18:23-35) Kueci catiamẽla kolusapo luomõla ocisandui, Yesu ka lomboluile esunga lieci omõla waco a pingila ukuasi waye kuenda eci a u sanduila wosi. Pole, Yesu wa lombolola esanju isia a yeva kuenda ndomo a tambula omõla waco eci a limbuka okuti utima waye wa pongoloka kuenda wa tiuka vali konjo. Etambululo lieci isia a lombolola, olio lia velelepo vali kueci Yesu a lombolola okuti, Yehova wa siata ‘oku ecela calua.’—Isaya 55:7; Luka 15:11-32.
9, 10. (a) Eci Yesu a lombolola ovindekaise viaye viatiamẽla komunu lomunu, nye eye a velisapo vali? (b) Ndamupi Yesu a leluisa ovindekaise viaye oco olonjeveleli vi kuate elomboloko okuti va ivaluka lonjanga ovindekaise viaye?
9 Yesu wa kuatelevo utate wocili poku linga kuaye ovindekaise. Eye ka endaile loku lombolola ndomo ocina cimue ci kasi pole olonjanja vimue Yesu wa enda oku situlula eci omanu va sole oku linga kuenda wa tala ndomo ovo va tenda ovolandu ana a va lomboluila. Handi vali, eye ka lomboluile lika ekalo liulume una woko Samaria, pole Yesu wa lombolola ocina cimue ci kuete elomboloko lia velapo ndomo ulume waco woko Samaria a lekisa ohenda poku kuatisa u Yudea una wa kupukila vetapalo eci a lemehĩwa lovingumba. Yesu wa lombolola atosi a sukiliwa oco a longise okuti ocisola ci sukila oku ci lekisa komanu vosi vo posongo yetu la vana vakuekova lietu kuenda omanu vana va sangiwa kolofeka viosi.—Luka 10:29, 33-37.
10 Yesu wa linga ovindekaise lutate wocili kuenda ka tengelemo atosi alua. Eye wa kuama olondaka via leluka oco olonjeveleli viaye vio kocita catete vi kuate elomboloko liocili. Omo liaco, eci ceyavo oku kuatisa omanu vana va tanga noke Evangeliu liaco kuenda okupa esilivilo liocili kueci eye a longisa.
Ovindekaise Viatiamẽla Komuenyo Weteke Leteke
11. Lombolola ulandu u lekisa ndomo ovindekaise via Yesu viatiamẽlele kovina eye a kũlĩhĩle eci a kala loku kula ko Galilea.
11 Yesu wa loñolohele calua koku linga ovindekaise vina vi lombolola eci catiamẽla komuenyo womanu. Ovindekaise vimue eye a linga, viatiamẽlele kovina a mõla eci a kala loku kula ko Galilea. Sokolola lutate eci catiamẽla komuenyo waye eci a kala umalẽhe. Ndamupi Yesu a enda oku mõla inaye oku tama osema yoku linga olombolo okuti noke o tepako onepa yimue yoku linga etumbisa liolombolo vikuavo? (Mateo 13:33) Olonjanja viñami hẽ eye a enda oku tala alume vakuakutamba olõsi va kasi oku imba awanda avo vovava o Kalunga koko Galilea? (Mateo 13:47) Omãla vañami eye a enda oku mõla okuti va kasi oku papalela pocila? (Mateo 11:16) Handi vali, Yesu wa enda oku nõla ovina vimue vikuavo via kũlĩhĩwa koku linga ovindekaise viaye ndeci: ombuto yi kũlĩwa, ocipito cimue cuvala kuenda okungula ovaima o vepia.—Mateo 13:3-8; 25:1-12; Marko 4:26-29.
12, 13. Ndamupi olusapo lua Yesu luatiamẽla kotiliku losoka lu lekisa elitokeko lovina via kũlĩhĩwa pocitumãlo?
12 Ocili okuti, Yesu wa linga ovindekaise via litepa viatiamẽla kekalo liomuenyo weteke leteke. Pole, oco tu kuate elomboloko liwa liatiamẽla kolonjila via sunguluka koku longisa, tu sukila oku konomuisa lutate olondaka eye a lomboluila olonjeveleli viaye va Yudea. Omo liaco, tu konomuisi lutate ovolandu avali.
13 Olusapo luatete Yesu a linga watiamẽla kotiliku losoka, eye wa lombolola eci catiamẽla kulume wa waya ombuto yiwa yotiliku pole noke ‘unyãli’ umue wa kũlamo osoka. Momo lie Yesu a nõlela ulandu umue wa tatama? Ivaluka okuti, ocindekaise eci wa ci lingila kohulo Yokalunga koko Galilea, momo omanu voko Galilea va litumbikile calua kupange woku lima. Epese lipi ukuakulima a pita lalio omo liunyãli wa kũla osoka vepia liaye? Ovihandeleko vio kotembo yaco via lekisile okuti vakuakulima va enda oku pita lovitangi viaco. Ulandu owu ka u lekisa hẽ okuti Yesu wa linga ovindekaise vina okuti olonjeveleli viaye vi va lomboloka ciwa?—Mateo 13:1, 2, 24-30.
14. Volusapo lua umue Usamaria momo lie ci kuetele esilivilo ku Yesu oku tukula etapalo li tunda ‘ko Yerusalãi okuti li lokila ko Yeriko’?
14 Olusapo luavali Yesu a linga, luatiamẽla komunu umue Usamaria. Yesu wa fetika loku popia hati: “Omunu umue wa tunda ko Yerusalãi kuenje wa kala loku lokila ko Yeriko, yu wa sikila peka liovingumba, vio lula, vio tota olombole, kuenje oku tunda, vio sia lokamuenyo kimbanda.” (Luka 10:30) Ocili okuti, oco Yesu a lekise elomboloko liolondaka viaye, eye wa tukula etapalo li tunda ‘ko Yerusalãi okuti li lokila ko Yeriko.’ Eci eye a lombolola olusapo olu, wa kala ko Yudea ocipepi lo Yerusalãi momo olonjeveleli viaye via kũlĩhĩlevo etapalo liaco lia tukuiwa volusapo. Etapalo liaco a tukula mua kala ohele yalua oku pitamo, ca piãla vali enene komunu una enda likaliaye. Etapalo liaco lia kuatele ovituno via longa hailio lia kala lavindi okuti ka mu piti omanu valua kuenda mua enda oku wunda ovingumba vi kevelela omanu va enda likaliavo.
15. Momo lie lomue o kuete omoko yoku tundila olunda ocitunda Lulewi vana va tukuiwa volusapo mua kongela ulume una Usamaria?
15 Ku limbukiwavo ocina cimue Yesu a tukula catiamẽla ketapalo li tunda ‘ko Yerusalãi okuti li lokila ko Yeriko.’ Ndomo ulandu waco u lombolola, vetapalo liaco tete mua pita ocitunda cimue, noke umue Ulewi, pole lomue pokati kavo wa kuatisa omunu wa lemehĩwa okuti wa kupukila vetapalo. (Luka 10:31, 32) Ocili okuti Ovitunda via enda oku linga upange vonembele ko Yerusalãi kuenda va Lewi va enda oku kuatisa ovitunda. Ovitunda vialua la va Lewi nda okuti ka va kuete upange vonembele, va enda oku kala ko Yeriko imbo lina okuti toke ko Yerusalãi, pa kala ocinãla cimue ci soka 23 kolokilometulu. Pole, olonjanja vimue ovo va enda oku pita vetapalo liaco. Ocili okuti, ocitunda caco kuenda Ulewi va pita vetapalo liaco, va kala ‘oku tunda konembele yoko Yerusalãi.b’ Omo liaco, lomue o kuete omoko yoku popia hati: ‘Alume vaco va yuvula oku lamba ulume una wa lemehĩwa omo vo sanga okuti wa fa kuenda nda va lambele kocivimbi nda va vĩhĩsua loku pita otembo yimue okuti ka va talavaya vali vonembele.’ (Ovisila 21:1; Atendelo 19:11, 16) Eci hẽ ka ci lekisa okuti Yesu wa enda oku linga ovindekaise vina via kũlĩhĩwa lolonjeveleli viaye?
Ovindekaise Viatiamẽla Kovina Via Lulikiwa la Yehova
16. Momo lie ka ci komohĩsila oku limbuka okuti Yesu wa kuata ukũlĩhĩso watiamẽla kovina viosi via lulikiwa?
16 Etendelo liovindekaise via Yesu kuenda alusapo aye, vi lekisa okuti Eye wa kũlĩhĩle calua ovikũla, ovinyama kuenda ovikuata vikuavo. (Mateo 6:26, 28-30; 16:2, 3) Pi hẽ eye a tambula ukũlĩhĩso waco? Ocili okuti Yesu wa kulila ko Galilea, omo liaco wa kuata epuluvi lialua lioku tala ovina viosi via lulikiwa la Yehova. Handi vali, Yesu eye ‘uveli wovina viosi via lulikiwa,’ kuenda eci Yehova a talavaya laye wowĩha ocikele coku linga ‘omesele’ poku lulika ovina viosi. (Va Kolosai 1:15, 16; Olosapo 8:30, 31) Eci hẽ ci komohĩsa calua omo Yesu a kũlĩhĩle ovina viosi via lulikiwa? Tu konomuisi ndomo ukũlũhĩso waco wo kuatisa koku longisa.
17, 18. (a) Ndamupi olondaka via sonehiwa kelivulu lia Yoano kocipama 10, vi lekisa ndomo Yesu a kũlĩhĩle ciwa olomeme? (b) Ava va siata oku ka nyula olofeka vina via tukuiwa Vembimbiliya, nye va mõla kueci catiamẽla kukamba u kasi pokati kangombo lolomeme viavo?
17 Pokati kovindekaise via Yesu, pali cimue ci sangiwa kelivulu lia Yoano kocipama 10, cina ci sokisa ukamba wocili u kasi pokati kaye lolondonge viaye vina Eye a tuma oco vi lise olomeme viaye. Olondaka via Yesu vi lekisa okuti eye wa kũlĩhĩle ciwa upange woku tata olomeme. Eye wa lombolola okuti, olomeme vienda ovio muẽle kuenje noke vi pokola koku kuama ungombo wavo. (Yoano 10:2-4) Ukamba wocili u sangiwa pokati kungombo lolomeme, wa siata oku muiwa lomanu vana va sole oku nyula olofeka vina via tukuiwa Vembimbiliya. Kocita 19 onoño yimue o tukuiwa okuti, H. B. Tristram, wa soneha ndoco: “Onjanja yimue, nda lavuluile ungombo umue wa kala oku mangala locunda caye colomeme. Eye wa likembisa oku tila kuenje olomeme viokuama kuenda vioñuala ocingonja. . . . Noke, olomeme viosi vieyavo oku u ñualavo ocingonja loku papala.”
18 Momo lie olomeme via kuamẽla ungombo wavo? Yesu wa popia hati, momo “via kũlĩha ondaka yaye.” (Yoano 10:4) Ocili hẽ okuti olomeme via kũlĩha muẽle ondaka yungombo wavo? Ulume umue o tukuiwa hati George Adam Smith velivulu liaye wa soneha ndoco: “Olonjanja vimue eci ekumbi li talama pongunji, tua enda oku puyukila ocipepi lonjombo yovava ko Judæan, oku angombo vatatu ale vakuãla va siata oku enda loviunda viavo violomeme. Olomeme via enda oku litenga la vikuavo, kuenje tua enda oku komõha calua ndomo angombo va tẽla oku tepisa vali olomeme viavo via likongelele. Pole, eci olomeme viosi vi malusula oku nyua ovova kumue loku mangala, ungombo lungombo enda lonjila yaye. Noke eci a fetika oku vilikiya londaka yimue ya litepa leyi ya vakuavo, olomeme vienda lolupesi kungombo wavo.” Yesu wa sanga onjila yiwa yoku situlula ondaka yaco lekuatiso liocindekaise caye. Nda tu tava kuenda tu pokola kueci Yesu a longisa, tu pondola oku linga ‘angombo vamue vawa’ poku tata ciwa olomeme locisola.—Yoano 10:11.
Wa Lingaile Ovindekaise Via Kũlĩhĩwa Lolonjeveleli Viaye
19. Ndamupi Yesu a tukula ovitangi vio pocitumãlo oco a patãle ovisimĩlo viesanda?
19 Vovindekaise via sunguluka ci tava okuti mu kongela ovolandu ana a kũlĩhĩwa ciwa. Onjanja yimue, omo liulandu umue wa pita ndopo pocitumãlo, Yesu wa kuata epuluvi lioku lekisa komanu vana va kuete ocisimĩlo ka ca sungulukile cokuti, ovitangi viyilila lika komanu vi sesamẽla. Eye wa popia hati: “Omanu vana ekui lecelãlã, ombonge yo ko Siloama ya vondumũhĩla, yu ya va ipa . . . wa soki hoti, Ovo vakuakandu ca piãla okuti vosi vakuavo va tunga vo Yerusalãi ci sule?” (Luka 13:4) Yesu wa lekisa luloño okuti ovisimĩlo va kuete ka via sungulukile. Omanu ava ekũi lecelãlã va fa ndeti, ka va file omo lioku siñaliwa la Suku. Ocili okuti, omanu vaco va fa lovitangi vina viya ño haivio vi veta omanu vosi. (Ukundi 9:11) Yesu wa patãla elongiso liaco liesanda poku tukula ulandu umue okuti wa kũlĩhĩwile ciwa lolonjeveleli viaye.
20, 21. (a) Momo lie va Fariseo va pisila olondonge via Yesu? (b) Ulandu upi Wovisonehua Yesu a tukula oco a lekise okuti Yehova lalimue eteke a kapele ocihandeleko ca tĩla catiamẽla keteke Liesambata? (c) Nye tuka lilongisa vocipama cikuãimo?
20 Velongiso liaco eli, Yesu wa tukulavo ovolandu a sangiwa Vovisonehua. Ivaluka otembo yina eci va Fariseo va pisa olondonge via Yesu vina via kala lonjala kuenje via fetika oku puya apunga otiliku veteke Liesambata. Ocili okuti, olondonge ka via tombele Ocihandeleko ca Suku, pole va Fariseo ovo ka va kuatele elomboloko lia suapo lieci catiamẽla koku linga upange veteke Liesambata. Oco tu kũlĩhe ciwa okuti Suku lalimue eteke a kapele ocihandeleko cimue ca tĩla coku lava Esambata, Yesu wa tukula ulandu umue u sangiwa kelivulu lia 1 Samuele 21:3-6. Eci Daviti a kala lonjala eye kumue lomanu vaye va puyukapo kamue kupange wavo wo vonembele kuenje va lia olombolo vina via enda oku eciwa ndocilumba noke va kapamo vimue vikuavo. Olombolo viosi viosimbu via enda oku liwa lika lovitunda. Pole, omo okuti Daviti kumue lomanu vaye va kala lonjala, ka va pisiwile omo liolombolo va lia. Ulandu waco owu Wembimbiliya owo lika u lombolola vana va lia olombolo okuti havitundako. Yesu wa kuatele esunga poku tukula ulandu waco kuenda olonjeveleli viaye va Yudea va kũlĩhĩle ciwa ulandu waco.—Mateo 12:1-8.
21 Ocili okuti, Yesu wa kala Ulongisi umue Wavelapo. Etu tu komõha calua omo liuloño waye ka u sokisiwa eye a kuama poku longisa atosi ocili okuti olonjeveleli viaye viosi via va lomboloka ciwa. Ndamupi tu pondola oku kuama ongangu yaye koku longisa? Vocipama cikuãimo tuka lilongisa eci catiamẽla kondaka eyi.
Anga hẽ Ocivaluka?
• Momo lie Yesu a longisila lolosapo?
• Ovolandu api a lekisa okuti Yesu wa linga ovindekaise vina okuti olonjeveleli viaye vio kocita catete via kuata elomboloko liaco?
• Ndamupi ukũlĩhĩso wa Yesu watiamẽla kovina via lulikiwa wo kuatisa oku linga ovindekaise?
• Ndamupi Yesu a lombolola ovolandu ana a kũlĩhĩwile ciwa lolonjeveleli vio pocitumãlo?
[Atosi pombuelo yamẽla]
a Yesu wa linga ovindekaise viñi viñi oku kongelamo ovolandu, oku sokisa ovina kuenda upopi umue u vetiya oku sokolola. Eye wa kũlĩhĩwa ciwa omo liovindekaise viaye ndeci vina ‘viesapulo limue lionimbu liatiamẽla koku sokolola ocili covina viespiritu.’
b O Yerusalãi ya kala vali komunda okuti o Yeriko kombuelo. Omo liaco, omanu va tunda ‘ko Yerusalãi okuti va lokila ko Yeriko,’ ndomo ca lomboluiwa volusapo, ci lekisa okuti ongende yi kasi oku tunda oku ‘lokila kombuelo.’
[Elitalatu kemẽla 23]
Yesu wa popia eci catiamẽla kupika una ka tavele oku ecela ofuka yolombongo vimue vitito kuenda Isia wa ecela omõla ocisandui una wa sandola ocipiñalo caye cosi
[Elitalatu kemẽla 24]
Etosi lipi Yesu a lombolola volusapo Lusamaria?