Olomitavaso Kuenda Oloñuatisi Viakulu Vekongelo va Nõliwa Veliangiliyo Liuviali wa Suku
“Lilavi ene muẽle. Lavi ocunda cosi espiritu sandu o ci kapeli, [“olomitavaso”, NW].”−OVILINGA 20:28.
1, 2. Ndamupi ocitumasuku ca sonehiwa kelivulu lia Isaya 60:22 ci kasi oku tẽlisiwa?
KOSIMBU Yehova wa popele ale hati, kotembo yesulilo kuka pita ocina cimue ci komohisa. Vonduko yuprofeto Isaya eye wa popele hati: “U o sule o linga epata, lu otito o linga ofeka ya pama. Ame ndi Yehova ndi ci yayuisa kotembo yaco.”−Isaya 60:22
2 Kuli hẽ uvangi u lekisa okuti, ocitumasuku eci ci kasi o tẽlisiwa koloneke vilo? Oco muẽle kuli! Vo kuenda kunyamo wo 1870 kolupale luo Allegheny, ko Pennsylvania, U.S.A, kua sokiyiwa ekongelo limue lio manu va Yehova. Tunde kefetikilo liaco eli litito, kua siata oku mõleha olohulukãi vikuavo viakongelo okuti a kasi loku li sanduila kolonepa vialua. Olohuluwa viakundi Vusoma, okuti ovo ofeka ya pama, kaliye ca sangiwa kueci ci pitahãla 91.000 kakongelo.a sangiwa kueci ci pitahãla 235 kolofeka voluali luosi. Oci muele, owu uvangi umue ulekisa okuti, Yehova o kasi loku yayuisako oku ongoluiwa kuafendeli vocili, osimbu handi “ohali ya piãla ”ka ya fetikile.−Mateo 24:21;Esinumuilo 7:9–14.
3. Oku papatisiwa ‘vonduko ya Tate la Mõla kuenda espiritu sandu,’ ci lomboloka nye?
3 Noke yoku litumbika ku Yehova olohuluwa viaco evi viomanu, via kuama ocihandeleko ca eciwa la yesu coku papatisiwa “ vonduko ya Tate la Mõla, kuenda espiritu sandu.” (Mateo 28:19) Oku papatisiwila “vonduko ya Tate” ci lomboloka okuti, omunu vaco ava va litumbika ndeti, va litumbika okuti Yehova eye Isiavo wokilu haye ukuakueca Omuenyo, kuenje va pokola kuviali waye. Oku papatisiwa ‘vonduko yo Vomõla,’ ci lomboloka okuti, ovo vatava okuti Yesu Kristu eye Onjovoli yavo, haiye Usongui wavo, kuenda haye Soma yavo. Ovo va limbukavo ocikele cespiritu sandu lia Suku, ale ongusu yaye ya pama, koku songuila ovimuenyo viavo. Eci cilomboloka okuti, ovo va papatisiwilavo‘vonduko yespiritu sandu.’
4. Ndamupi akristão olondingupange va tumbikiwa?
4 Poku papatisiwa kuavo, olondonge viokaliye vi tumbikiwa oco vi linge olondingupange via Yehova Suku. Helie ova tumbika? Olondaka vi sangiwa kelivulu lia Va Korindo 3:5, vi tiamisiwila ko kuavo, oku tu tanga ndoco: “Okutẽla kuetu [ndondingupange] ku tunda suku.” Kukuavo, ka kuli ekemãlo lia velapo okuti lioku tumbikiwa la Suku! Noke yoku papatisiwa kuavo ovo vaka tuihinya loku kala kespiritu lia Suku li va songuila, kuenda vamamako loku kapako Onduko yaye komuenyo wavo. −Mateo 24:14;Ovilinga 9:31
Oku Nõliwila veliangiliyo Liuviali wa Suku, ha lonjila ko Yuviali Womanu Okuti Owiñi Owu wu va Nõla
5. Anga hẽ olomitavaso kuenda oloñuatisi viakulu vekongelo vi nõliwa loku kuama onjila yina ya siata oku kuamiwa kuviali womunu okuti onepa ya lua yomanu oyo yi va ñola? Ci lombolola.
5 Ku sukiliwa olomitavaso kuenda oloñuatisi viakulu vekongelo via loñoloha, oco vaece ekuatiso liespiritu ketendelo liolondingupange li kasi loku amamako loku livokiya. (Va Filipoi 1:1) Ndamupi va nõliwa alume vaco ava va siata oku lekisa apako espiritu? Oku nõliwa kuavo ka ku lingiwa ndeci Akristão vesanda va siata okulinga. Ndeci, Akristão vana okuti olomitavaso, ka va nõliwa loku kuama onjila yina ya siata oku kuamiwa kuviali womunu una okuti onepa ya lua yomanu vatiamẽla kekongelo oyo yi va nõla. Puãi, oku noliwa kuavo ku lingiwila veliangiliyo liuviali wa suku. Eci ci lomboloka nye?
6. (a) Oku vialiwa luviali wokilu, ci lomboloka nye? (b) Momo lie tu popela tuti, olomitavaso kuenda oloñuatisi viakulu vekongelo via nõliwa veliangiliyo liuviali wa Suku?
6 Oku ci teta onimbu, oku vialiwa luviali wokilu, ci lomboloka oku vialiwa la Suku. Olombangi via Yehova locipango cavio muẽle vi pokola kuviali waco, kuenda via talavayela pamosi koku linga ocipango ca Suku. (Osamo 143:10;Mateo 6:9,10) Olomitavaso Akristão, kuenda oloñuatisi viakulu vekongelo, oku nõliwa kuavio tu popia tuti, ku lingiwa veliangiliyo liuviali wa Suku, momo ku lingiwa loku kuama ovihandeleko via Suku via sevetiwa vovisonehua vikola. Ocili okuti, omo Yehova eye) “wa tulamela vosi,” okuete omoko yoku sokiya ndomo ocisoko caye ci letiwe ci talavaya. −1 Sapulo 29.11;Osamo 97:9
7. Ndamupi Olombangi via Yehova via vialiwa?
7 Ca litepa leci ci lingiwa vatavo va lua Vakristão vesanda ceci okuti, Olombangi via Yehova, havioko vi nõla ndomo ocisoko cespiritu omu ovo va kasi loku talavaya ci cisonguiwa. Akristão vaco ava, havo va litumbika muele ocili, va likolisilako oku kuama ovihandeleko va Yehova. Oku nõliwa kuolomitavaso, ka ku lingiwa ndeci ketavo lio presbiteriana va siata oku linga poku nõla umue o songui. Nda okuti vamue vakualuali va seteka oku katangisa upange wavo va nõliwila, omanu va Yehova va likala oku pokola kueci omunu vaco va va kisika oku linga. Ovo va tamalãla muele ngo kekolelo liavo, ndeci ovapostolo vo cita ca tete va popele hati: “cetu oku pokola ku Suku, komanu hakoko.” (Vilinga 5:29) Omoliaco, Olombangi via Yehova vi pokola ku Suku kovina viosi. (Va Heveru 12:9; Tiago 4:7) oku kuama eliangiliyo liuviali wa Suku, ku nena oku taviwa laye.
8. Oku litepa kupi ku kasi pokati keliangiliyo liuviali wa Suku, kuenda uviali womanu una okuti onepa ya lua yomanu oyo yi va nõla?
8 Omo okuti tumanu va Yehova okuti tu kulihisa oku litepa ku kasi pokati keliangiliyo liuviali wa suku, kuenda womanu una okuti onepa ya lua yomanu oyo yi va nõla. Koku noliwa kuombiali yomunu ku kala umue o pita kovaso loku imba oluiya, kuenje ci sukila okuti, omunu waco o viala, onõliwa luviali wa Suku ka mu kongela ovilinga viaco evi. Oku nõliwa kuaco, ka ku lingiwa lomanu, kuenda ka ku tundilila kocisoko cimue. Poku tukula eci catiamẽla koku nõliwa kuaye muẽle la Yesu kuenda la Yehova “ndupostolo wa vakualofeka,” upostolo Paulu wa sapuila va Galatia hati, “sia tumbikiwile lomunu. Ndupostolo omo nda nõliwa la Yesu Kristu kuenda la Suku Isia, u wo pindula kuava va fa.”−Roma 11:13; Va Galatia 1:1
Oku Nõliwa Lespiritu Sandu
9. Elivulu Liovilinga 20:28 li popia nye catiamẽla koku nõliwa kua kristão olomitavaso?
9 Upostolo paulu wa ivaluisa olomitavaso via kala ko Efeso hati, ovio via nõliwile la Suku, li kuatiso liespiritu sandu. Eye wa popia Hati: “lilavi ene muẽle.Lavivo ocunda cosi espiritu Sandu o ci kapeli [“Olomitavaso, NW”] okuti vu lisa lisa ekongelo lia Ñala lina a landa losonde yaye.” (Ovilinga 20:28) Akristão vana okuti na kala olomitavaso, va sukilile oku amamako loku songuiwa lespiritu sandu, osimbu va enda loku tẽlisa.
10. Ndamupi espiritu sandu li kuete ocikele ca velapo koku nõliwila veliangiliyo liuviali wa Suku?
10 Ndamupi espiritu sandu likuete ocikele caco ca velapo? Ca tete ceci okuti, ovisonehua vi lekisa ovina vi kisikiwa kuava va nõliwila oku songola upange wespiritu, via vetiyiwa lespiritu sandu. Vukanda upostolo Paulu asonehela Timoteo la Tito, wa lombolola eci catiamẽla kovina vi kisikiwa vi kisikiwa kuava va yongola oku tumbikiwa koku kala olomitavaso kuenda oloñuatisi viakulu vekongelo. Vocosi, eye wa tukula eci ci soka ekui lepandu ka kisika a litepa. Ndeci, olomitavaso via sukilile oku pua eko, oku lipokuisa, oku lisuluvika, oku kala vakuotate, oku tambula ciwa akombe, oku loñoloha koku longisa, kuenda oku songuila ciwa vakuanjo yovo. Ka ca sungulukile okuti lomitavaso vi kolua, loku sola ca lua olombongo, kuenda via sukililevo oku li kandangiya konyeño. Cimuamue haico ca kisakawaluevo kalume vosi va yongowaile oku kala oloñuatisi viakulu vekongelo. −1 Timoteo 3:10,12,13 Tito 1:5–9
11. Ovina vipi vi sokisiwa ka lume vana va yongola oku tambula ovikele vekongelo?
11 Oku konomuisa ciwa a kisika aeco, kulekisa okuti, vana vosi va tambula ocikele coku kala olomitavaso vefendelo lia Yehova, te va kala vakuangangu yiwa komuenyo wukristão. Ulume wosi o lekisa onjongole yoku tambula ocikele vekongelo, te wa lekisa uvangi wokuti espiritu sandu likasi loku talavaya vokuaye. (2 Timoteo 1:14) Te ku kala uvangi ulekisa okuti, espiritu lia Suku li kasi loku kuatisa ulume waco oco alekise epako espiritu, ndeci “ ocisola, esanju, ombembua, epandi, unu, esunga, ekolelo, umbombe, kuenda esuluviko.” (Va Galatia 5:22,23) Apako aeco espiritu a ka li lekisila poku tata ciwa vana a fendelela kumuamue lavo, kuenda omanu vakuavo. Ocili okuti, pokati kapako espiritu a tukuiwa ndeti, omanu vamue va pondola oku lekisapo vali enene apako amue, osimbu okuti vakuavo, vapondola oku lekisa vali enene ovina vikuavo vi kisikiwa kolomitavaso. Pole, vomuenyo wavo wosi, omanu vosi va kevelela oku nõliwa oco va linge olomitavaso ale oloñuatisi viakulu vekongelo, te va lekisa okuti, alume vamue valekisa apako espiritu, kuenda va sokisapo muẽle ovina vi kisikiwa Londaka ya Suku.
12. Velie citava okuti va popiwa hati va nõliwa lespiritu sandu?
12 Eci upostolo Paulu a vetiya vakuavo oco va kuame ongangu yaye eye wa vangula lutõi, momo eye muẽle wa kala loku kuama ongangu ya Yesu Kristu, una ‘wa tu sila ongangu yokuti tu kuama volomãi viaye.’ (1 Petulu 2:21; 1Va korindo 11:1) vana vosi okuti va sokisapo ovina viosi vi kisikiwa Vembimbiliya, eci va nõliwa oco va linge olomitavaso ale oloñuatisi viakulu vekongelo, tupondola oku popia tuti, va nõliwa lespiritu sandu.
13. Ndamupi Osungu Yolombangi via Yehova ya kongeliwa vocikele coku nõla alume?
13 Kuli vali etosi limue likuavo li lekisa ndomo espiritu Sandu li talavaya poku ilikiwa kuenda poku nõliwa kuolomitavaso. Yesu wa popele hati. ‘Isiene okasi kilu eca espiritu sandu kuava vo pinga ’ (Luka 11:13) Omo liaco, eci akulu vekongelo vo pocitumãlo va sokiya oku nõla alume vamue oco vatambule ovikele vekongelo, ovo va likutilila oco espiritu sandu lia Suku li vasonguile. Oku nõla ovo va linga, va ku tiamisila kueci ci popia ondaka ya fuimilua ya Suku, kuenda espiritu sandu li va kuatisa oco va limbuke okuti omunu ovo va kasi loku nõla wa kapako muele ovihandeleko Viembimbiliya. Ava va linga oku nõla kuaco, ka va tali kemolẽho liomanu lioketimba, kelilongiso lia lua omunu akuete, ale koku loñoloha kuaye. Ca tete, ovo va sukula oku kulihisa nda ulume waco wa loñoloha kespiritu, nda omanu vekongelo ka vakuata ohele yoku vangula laye oco va tambule ekuatiso kespiritu.
14. Nye tupondola oku lilongisa kelivulu Liovilinga 6:1–3?
14 Ndaño okuti ocimunga cakulu vekongelo kumue lolomitavaso vi nyula akongelo vimbo va li kuatisako kupange woku nõla akulu vekongelo kuenda oloñuatisi viakulu vekongelo, ovo va kuãi onjila yimuamue, ndeyi ya tumbikiwa kocita ca tete. Otembo yimue, kua sukiliwile alume va loñoloha kespiritu oco va tate ocikele cimue ca kuatele esilivilo lia lua. Osungu yakulu, ya eca olonumbi vi kuamiwa poku popia hati: “Pokati kene nolipo alume epanduvali va kolelua, ve yuka espiritu lolondunge, ha tu va tukuila upange wavo.” (Ovilinga 6:1–3) Ndaño okuti, alume ovo va tumiwile koku imbila uvangi alume vamue, oku nõla alume vaco kua lingiwile lalume va tambuile omoko yupange waco ko Yerusalãi. Onjila yaco, hayo yi kasi loku kuamiwa koloneke vilo.
15. Ndamupi Osungu Yolombangi via Yehova, ya kongeliwa vocikele coku nõla alume?
15 Osungu Yolombangi via Yehova, oyo yi nõla vamanji va tambula ovikele vioku songuila Olofiliale. Eci Osungu Yolombangi via Yehova yi nõla manji umue oco atambule ocikele caco cinene cupange, oyo yi kapako olondaka via Yesu, wa popele hati: “Wosi ihiwa ca lua, eye o kisikiwa ca lua. U wa kundikiwa calua, eye va pilika ca lua.” (Luka 12:48) Handi vali Osungu Yolombangi via Yehova, yi kuete ocikele coku nõla vamanji viatiamẽla kocisoko cavamanji vatalavaya Kolofiliale, hayo yi nõla vo akulu va talavaya ndolomitavaso kombetele, kuenda olomitavaso vinyula akongelo vimbo. Pole, ovova pinga vamanji vamue vakuavo oco va tate ovikele vikuavo viupange. Vembimbiliya mu sangiwavo olonumbi va lekisa okuti kosimbu ca lingawailevo.
“Nola Akulu, Ndeci Nda ku Sapuila”
16. Momo lie upostolo Paulu a silile Tito kocifuka co korete, kuenda eci ci lekisa Nye kueci catiamẽla keliangiliyo liuviali wa Suku lioku nõla alume koloneke vilo?
16 Upostolo Paulu wa sapuila Tito oñuatisi yaye yupange hati: “eci nda kusila va kurete ceci okuti, vovaimbo osi onola akulu, ndeci nda ku sapuila.” (Tito 1:5) Noke, upostolo Paulu wa tukula ovituwa Tito a sukilile oku Kulihisa kalume citava okuti va nõliwila upange waco. Omo liaco, koloneke vilo, Osungu Yolombangi via Yehova, yi nola vamanji va vatalavaya kolofiliale oco vakuatiseko kocikele coku nõla akulu vekongelo, kuenda oloñuatisi viakulu vekongelo. Cisukila oku lunguka kuenda oku kuata utate oco va noliwa Losungu Yolombangi Via Yehova, va kale olonumiwa viavo. Pole upange Waco te u valomboloka muẽle ciwa, kuenda eci va sokiya oku nola ulume umue, va kuama ovihandeleko Viembimbiliya. Omo liaco, oku noliwa kualume valoñoloha oco va talavaye vekongelo Volombangi via Yehova voluali luosi, ku lingiwa loku kuama olonumbi Viosungu Yolombangi via Yehova.
17. Onjila yipi yi kuamiwa poku nõla olomitavaso kuenda oloñuatisi viakulu vekongelo eci ku lingiwa lofiliale yimue?
17 Eci ovikanda vioku nõla olomitavaso kuenda oloñuatisi viakulu vekongelo vitumiwa kofiliale yimue Yocisoko cutala Wondavululi, alume va loñoha va kolela kespiritu lia Suku oco li va songuile kocikele caco coku nõla. Alume vaco va yeva ocikele cinene, poku nõla, loku ivaluka okuti, ka va kapi lonjanga ovaka avo aco kulume umue, oco ka va kuate onepa kakandu aye. − 1Timoteo 5:22
18, 19. (a)Ndamupi asapulo atiamẽla koku ñoliwa kualume vamue a yevalisiwa? (b)Upange wosi watiamẽla koku nõliwa u lingiwa ndati?
18 Oku nõliwa kuaco, pamue ku lingiwa loku tumisa ukanda umue mu sonehiwa okuti omunu waco wa nõliwa, o taviwa okuti otambula ocikele caco. Citava okuti, vukanda umosi va kapamo via vanji va luwa va nõliwa oku tambula ovikele vimue vekongelo limuamue.
19 E liangiliyo liaco eli lioku nõliwa, li tunda ku Yehova vonduko Yomõla waye kuenda yono ya Suku yi kasi palo posi okuti ono “ukuenje wa kolelua haeye wa lunguka,” kuenda Osungu Yolombangi via Yehova. (Mateo 24:45–47) Upange waco wosi woku nõla, u songuiwa lespiritu sandu. Esunga liaco lieli liokuti, ovilongua vioku nõliwa, visangiwa vi sangiwa vondaka ya Suku ya fuimiwa lespiritu sandu, kuenje alume va nõliwa va kuete ovituwa vi lekisa apako espiritu liaco. Omo liaco, alume va nõliwa, va tendiwa ndava va nõliwa lespiritu sandu. Ndeci ca kala kocita ca tete okuti, olomitavaso kuenda oloñuatisi viakulu vekongelo via nõlawailue leliangiliyo liuviali wa Suku, cimuamue haco ci kasi loku lingiwa koloneke vilo.
Tueci Olopandu Omo Lioku Songuiwa la Yehova
20. Momo lie tu kolondaka via Daviti vi sangiwa kelivulu Liosamo 133:1
20 Omo okuti otembo tu yoku amamako kespiritu, kuenda eliangiliyo liuviali wa Suku liatiamẽla kupange woku kunda Usoma li kasi lo livokiyavo ca lua, tueca olupandu ku Yehova okuti eye ukuakupita kovaso kupange woku nõla olomitavaso kuenda oloñuatisi viakulu vekongelo. Eliangiliyo liaco eli lioku kuama Ovisonehua, li tu kuatisa oco tuamameko loku lava o vihandeleko via Suku via velapo viesunga, pokati ketu Tulombangi via Yehova. Handi vali, ovituwa viwa Viukristão kuenda oku likolisilako calua kualume vaco ava, kuecelela okuti pakati komanu va Yehova pakala ombembua yikomohisa kuenda elitokeko. Omo liaco, ndeci ca pita lukualosamo Daviti, etu tu vetiyiwavo oku popia hati: “Tali omo ciwa cimue, ca posoka nda ava vasitue vakasi pamosi lombembua!” −Osamo 133:1
21. Ndamupi ocitumasuku ci sangiwa kelivulu lia Isaya 60:17 ci kasi loku tẽlisiwa koloneke vilo?
21 Halopandukuovio tu kuete oku eca ku Yehova omo a kasi loku tu songuila Londaka yaye kuenda lespiritu sandu! Vi sanjuisa cocili, olondaka vi sangiwa kelivulu lia Isaya 60:17, oku tangako hati: “Posipi miñainyapo ulu, Putale miñainyapo opalata, puti miñainyapo osipi, povawe miñainyapo utale. Ñapa ombembua ha yilingi ovasongui vove, lesunga ha li lingi vakapatasi vove.” Osimbu eliangiliyo liuviali lia Suku liamamako loku kuamiwa pokati Kolombangi via Yehova, etu tu asiata oku tambula asumuluho asumuluho a tundila kocisoko ca Suku palo posi.
22. Momo liocina cipi tu sukilila oku eca olupandu, kuenda nye tu kuete oku nõlapo oku linga?
22 Tueca olopandu viocili keliangiliyo liuviali wa Suku li kasi pokati ketu. Kuenda tu sole calua upange watila hawo u sanjuisa u kasi loku lingiwila veliangiliyo liuviali wa Suku lolomitavaso kuenda loloñuatisi viakulu vekongelo via tumbikiwa. Lesanju lia piãla, tu sivayi ocisola Isietu wokilu, wa siata oku tuavela ekalo liwa kespiritu, kuenda asumuluho ka a tendiwa. (Olosapo 10:22) Omo liaco, tu nõlipo muẽle oku kuama ongendo yocisoko ca Yehova. Ca velapo vali handi ceci okuti, tuamamiko loku vumbila pamosi lelitokeko. Oco onduko yi kola, Yehova yi sumbiwe, yi sivayiwe, kuenda ye kemanyiwe.
O Tambulula hẽ Ndati
• Momo lie tu popela okuti, olomitavaso kuenda oloñuatisi viakulu vekongelo, va nõliwa veliangiliyo liuviali wa Suku, a lonjilako yina ya siata oku kuamiwa kuviali womunu okuti ya lua yomunu oyo yi va nõla?
• Alume va tambula ovikele vekongelo va nõliwa ndati lespiritu sandu?
• Osungu Yolombangi via Yehova ya kongeliwa ndati vocikele coku nõla olomitavaso, kuenda oloñuatisi viakulu vekongelo?
• Kueci catiamẽla koku nõla alume oco va tambule ovikele veliangiliyo liuviali wa Suku momo lie tu kuetele oku eca olopandu ku Yehova?
[Alitalatu kemela 9]
Akulu vekongelo kuenda oloñuatisi viakulu vekongelo, va kuete esumuluho lioku noliwila oku talavaya veliangiliyo liuvialiwa Suku