‘Litumbika Koku Longisa’
“VU Nukola hoti, Ulongisi, kuenda Ñala, kuenje vu popia ciwa, momo ame.” (Yoa. 13:13) Yesu wa sapuila olondaka evi olondonge viaye, oco a lekise ocikele caye ndulongisi. Osimbu handi Yesu ka londole kilu, wa handeleka olondonge viaye hati: “Kuendi, ka tavisi olofeka viosi . . . Va longisi oku linga ovina viosi ndo kundiki.” (Mat. 28:19, 20) Noke upostolo Paulu wa lekisavo esilivilo lioku linga ulongisi Yondaka ya Suku. Wa eca elungulo kukulu wekongelo Timoteo hati: “Kolisako oku tangela omanu ondaka ya Suku, loku kunda, loku longisa, . . . Kolisako oku lingainga ovina evi. Litumbika muẽle kokuavio, oco vosi va mole okuamako kuove.”—1 Tim. 4:13-15.
Koloneke vilo, oku longisa ku kuete esilivilo liocili kupange woku kunda kuenda kolohongele viekongelo. Oco hẽ, tu litumbika ndati koku longisa, kuenda ovina vipi vi tu kuatisa oku amamako oku kala alongisi va loñoloha Vondaka ya Suku?
Setukula Ulongisi wa Velapo
Onjila ya Yesu yoku longisa ya vetiya olonjeveleli viaye. Kũlĩhĩsa ndomo olondaka viaye via kuatisa olonjeveleli via kala vosunangonga vimbo lio Nasara. Usonehi Wevanjeliu lia Luka wa lombolola ndoco: “Vosi vo wimbila uvangi uwa, kuenje va komoha olondaka via posoka via tunda vomẽla waye.” (Luka 4:22) Olondonge via Yesu via kuama Ongangu yaye poku longisa. Upostolo Paulu wa vetiya Akristão hati: “Lingi muẽle olosetukuli viange ndomo ame ndisetukuli ya Kristu.” (1 Va Kor. 11:1) Omo lioku kuama ongangu ya Yesu, Paulu wa ‘longasaila powiñi lo volonjo.’—Ovil. 20:20.
Longisa ‘Povitanda’
Elivulu Liovilinga ocipama 17, li lekisa ndomo Paulu a loñolohele koku longisa powiñi, eci a nyula olupale luo Atenai, kofeka yo Helasi. Kuosi Paulu a ñuala ñuala, ci kale volupale, ci kale powiñi, wa mola oviteka. Ndaño okuti ovina Paulu a mola vio sakalaisa, ka liwekelepo oku eca uvangi. Pole, “volosunangonga eye wa likumbolola . . . lo vocitanda, oloneke viosi, wa likumbolola la vosi ño a sangamo.” (Ovil. 17:16, 17) Eye wa tu sila ongangu tu sukila oku kuama! Nda tua lekisa esumbilo, loku yuvula oku pisa omanu tu kundila, vamue va ka vetiyiwa oku yevelela esapulo lietu oco va tunde vetavo liesanda.—Ovil. 10:34, 35; Esit. 18:4.
Omanu valua Paulu a kundila povitanda ka va tavele kesapulo liaye. Omo okuti vamue pokati kavo va kala olonoño, ka va tavele kueci eye a va kundila. Eci Paulu a limbuka okuti olonjeveleli vimue via kala oku u patãla, ka va kisikile oku tava. Vamue vo tukula hati, “emamõhe.” Vakuavo vati: “O kasi loku kunda olosuku violofeka viñi.”—Ovil. 17:18.
Paulu ka tokokele omo liolondaka vĩvi violonjeveleli viaye. Pole, eci vo pinga oco a lombolole alongiso aye, Paulu wa sanga epuluvi lioku linga ohundo luloño walua woku longisa. (Ovil. 17:19-22; 1 Pet. 3:15) Tu konomuisi lutate ohundo yaco, oco tu limbuke ndomo tu pondola oku kuata uloño woku longisa.
Vangula Ovina vi Vetiya Olonjeveleli
Paulu wa popia hati: “Alume va Atenai, kovina viosi ndo limbuki okuti wa piãli oku sumbila olosuku. Momo, eci nda ñuala ñuala, . . . nda mola oviñumañuma vi tiama kafendelo ene, oco nda sanga utala u kuete ocisonehua eci, Ku Suku ka Kulihiwilue. Oco, u vu kasi loku fendaila ño lapungunjumba, eye ndu sapuili.”—Ovil. 17:22, 23.
Paulu wa kũlĩhĩsa lutate ovina vio ñualele. Eye wa lilongisa calua kovina a mola. Etu tu pondolavo oku lilongisa ovina vialua via tiamẽla kolonjeveleli, nda tua kala vakuakukũlĩhĩsa. Poku mola ovikuata vioku papala vocitali, ale ondimbukiso yimue vepito, vi tu sapuila ovina vialua. Noke yoku mola ekalo liomunu, ka tu sandiliya lika eci tu popia, pole tu sukila oku kũlĩhĩsa ndomo tu vangula laye.—Va Kol. 4:6.
Paulu ka kuatele ocituwa coku pisa omanu. Eye wa limbuka okuti ‘esumbilo’ liomanu vo ko Atenai ka lia tiamisiwile kukũlĩhĩso wa suapo. Paulu wa va lekisa ndomo ovo va ponduile oku fendela Suku yocili lonjila ya sunguluka. (1 Va Kor. 14:8) Omo liaco, oku kunda olondaka viwa Viusoma oco omanu ci va lomboloke, ci kuete esilivilo!
Vangula Lutate Kuenda Yuvula Ocame
Paulu wamisako hati: “Suku u wa lulika oluali lovina viosi vi kasimo, omo eye Ñala yilu longongo, oco ka tumayala volonembele via tungiwa lovaka, ndaño oku vumbaiwa lovaka omanu ndu wa suka cimue, momo eye eca eca komanu vosi omuenyo lefuimo lovina viosi.”—Ovil. 17:24, 25.
Paulu poku tukula “Ñala yilu longongo,” wa kala oku lekisa okuti Yehova eye Ukuakueca Omuenyo. Oku kuatisa omanu vakuavisoko viñi viñi, haivo vakuavitima via sunguluka oku limbuka okuti Yehova Suku eye wa lulika oviluvo viosi, esumũlũho linene!—Osa. 36:9.
Noke, Paulu wa popia hati: “Oku fetika lomunu umuamue wa sovola apata osi omanu . . . kuenje wa va tukuila ovovo lolongave violofeka viavo. Wa ci lingila okuti va sanda Suku, lelavoko liokuti, nda vo sandiliya loku papayata, vo sanga. Haimo lumue ka kasi ocipãla letu vosi omunu omunu.”—Ovil. 17:26, 27.
Poku longisa, tu pondola oku lekisa ku vakuetu ovituwa via Suku tu kasi oku fendela. Yehova hokuacameko, ecelela okuti ‘omanu vosi vo sandiliya.’ Cimuamue haico tua siata oku linga, eci tu vangula lomanu vosi tu sanga, loku yuvula ocame. Oku vangula lomanu vosi va yongola oku amẽla Kululiki wetu, ci nena asumũlũho ka a pui. (Tia. 4:8) Tu kuatisa ndati vana ka va tava okuti kuli Suku? Tu ci linga poku kuama ongangu ya Paulu. Kũlĩhĩsa eci eye a popia noke.
“Vokuaye, omo tu muila omuenyo loku lisengasenga, haimo tu kasilili lomuenyo. Ndeci ca popia umue kolonduvikiyi viene hati, Ocili etu tumãla vaye. Oco, omo tumãla va Suku, ka ca tu sesamelele oku soka tuti, Suku wa lisetahala lulu, pamue lopalata, pamue lewe.”—Ovil. 17:28, 29.
Oco a vetiye onjongole yolonjeveleli viaye, Paulu wa tukula olondaka violonoño via kũlĩhĩwile kuenda via taviwile lolonungi vio Atenai. Poku kundila omanu, tu sukilavo oku vangula lavo ovina ovo va kũlĩha ciwa. Ocindekaise Paulu a tukula kukanda a sonehela va Heveru ci pondola oku vetiyavo olonjeveleli vio koloneke vilo: “Onjo yosi yi tungiwa lomunu, puãi, u wa tunga ovina viosi, Suku.” (Va Hev. 3:4) Oku tukula ocindekaise ndeci, ci kuatisa olonjeveleli oku kuata elomboloko lieci tu kasi oku vangula. Vohundo yaye, Paulu wa lekisavo uluño woku vetiya.
Sakalala Lotembo
Paulu wa popia hati: “Suku wa simuila oloneke viapungunjumba, puãi cilo o pañinya omanu vosi koluali luosi hati, Likekembeli akandu ene, momo wa tukula eteke lioku tetuluila oluali lesunga, kuenje wa nola ale ulume o linga onganji yaco.”—Ovil. 17:30, 31.
Suku ecelela okuti tu tatiwa lãvi, oco a kũlĩhĩse ovina vi kasi vutima wetu. Omo liaco, ciwa okuti tu sakalala lotembo loku longisa lutõi asumũlũho Usoma u ka nena.—2 Tim. 3:1-5.
Atambululo Omanu a Litepa
“Eci va yeva ondaka yepinduko liava va fa, vamue va yi sewula, pole vakuavo va popia vati, Ondaka eyi, tuiya, tu ku yi yevelela vali noke. Oco Paulu wa tunda kokuavo. Puãi alume vamue vo lamelela kuenje va kolela.”—Ovil. 17:32-34.
Osimbu okuti omanu vamue va tambulula lonjanga kueci tu va longisa, vakuavo va sukila vali otembo oco va tave kesapulo lietu. Oku longisa ocili lonjila yimue ya leluka, ci kuatisa olonjeveleli oku kuata elomboloko lia suapo liukũlĩhĩso wa Yehova. Kuenda oku kũlĩha okuti tulondingupange via Suku oco omanu va amẽle Komõlaye ci tu sanjuisa calua!—Yoa. 6:44.
Ovina tu Pondola Oku Lilongisa
Poku sokolola kohundo ya Paulu, tu lilongisa ndomo tu lomboluila omanu ocili Cembimbiliya. Nda tua tambula ocikele coku linga ohundo yowiñi vekongelo, tu likolisiliko oku setukula ongangu ya Paulu yoku vangula lutate oco tu kuatise omanu oku kuata elomboloko Liembimbiliya. Tu lombololi ocili lonjila ya leluka, loku yuvula oku pembula alongiso omanu vana okuti handi hakristãoko. Handi vali, poku enda kupange woku kunda, tu likolisiliko oku vangula lutõi kuenda lutate. Nda tua kapako alungulo a Paulu, tu ka ‘amamako oku litumbika koku longisa.’
[Elitalatu kemẽla 30]
Paulu wa longisa lutate ovina via lomboloka, havio via leluka
[Elitalatu kemẽla 31]
Tu pondola oku setula Paulu poku kapako ovisimĩlo viomanu tu kundila