Helie Oka Pinduiwa?
“Ko ka ci komohi, momo owola yiya eci vosi va kasi vayambo va yeva ondaka yaye . . . [kuenje,] va tundamo.”—YOANO 5:28, 29.
1. Ondaka yipi Mose a yeva vocisapa ca kala loku taima? Noke helie wa pitululavo olondaka viaco?
ETEKE limue, eci Mose a kala oku lisa olomeme via ndatembo yaye Yetiro, wa muile ocina cimue ci komõhĩsa. Pole, tunde kotembo yaco toke cilo, papita ale ci soka 3.500 kanyamo. Eteke liaco eye wa kala ocipepi Lomunda Horeve. Kuenje, ungelo wa Yehova wo molehẽla vulienge wondalu vocisapa. Elivulu Lietundilo li popia hati: “[Mose] wa vanjako, kuenje wa mõla ocisapa ci taima londalu puãi ka ci pi.” Noke, vocisapa caco mua tunda ondaka ya popia laye hati: “Ame ndi Suku yaso, haime ndi Suku ya Avirahama la Isake kuenda Yakoba.” (Etundilo 3:1-6) Kocita catete, Yesu wa pitululavo olondaka evi.
2, 3. (a) Avirahama, la Isake kuenda Yakoba va lavoka nye? (b) Apulilo api a votuiwa?
2 Eteke limue Yesu wa kala oku vangula la va Sadukeu vana ka va tavele kelavoko liepinduko. Eye wa popia lavo hati: “Kondaka yepinduko lia vakuavilangu ndaño Mose wa lekisa okuti ondaka yaco yocili, eci, vesapulo liocisapa, a tukula Yehova okuti eye Suku ya Avirahama, haeye Suku ya Isake, haeye Suku ya Yakoba. Suku hayeko Suku yava va fa, te yava va kasi lomuenyo, momo vosi omuenyo eye vo kuetele.” (Luka 20:27, 37, 38) Yesu poku popia olondaka evi wa lekisa okuti, Yehova oka tuala vali komuenyo Avirahama, la Isake, kuenda Yakoba. Ovo va kasi oku talamẽla toke eci Yehova aka va pindula. (Yovi 14:14) Kuenje vaka kala voluali luokaliye otembo ka yi pui.
3 Nye cika pita lomanu va kasi oku fa otembo yilo? Anga hẽ vaka pinduiwavo? Tu konomuisi Vembimbiliya oco tu kũlĩhe eci ci pita lomanu poku fa.
Omanu va fa va Kasi pi?
4. (a) Eci omunu a fa enda pi? (b) Ondaka Onjembo yi lomboloka nye?
4 Embimbiliya li lombolola okuti, ava va fa, ‘ka va kũlĩhĩle vali lacimue.’ Eci omunu a fa, ka endi vondalu yifelu loku tala ohali ale oku kapiwa vokayike. Pole, o tiukila koneketela kuna a tundile. Omo liaco, Embimbiliya li vetiya omanu va kasi lomuenyo hati: “Cosi eka liove lia kuata ci linga longusu yove yosi, momo vonjembo omo wenda ka muli upange, ndaño ovikuata, ndaño, ukũlĩhĩso, ndaño olondunge.” (Ukundi 9:5, 10; Efetikilo 3:19) Kuli omanu valua okuti ka va kũlĩhĩle elomboloko liondaka “onjembo.” Ondaka yaco yopiwa kelimi lia va Heveru. Pole, lomue wa kũlĩha oku va Heveru va yupa. Atavo alua a siata oku longisa okuti, omunu eci a fa, o kuete ocilelembia ka cifi okuti camamako lomuenyo. Pole, Ondaka ya Suku yi longisa okuti, ava va fa va kasi Konjembo. Kuenda ka va kũlĩhĩle vali lacimue. Ondaka Onjembo, yi lomboloka oku tunda komuenyo.
5, 6. Eci Yakoba a fa wa enda pi? Kuenda wa likongela ku velie?
5 Vembimbiliya ondaka “Onjembo” ya tukuiwa onjanja yatate kelivulu Liefetikilo 37:35. Eci Yakoba omãla vaye vokemba hati, manjavo Yosefe wa fa, eye wa sumuile calua. Kuenda ka tavele oku u lembeleka. Eye wa popia hati: “Omõlange ndu lila ño, lile, toke konjembo.” Olondaka evi vi lekisa okuti, Yakoba wa yonguilevo oku fa oco a ende Konjembo. Eci papita otembo yimue, vofeka yavo mueya oku kala onjala yalua. Kuenje omãla vaye va yonguile oku ambata manjavo Benjamini oco va ende laye Kegito oku sanda okulia. Pole, Yakoba ka tavele, kuenje wa popia hati: ‘Omõlange ka endi lene, momo huvaye wa fa. Eye lika wa sialapo. Nda cimue cĩvi cu veta vonjila wendi, owele wange wenda lesumuo Konjembo.’ (Efetikilo 42:36, 38) Ovinimbu evi Viembimbiliya vi lekisa okuti, ava va kasi Konjembo ka va kuete vali omuenyo.
6 Elivulu Liefetikilo, li lekisa okuti Yosefe weya oku linga usongui woku ava okulia kofeka Yegito. Omo liaco, Yakoba weya oku endako oco a li sange lomõlaye Yosefe. Yakoba wa kala vofeka yaco toke eci a tẽlisa ocita lakũi akuãla kanyamo kanyamo epanduvali. Pole, osimbu a kala oku panda kolofa, wa pingile komãla vaye oco a kendiwe ko Kanana veleva lio Makapela. Kuenje omãla vaye va tẽlisa ondaka yaco. (Efetikilo 47:28; 49:29-31; 50:12, 13) Eci Yakoba a fa, wa enda konjembo ku isiaye Isake kuenda ku sekulu yaye Avirahama.
Va Enda ku Vakukululu Yavo
7, 8. (a) Eci Avirahama a fa wa enda pi? Lombolola ulandu waco. (b) Nye ci lekisa okuti omanu vakuavo va fa noke lia Avirahama va endavo Konjembo?
7 Eci Yehova a linga ocisila la Avirahama, wo likuminya hati, omãla vaye vaka li vokiya calua. Noke wo sapuilavo eci cika pita laye poku popia hati: “Ove muẽle wenda kolosekulu viove lombembua, o kendiwa ndekongo lia posoka.” (Efetikilo 15:15) Elivulu Liefetikilo 25:8 li popia hati: “Avirahama wa tula omuenyo, wa fa tupu ekongo liocili, osekulu muẽle, wa kuka calua. [Kuenje,] wa enda ku vangandiaye.” Vangandiaco velie? Elivulu Liefetikilo 11:10-26, li tukula epata liaco okupisa ku Semi omõla a Noha. Eci Avirahama a fa, wa enda komanu vaco va kasi Konjembo.
8 Ondaka yokuti, “wa enda ku vangandiaye,” ya tukuiwa calua Vovisonehua vio Heveru. Omo liaco, ca sunguluka oku popia okuti, Isameli omõla a Avirahama kuenda Arone manji a Mose, eci va fa, va enda Konjembo. Kuenje va kasi oku talamẽla epinduko. (Efetikilo 25:17; Atendelo 20:23-29) Mose eci a fa, wa endavo Konjembo. Pole, lomue wa kũlĩha eyambo liaye. (Atendelo 27:13; Esinumuĩlo 34:5, 6) Cimamue haco ca pita la Yehosua una wa kala usongui wa va Isareli. Eye kumue lovitumbulukila viaye, eci va fa, va endavo Konjembo.—Olonganji 2:8-10.
9. (a) Embimbiliya li lekisa ndati okuti, ondaka yo Heveru yoku popia hati, ‘Onjembo’ leyi yo Helasi yokuti ‘Eyambo,’ vi kuete elomboloko limuamue? (b) Omanu vana va enda Konjembo va kuete elavoko lie?
9 Vokuenda kuotembo, Daviti wa linga osoma yapata ekũi la vavali a Isareli. Eci a fa, “wa pekela lolosekulu viaye.” (1 Olosoma 2:10) Anga hẽ eye wa endavo Konjembo? Kunyamo wa 33, keteke lio Pendekoste, upostolo Petulu wa lombolola olofa via Daviti poku tukula Osamo 16:10. Eye wa popia hati: “Ku njanduluka okuti ngenda ño konjembo.” Petulu noke yoku lombolola olofa via Daviti, wa tiamisila olondaka viaco ku Yesu. Eye wa popia hati, Daviti “wa imba owanji wepinduko lia Kristu eci a popia hati, ka siwa [veyambo], ndaño etimba liaye ka li futi. Yesu u-u, Suku a pindula, etu vosi tulombangi viaco.” (Ovilinga 2:29-32) Petulu wa tukula ondaka yo Helasi yoku popia hati, ‘Eyambo.’ Ondaka yaco yi kuete elomboloko limuamue leyi yo Heveru yokuti, ‘Onjembo.’ Omo liaco, omanu va fa, va kasi vayambo ale va enda Konjembo. Kuenje va lavoka epinduko.
Anga hẽ Olondingaĩvi vi Kasi Konjembo?
10, 11. Momo lie tu popela okuti, omanu vamue olondingaĩvi va endavo Konjembo?
10 Eci Mose a yovola va Isareli kofeka Yegito, veya oku kala vekalasoko. Pole, vamue pokati kavo va fetika oku sinila Yehova. Omo liaco, Mose wa sapuila omanu vakuavo oco va litepe lomanu vana va sina ndeci: Kora, Datana kuenda Avirama. Momo, va sesamẽlele olofa vimue via litepa levi viomanu vosi. Eye wa popia hati: ‘Omanu ava nda va fa ndeci omanu vosi va fa, pamue oku tala ohali, ndeci omanu vosi va siata oku tala ohali, Yehova hayeko wa numa. Puãi nda Yehova o sovola vali ocina cimue cokaliye kuenje osi yasama loku vaina lovina viavo viosi okuti va iñila veyambo lomuenyo, vu limbuka okuti omanu ava va tomba Yehova.’ (Atendelo 16:29, 30) Cikale omanu vana va iniwa losi, ale vava va pondiwa londalu ndeci ca pita la Kora, kuenda eci ci soka 250 vakuepata lia Lewi vana va likongelele kokuaye, vosi yavo va enda Konjembo.—Atendelo 26:10.
11 Simei una wa siñalele Soma Daviti, wa tambula eyambulo liaye kotembo yuviali wa Salomone. Daviti wa handelekele omõlaye Salomone hati: “Ku ko tende nda yu ka kuete [ekandu], momo ove wukualondunge, kuenje wa kũlĩha eci wa sesamẽla oku u linga. Owele waye u lowisila Vonjembo losonde.” Salomone wa tuma Benaya oco a ponde ondingaĩvi yaco. (1 Olosoma 2:8, 9, 44-46) Benaya wa pondavo Yoava una wa kala kesongo kolohoka via va Isareli. Owele waye ka wa ‘endele Konjembo lombembua.’ (1 Olosoma 2:5, 6, 28-34) Ovolandu a tukuiwa ndeti, a lekisa uvangi wolondaka via Daviti wa popia hati: “Olondingaĩvi, okuti omanu vosi va ivala Suku, va tumiwa konjembo.”—Osamo 9:17.
12. Ahitofele wa kuata ocikele cipi? Eci a fa wa enda pi?
12 Ahitofele, wa kala ondunguli ya Daviti. Elungulo liaye lia kuata esilivilo liocili momo lia lisokele la lungulo a tunda ku Yehova. (2 Samuele 16:23) Pole, noke weya oku likongela la Avisalome omõla a soma Daviti, oco vo lingile usuanji. Daviti wa popia eci catiamẽla ku Ahitofele hati: “Hunyaliko o njola epembe. Momo nda oco nda nda ci tẽla. Umue wa suvuka hayeko wa ñangisa. Momo nda oco nda ndo salamẽla.” Noke, wamisako hati: “Okufa ku va sange ocipikipiki. Va sulumuhile lomuenyo vonjembo. Va ende locinjoko vayambo avo.” (Osamo 55:12-15) Eci Ahitofele a fa kumue lakamba vaye, vosi yavo va enda Konjembo.
Velie va Kasi Vongehena?
13. Momo lie Yesu a tukuila Yuda hati, ‘omõla enyõleho’?
13 Kaliye tu sokisi ulandu wa Daviti lowu wa Yesu. Umue pokati kolondonge via Yesu okuti Yuda Isikaliote, wa linga omakuli ndeci Ahitofele a lingile Daviti. Pole, ungangala waye wa piãlele vali calua okuti wa Ahitofele u sule. Eye wa pakula Yesu Omõla wongunga wa Yehova. Eci Yesu a malusula upange waye palo posi, wa pingilako olondonge viaye vohutililo hati: “Osimbu ame nda kala lavo, nda va lavela vonduko yove eyi wa nyiha. Nda va vetatela, kuenje pokati kavo lomue wa nyõlehapo te omõla enyõleho, oco ocisonehua ci [tẽlisiwe].” (Yoano 17:12) Yesu poku tukula Yuda hati, ‘omõla enyõleho,’ wa lekisa okuti, eci Yuda a fa ka kuata vali elavoko liepinduko. Omo liaco, Yuda ka endele Konjembo, pole wa enda Vongehena. Oco hẽ Ongehena yi lomboloka nye?
14. Ongehena yi lomboloka nye?
14 Yesu wa pisa ovitunda via va Fariseu momo va enda oku longisa omanu ovina vi tuala Vongehena. (Mateo 23:15) Kosimbu, omanu va kũlĩhĩle ciwa Ekungu lio Hinomi. Ekungu liaco lia kala eyala lioku inasi ovivimbi violondingaĩvi vina ka vi sesamẽla oku kendiwa. Yesu vohundo a lingila Komunda, wa tukula ondaka Ongehena. (Mateo 5:29, 30) Omanu vana va kala oku u yevelela, ondaka yaco ya va lombolokele ciwa. Ongehena yi lomboloka enyõleho limue okuti, omunu ka kuata vali elavoko liepinduko. Omo liaco, Yuda Isikaliote eci a fa wa enda Vongehena. Anga hẽ kulivo omanu vakuavo okuti, eci va fa va endavo Vongehena?
15, 16. Omanu vapi okuti eci va fa va enda Vongehena? Momo lie va endelamo?
15 Eci Yehova a lulika Adama la Heva, va lipuile. Ovo, va linga ekandu ocipango. Osimbu handi ka va lingile ekandu, va kuata olonjila vivali va sukilile oku nõla okuti, omuenyo ko pui ale oku fa. Pole, ovo va nõlapo oku lueya olonumbi via Yehova, kuenje va li kongela ku Satana. Eci va fa, ka vakuatele elavoko lioku kuatisiwa locilumba cocisembi ca Yesu. Omo liaco, va enda Vongehena.
16 Kaini omõla wa Adama noke lioku ponda manjaye Havele, wa enda oku tungayala ndocingendelei. Upostolo Yoano wa tukula Kaini hati, ‘wa tunda Keliapu.’ (1 Yoano 3:12) Omo liaco, eci a fa wa endavo Vongehena ndeci ca pita lolonjali viaye. (Mateo 23:33, 35) Ekalo lia Kaini, lia litepa leli lia Havele ukuesunga. Paulu wa popia hati: ‘Havele omo a kala lekolelo, wa lumbila Suku ocilumba ca velapo, okuti ca Kaini ci sule, kuenje wa ci tambuila uvangi wokuti ukuesunga. Suku wa imbila ocilumba caye uvangi poku ci tambula. Eye wa fa, puãi omo liekolelo liaye, lopo o popia.’ (Va Heveru 11:4) Havele wa enda Konjembo kuenje, o kasi oku talamẽla epinduko.
Epinduko Liatete Halio Lia Velapo
17. (a) ‘Koloneke vilo via sulako’ velie va enda Konjembo? (b) Omanu vana va kasi Vongehena va kuete hẽ elavoko liepinduko?
17 Omanu valua eci vaka tanga ulandu watiamẽla kepinduko, vaka sanjuka calua omo liava va kasi oku fa ‘koloneke vilo via sulako.’ (Daniele 8:19) Elivulu Liesituluilo kocipama cepandu, li tukula alume vakuãla va endela kolokavalu. Pole, ocitumasuku caco ci kasi lika oku tẽlisiwa koloneke vilo. Ulume wa endela kokavalu ka sulako, o tukuiwa hati Kufa. Kuenda Njembo wa kala oku enda laye. Tunde eci ocitumasuku caco ca fetika oku tẽlisiwa toke cilo, ku kasi oku fa omanu valua. Pole, onepa yalua yomanu vaco, vaka pinduiwa voluali luokaliye. (Esituluilo 6:8) Oco hẽ, omanu vana va kasi Konjembo lava va kasi Vongehena va kuete elavoko lie? Omanu vana va enda Konjembo, va kuete elavoko lioku pinduiwa. Pole, vana va enda Vongehena, ka va kuete elavoko liepinduko.
18. Omanu va pinduiwa tete va kuete elavoko lie?
18 Upostolo Yoano wa popia hati: “U o pinduiwa vepinduko liatete wa sumũlũha haeye o kola. Ovo okufa kuavali ka ku tẽla oku va kuata, puãi va linga ovitunda via Suku la Kristu, kuenje va viala kumue laye ohũlũkãi yanyamo.” Omanu vana vaka viala la Kristu, va kuete esumũlũho lioku pinduiwa tete. Oco hẽ omanu vakuavo va kuete elavoko lie?—Esituluilo 20:6.
19. Omanu vamue vaka kuatisiwa ndati lepinduko liavelapo?
19 Tunde koloneke viomanu va Suku ndeci Eliya la Elisia toke kocitata catete, kua lingiwa ovikomo vialua vioku pindula omanu. Paulu wa popia eci catiamẽla kovikomo viaco hati: “Akãi vamue va tambula [vangandiavo] va file yu va pinduka. [Omanu] vakuavo va tipuiwa enene, . . . pole, ka va tavele oku puluka, vati, tu sanga epuluko lia velapo eci tu pinduka.” Omanu vakuekolelo va tukuiwa ndeti, va kala oku lavoka epinduko lioku kuata omuenyo ko pui. Epinduko liaco olio liavelapo.—Va Heveru 11:35.
20. Nye tuka lilongisa vocipama cosemana yikuavo?
20 Citava okuti pamue tufa cilo osimbu handi Yehova ka nenele esulilo lioluali lulo. Pole, nda tua fa cilo, tu kuata elavoko ‘liepinduko liavelapo.’ Momo, eci tu pinduiwa, tuka kuata omuenyo ko pui. Yesu wa likuminya hati: “Ko ka ci komohi, momo owola yiya eci vosi va kasi vayambo va yeva ondaka yaye . . . [kuenje] va tundamo.” (Yoano 5:28, 29) Ocipama tuka lilongisa osemana yikuavo, cika lombolola esunga lieci kuka kalela epinduko. Kuenda cika lekisavo ndomo elavoko liepinduko li tu kuatisa oku likolisilako kupange wa Yehova.
Ivaluka Eci Tua Lilongisa?
• Momo lie Embimbiliya li tukuila Yehova hati, ‘Suku ukuamuenyo’?
• Omanu va kasi Konjembo va kuete elavoko lie?
• Omanu va kasi vo Vongehena va kuete elavoko lie?
• Omanu vamue vaka kuatisiwa ndati lepinduko lia velapo’?
[Elitalatu kemẽla 21]
Omanu vosi va kasi Konjembo va kuete elavoko liepinduko ndeli lia Avirahama
[Elitalatu kemẽla 23]
Momo lie Adama la Heva kuenda Kaini la Yuda Isikaliote va endela Vongehena?