Ovitumasuku Via Imbila Uvangi Kristu
“Uvangi wa imbaiwa la Yesu owo utima wovaprofeto.”—ESITULUILO 19:10.
1, 2. (a) Okupisa kunyamo wa 29, nye va Isareli va enda oku vangula? (b) Nye tu konomuisa vocipama cilo?
KUNYAMO wa 29, omanu voko Isareli va kala oku vangula calua catiamẽla ku Mesiya. Yoano Upapatisi wa kundavo eci catiamẽla kokuaye. (Luka 3:15) Eye ka tavele oku tukuiwa hati, Kristu. Pole, wa tukula Yesu u Nasara hati: “Nda imba uvangi okuti u, Omõla a Suku.” (Yoano 1:20, 34) Noke omanu va fetika oku kuama Yesu oco va yevelele elongiso liaye kuenda oku sakuiwa.
2 Vokuenda kuolosãi via kuamamo, Yehova wa lekisa uvangi ukuavo watiamẽla Komõlaye. Omanu vana va lilongisa Ovisonehua haivo va mola ovilinga via Yesu, veya oku sanga uvangi woku kolela kokuaye. Pole, omanu vana va kala vocisila ca Yehova ka va kuatele ekolelo liaco. Valua pokati kavo, ka va kũlĩhĩle okuti Yesu Omõla a Suku. (Yoano 6:60-69) Oco hẽ nda ove wa kaile kotembo yaco, nda wa linga nye? Anga hẽ nda wa tava okuti Yesu eye Mesiya? Kuenda ukũlĩhĩso waco nda wa ku vetiya oku linga ondonge yaye? Tu konomuisi uvangi Yesu a eca watiamẽla kokuaye eci omanu vo lundila hati, ka sumbilile Esambata. Kuenda tu kũlĩhĩsivo ovovangi akuavo eye a eca kolondonge viaye oco a pamise ekolelo liavo.
Yesu wa Eca Uvangi Watiamẽla Kokuaye Muẽle
3. Nye ca vetiya Yesu oku eca uvangi watiamẽla kokuaye muẽle?
3 Ca kala kunyamo wa 31 kotembo yocipito Copaskua. Yesu wa kala ko Yerusalãi. Otembo yaco Yesu wa sakuile ale ulume umue wa kala luvei ci soka 38 kanyamo. Omo liaco, va Yudea vo suvukile calua omo lioku sakula veteke Liesambata. Vo lundililevo okuti, wa popia etonãi omo lioku litukula hati, omõla a Suku. Kuenje va kala oku sanda onjila yoku u ponda. (Yoano 5:1-9, 16-18) Yesu poku liteyuila kokuavo, wa va lekisa ovovangi atatu. Va Yudea vana va sunguluka va sukilile oku kuatisiwa lovovangi aco oco va limbuke okuti, Yesu eye Mesiya.
4, 5. Uvangi wa Yoano Upapatisi wa kuata esilivilo lie? Ndamupi eye a tẽlisa uvangi waco?
4 Catete, Yesu wa tukula uvangi wa Yoano Upapatisi poku popia hati: “Wa tumili ku Yoano, kuenje Yoano wa imbila ocili uvangi. Eye wa kala ondiyelo ya taima ya tua, kuenje wa tavi oku yolela vocinyi cayo okasimbu kaño.”—Yoano 5:33, 35.
5 Yoano Upapatisi wa kala ‘ndondiyelo ya taima.’ Momo wa tẽlisa ocikundi a tambuile ku Suku ndaño okuti soma Herode wo kapele vokayike. Kuenje wa pongiya onjila ya Mesiya. Eye wa popia hati: ‘Oco muẽle, ndeyilila oku papatisa lovava okuti Yesu o situluiwa ku Isareli. Nda mola espiritu lia loka ndopomba, kuenje lio wila. Ame muẽle sia li kũlĩhĩle, puãi, u wa numa oku papatisa lovava wa popia lame hati, U u moli okuti espiritu liu lokila kuenje liu wila, eye o papataisa lespiritu sandu. Yu nda ci mola, kuenje nda imba uvangi okuti u, Omõla a Suku.’a (Yoano 1:26-37) Ocili okuti, Yoano wa tukula Yesu hati, Omõla a Suku. Handi vali, osimbu Yoano ka file, wa ecele ku va Yudea uvangi watiamẽla ku Mesiya. Eci pa pita olosãi ecelãla noke lioku fa kuaye, omanu valua veya oku popia catiamẽla ku Yesu hati: “Ovina viosi Yoano a tukuila omunu u, viocili.”—Yoano 10:41, 42.
6. Momo lie ovilinga via Yesu via vetiyila omanu oku kolela okuti eye omõla a Suku?
6 Noke Yesu wa lekisa uvangi ukuavo wokuti, eye Mesiya. Eye wa tukula ovilinga viaye poku popia hati: “Ñuete uvangi wa velapo, okuti wa Yoano u sule. Momo ovilinga Tate a nyiha oku vi malusula, haivio ndingainga, ovio vi njimbila uvangi wokuti Isia [eye] wa numa.” (Yoano 5:36) Ovanyali vaye, ka va tẽlelevo oku tatãla ovovangi aco. Momo vuvangi waco mua kongelele ovikomo vialua. Umue pokati kovanyali vaye weya oku pula hati: “Tu linga nye? Momo omunu u o linga ovilimbu via lua.” (Yoano 11:47) Vamue pokati kavo va kuatele ekolelo kokuaye. Kuenje va pulavo hati: “Eci Mesiya eya o linga ovilimbu via lua, okuti evi via linga omunu u vi sule?” (Yoano 7:31) Kotembo yaco, omanu va kuatele epuluvi lioku limbuka ovilinga via Suku. Momo via kala oku lekisiwa Lomõlaye.—Yoano 14:9.
7. Ovisonehua via va Heveru via imbila uvangi we ku Yesu?
7 Oku sulako, Yesu wa eca uvangi wa velapo. Eye wa popia hati: “Ovisonehua, . . . ovio vi njimbila uvangi. . . . Nda wa koleleli Mose, nda wa ñolelivo, momo eye wa soneha oku ndombolola.” (Yoano 5:39, 46) Mose wa sonehele ovina vialua viatiamẽla ku Mesiya. Vovisonehua viaco mua kongelelevo ovitumasuku vi lombolola ocikoti caye. (Luka 3:23-38; 24:44-46; Ovilinga 10:43) Nye ci popiwa catiamẽla Kocihandeleko ca Mose? Upostolo Paulu wa popia hati: “Ovihandeleko via kala ukuakutupindisa oku tu tuala ku Kristu.” (Va Galatia 3:24) Ocili okuti, “uvangi wa imbiwa la Yesu owo utima wovaprofeto.”—Esituluilo 19:10.
8. Momo lie va Yudea valua ka va kolelele ku Mesiya?
8 Uvangi wa Yoano Upapatisi, lovina Yesu a linga kuenda ovituwa viaye, via lekisa okuti, Yesu eye muẽle Mesiya. Handi vali, Ovisonehua vi ecavo uvangi waco. Ove hẽ o tava kovovangi aco loku kolela okuti Yesu eye muẽle Mesiya? Omunu wosi o kuete ocisola la Yehova okuti o sole Ondaka yaye, o konomuisa ciwa ovovangi aco. Kuenje o kolela okuti Yesu eye Mesiya. Va Isareli ka va kuatele ocisola caco. Catiamẽla kovanyali vaye, Yesu wa popia lavo hati: “Ndo kũlĩhi okuti, ko kuete ocisola ca Suku vovitima viene.” (Yoano 5:42) Va Yudea omo ‘lioku li sandela ulamba wavo muẽle, ka va kaile oku sanda ulamba wa Suku.’ Ovo ka va tavele ku Yesu una wa suvukile ovisimĩlo viavo ndeci Isiaye a linga.—Yoano 5:43, 44; Ovilinga 12:21-23.
Ocinjonde Covitumasuku ca Pamisa Ekolelo Liolondonge
9, 10. (a) Momo lie ocinjonde ca kuatela esilivilo kolondonge via Yesu? (b) Ohuminyo yipi yikomõhisa Yesu a ecele kolondonge viaye?
9 Noke peya oku pita unyamo tunde eci Yesu a eca uvangi woku lekisa okuti eye Mesiya. Otembo yaco, o Paskua yunyamo wa 32 ya pita ale. Omanu vana va tavele kokuaye, va liwekapo oku u kuama. Citava okuti, va liwekapo omo lielambalalo, loku sanda ovokuasi, kuenda asakalalo akuavo omuenyo. Vamue citava okuti, va sumuile calua momo, Yesu ka tavele oku tumbikiwa komangu yuviali womanu. Handi vali, ovitunda vietavo lia va Yudea, vio pingile ondimbukiso yokilu. Pole, eye ka tavele oku yeca. (Mateo 12:38, 39) Ovina evi via tatamisile calua ekolelo liavo. Handi vali, Yesu wa lomboluilevo ulandu umue okuti, olondonge ka via tẽlele oku kuata elomboloko liaco. Eye wa popia hati: ‘Ndenda ko Yerusalãi kuenje ndika fũkĩlisilua ovina via lua lakulu lovitunda vinene la vakuavisonehua. Noke ndika pondiwa.’—Mateo 16:21-23.
10 Yesu wa kũlĩhĩle okuti noke yolosãi ecea, ‘otembo yaye yoku tunda voluali oco a ende ku Isia, yi pitĩla.’ (Yoano 13:1) Eye wa sakalalele calua lolondonge viaye. Kuenje, vamue pokati kavo wa va likuminyile oku va ĩha ondimbukiso yokilu. Pole, ondimbukiso yaco ka tavele oku yeca ku va Yudea. Eye wa popia lolondonge viaye hati: “Vamue va tãi kulo ka va mahi okufa toke [eci] va mola Mõlomanu iya vusoma waye.” (Mateo 16:28) Yesu ka kaile loku lekisa okuti, vamue pokati kolondonge viaye va kala lomuenyo toke eci Usoma waye uka tumbikiwa kilu kunyamo wo 1914. Pole, wa kala oku eca kokuavo ohuminyo yoku mõla ocinjonde culamba waye Wusoma. Ocinjonde caco ca siata oku tukuiwa hati, ocinjonde coku pongoluiwa kua Yesu.
11. Lombolola ulandu wocinjonde coku pongoluiwa kua Yesu.
11 Eci papita oloneke epandu, Yesu wa endele komunda Herimone la Petulu, la Tiago, kuenda Yoano. Eci va kala komunda yaco, eye “wa pongoluiwa kovaso avo. Ocipala caye ca nina ndekumbi, luwalo waye wa tua ndocinyi.” Mose la Eliya okuti ovaprofeto vo kosimbu, va kala kumue laye oku sapela. Citava okuti, ocinjonde caco ca pita kuteke. Petulu wa yonguile oku tunga olosinge vitatu okuti, yimue ya Yesu, yikuavo ya Mose kuenda ya Eliya. Osimbu eye a kala oku vangula, elende limue lia va sikĩlila. Kuenje, velende liaco mua tunda ondaka ya linga hati: “U, Omõlange wa soliwa, haeye nda sanjukila. U yeveleli.”—Mateo 17:1-6.
12, 13. Ocinjonde coku pongoluiwa kua Yesu, ca kuatisa ndati olondonge viaye? Kuenda momo lie?
12 Petulu wa popele hati, Yesu Kristu eye ‘Omõla a Suku ukuamuenyo.’ (Mateo 16:16) Kaliye sokolola ndomo eye a kala poku yeva ondaka ya Suku. Yehova wa eca uvangi wokuti, Yesu omõlaye. Kuenda wa lombololavo ocikele caye. Ulandu wocinjonde wa pamisa calua ekolelo lia Petulu, la Tiago, kuenda Yoano. Omo okuti ekolelo liavo lia pamisiwa, veya oku kuata ongusu yoku tamãlala lovitangi. Kuenda oku endisa ciwa ovikele viavo viekongelo.
13 Kuli vali onepa yikuavo yi lekisa ndomo olondonge via kuatisiwa locinjonde caco. Eci pa pita 30 kanyamo, Petulu wa popia hati: “Eci [Yesu] a tambula esivayo lulamba ku Suku Isiaye, leci ondaka ya tunda kulamba wa piãla yeya kokuaye kuenje ya popia hati, U Omõlange wa soliwa, haiye ndo sanjukila, etu muẽle tua yeva ondaka yaco ya tunda kilu, momo tua kala laye komunda yi kola.” (2 Petulu 1:17, 18) Yoano wa kuatisiwavo locinjonde caco. Eci papita 60 kanyamo, eye wa popia hati: “Tua mola ulamba waye. Ulamba waco ulamba wa Mõla wongunga wa Isia.” (Yoano 1:14) Olondonge ka via muile lika ocinjonde coku pongoluiwa kua Yesu.
Omanu va Suku va Kuata Vali Elomboloko
14, 15. Ndamupi upostolo Yoano a kala lomuenyo toke eci Yesu a tukuluka?
14 Eci Yesu a pinduiwa, wa limolehĩsa kolondonge viaye Kokalunga ko Galilea. Kuenje wa sapuila Petulu hati: “Nda nda panga okuti [Yoano] o siala toke njiya, cu ku linga nye?” (Yoano 21:1, 20-22, 24) Anga hẽ olondaka evi via kala oku lekisa okuti, upostolo Yoano o kala otembo yalua okuti vakuavo ci sule? Ocili okuti, Yoano wa vumba Yehova ci soka 70 kanyamo. Pole, Yesu ka kaile loku tiamisila olondaka viaye kanyamo a Yoano.
15 Ondaka yoku popia hati, ‘toke eci njiya,’ yi tu ivaluisa eci Yesu a popele hati: “Mõlomanu iyilila vusoma waye.” (Mateo 16:28) Yoano wa kala komuenyo toke koku tukuluka kua Yesu. Momo osimbu handi ka file, wa mõla ocinjonde coku tukuluka kua Yesu vusoma waye. Osimbu Yoano a kala oku panda kolofa eci a kala vokayike kocifuka co Patmo, wa tambula Esituluilo. Vesituluilo liaco mua kongelele olondimbukiso viatiamẽla kovina vikasi oku tẽlisiwa vokuenda ‘kueteke lia Ñala Yesu.’ Ovinjonde viaco via vetiya Yoano. Eci Yesu a popia hati: “Ndopo njiya,” eye wa tambulula hati: “Amene. Enju, a Ñala Yesu.”—Esituluilo 1:1, 10; 22:20.
16. Momo lie tu sukilila oku pamisa ekolelo lietu?
16 Kocita catete, omanu vana vakuavitima via sunguluka, va tavele ku Yesu. Kuenda va kuatele ekolelo liokuti eye Mesiya. Pole, vakuavo ka va kuatele ekolelo liaco. Omo liaco, omanu vana vakuavitima via sunguluka, va sukilile oku pamisa ekolelo liavo. Momo va kala oku lavoka ovopange alua kuenda ovitangi komuenyo wavo. Yesu wa ecele ovovangi alua kolondonge viaye a lekisa okuti eye Mesiya. Kuenda wa ecavo kokuavo ovinjonde viovitumasuku oco vi pamise ekolelo liavo. Cilo, tua kũlĩha okuti, tu kasi ‘Keteke lia Ñala Yesu.’ Ndopo muẽle Yesu oka nyõla oluali lulo lua Satana. Kuenda oka yovola omanu va Suku. Omo liaco, tu sukila oku pamisa ekolelo lietu poku kapako aliangiliyo osi espiritu Yehova a siata oku tu lingila.
Va Yovuiwa Kowelema Wespiritu Kuenda Kohali
17, 18. Olondonge via Yesu via litepele ndati la vana va suvukile ocipango ca Suku? Kuenda nye ceya oku pita lavo?
17 Noke lioku fa kua Yesu, olondonge vieya oku pokola kocikundi coku eca ‘uvangi vo Yerusalãi, lo vo Yudea, lo vo Samaria, toke kolonepa viosi viokilu lieve.’ (Ovilinga 1:8) Ndaño lelambalalo, Yehova wa va sumũlũisa lukũlĩhĩso Wondaka yaye. Kuenda etendelo liavo liamamako oku livokiya.—Ovilinga 2:47; 4:1-31; 8:1-8.
18 Omanu vana va suvukile olondaka viwa, veya oku vokiya elambalalo liavo. Elivulu Liolosapo 4:19, li popia hati: “Onjila yolondingaĩvi ya soka ndowelema. Ka vi lete eci vi lipunduka laco.” Kunyamo wo 66, “owelema” weya oku livokiya eci olohoka via va Roma via ñuala ocingonja o Yerusalãi. Noke vieya oku tiukila. Pole, eci via tiuka vali kunyamo wo 70, via nyõla olupale luaco. Josefo onoño yimue yo ko Yudea, wa popia hati, kua pondiwa eci ci pitãhala ohuluwa yomanu. Akristão vocili va puluka kenyoleho liaco. Momo lie? Momo va pokuile kelungulo lia Yesu, kuenje va tunda volupale luaco.—Luka 21:20-22.
19, 20. (a) Momo lie omanu va Suku ka va kuatela usumba osimbu va lavoka esulilo lioluali? (b) Elomboloko lie Yehova a ecele komanu vaye, osimbu ka va pitilile kunyamo wo 1914?
19 Etu tu kasivo vocitangi cimuamue. Ohali ya piãla yina tu kasi oku lavoka, yika nyõla oluali lulo lua Satana. Pole, omanu va Suku ka va sukila oku kuata usumba. Momo Yesu wa va likuminya hati: “Ñasi kumue lene oloneke viosi toke kesulilo lioluali.” (Mateo 28:20) Yesu wa pamisa ekolelo liolondonge viaye. Kuenda wa va pongiya ciwa omo liovitangi va kala oku lavoka. Eye wa ci linga poku va lekisa ocinjonde culamba Wusoma waye. Nye ci popiwa catiamẽla koloneke vilo? Kunyamo wo 1914, ocinjonde caco ca tẽlisiwa. Kuenda ca siata oku pamisa ekolelo liomanu va Yehova. Handi vali, ocinjonde caco ci lekisa ohuminyo yovina Yehova aka linga. Kuenje, omanu va Suku va siata oku kuata elomboloko liwa liatiamẽla Kusoma waco. Omo liaco, voluali lulo luowelema, ‘onjila yolondingesunga yi kasi ndocinyi congula. Kuenda ci kasi oku amamako okutua toke ci linga utanya.’—Olosapo 4:18.
20 Akristão olombuavekua va kuatele elomboloko lioku tukuluka kua Yesu osimbu handi ka va pitilile kunyamo wo 1914. Ovo va kũlĩhĩle okuti, oku tukuluka kua Yesu, ka ku muiwa lovaso. Momo oco ovangelo va sapuilile olondonge viaye eci a kala oku londa kilu kunyamo wa 33. Kepuluvi liaco eci elende lia tikula Yesu kovaso avo, ovangelo va popia lavo hati: “Yesu wopiwa pokati kene, yu wa yeluiwa kilu, ndeci wo moli oku enda kilu, haico eya vali.”—Ovilinga 1:9-11.
21. Nye tuka lilongisa vocipama cikuãimo?
21 Yesu eci a londa kilu, wa muiwa lika lolondonge viaye. Cimuamue haico ca pita eci a pongoluiwa kovaso yolondonge viaye. Omanu valua ka vo muile. Kunyamo wo 1914 eci Yesu a tukuluka Vusoma waye, omanu ka va kuatele elomboloko liaco. (Yoano 14:19) Akristão olombuavekua, ovo lika va limbuka oku tukuluka kuaye. Vocipama cikuãimo, tuka konomuisa ndomo ukũlĩhĩso waco wa siata oku kuatisa Akristão vocili. Kuenda ndomo wa siata oku vetiya omanu valua oku linga olondonge via Yesu, lelavoko lioku kala palo posi.—Esituluilo 7:9, 14.
[Etosi pombuelo yemẽla]
a Eci Yesu a papatisiwa, Yoano eye lika wa yeva ondaka ya Suku. ‘Va Yudea kuna Yesu a tumiwile, ka va la yeva ondaka ya Suku, ndaño eye muẽle ka va lo mola.’—Yoano 5:37.
Ivaluka Eci Tua Lilongisa?
• Eci Yesu vo lundila hati, wa lavisa Esambata kuenda wa popia etonãi, uvangi upi a lekisa okuti eye Mesiya?
• Olondonge via Yesu via kuatisiwa ndati locinjonde coku pongoluisiwa kuaye?
• Eci Yesu a popia hati, Yoano o kala komuenyo toke koku tukuluka kuange, wa yonguile oku popia nye?
• Ocinjonde cipi ca tẽlisiwa kunyamo wo 1914?
[Elitalatu kemẽla 3]
Yesu wa eca uvangi wokuti, eye Mesiya
[Elitalatu kemẽla 5]
Ocinjonde coku pongoluiwa kua Yesu ca pamisa ekolelo liomanu va Suku
[Elitalatu kemẽla 6]
Yoano wa kala komuenyo toke koku tukuluka kua Yesu