Ovina Via Lulikiwa Vi Sapula Ulamba Wa Suku
“Ilu li sapula ulamba wa Suku. Oluali lu situlula ovilinga viovaka aye.”—OSAMO 19:1.
1, 2. (a) Momo lie omanu vakuetimba liositu ka va ponduila oku mõla ulamba wa Suku? (b) Akũi avali kakulu kakulu vakuãla va sivaya ndati Suku?
YEHOVA wa sapuila Mose hati: ‘Ka ci tava oku mola ocipala cange momo lomue omunu o pondola oku ndi mola kuenje o kala vali lomuenyo.’ (Etundilo 33:20) Omanu vakuetimba liositu ka va pondola oku mõla ulamba wa Suku kuenje va kala vali lomuenyo. Pole upostolo Yoano wa mõla Yehova vocinjonde okuti wa tumãla kocalo Caye culamba.—Esituluilo 4:1-3.
2 Ovangelo ovo lika va pondola oku mõla ocipala ca Yehova. Yoano vocinjonde wa mõlavo ‘akũi avali kakulu kakulu vakuãla.’ Akulu vaco ovo ocindekaise colombuavekua via soka 144.000. (Esituluilo 4:4; 14:1-3) Oco hẽ eci akulu vaco va mõla ulamba wa Suku nye va popia? Elivulu Liesituluilo 4:11 li lekisa okuti ovo va komõha calua. Kuenje, va popia hati: “A Ñala yetu, a Suku yetu, wa posokela oku muisua ulamba lesumbilo lunene. Momo ove wa sovola ovina viosi. Vi kasilili ocipango cove, haico via lulikiwa laco.”
Ovo ka va Tatãla
3, 4. (a) Momo lie vakuoloño ka va tẽlela oku konomuisa eci catiamẽla ku Suku? (b) Momo lie vamue ka va yonguila oku tava okuti kuli Suku?
3 Ove hẽ o vetiyiwavo oku sapula ulamba wa Suku? Omanu valua ka va tava okuti kuli Suku. Umue onoño wa pula hati: ‘Anga hẽ Suku eye muẽle wa lulika oluali oco tu kalemo? Ame si tava okuti kuli Suku. Kuenda ka kuli uvangi u lekisa okuti kuli Suku.’
4 Uloño womanu u sulila lika koku konomuisa ovina vi letiwe. Embimbiliya li popia hati: “Suku Espiritu.” Omo liaco, ka kuli onoño layimue yi tẽla oku konomuisa eci catiamẽla ku Suku. (Yoano 4:24) Oku popia hati ka kuli Suku, omo okuti olonoño ka vi tẽla oku konomuisa eci catiamẽla kokuaye, uveke. Umue onoño o tukuiwa hati Vicent Wiggles wa popia hati: ‘Uloño u kuete elitokeko lekolelo.’ Momo lie? ‘Momo omunu o tava kuloño te wa kolela kovihandeleko viovina via lulikiwa.’ Kuenje nda omunu ka tava okuti kuli Suku, eci ci lomboloka okuti o kasi oku tava kocina cimue cikuavo. Omanu vosi va popia okuti ka kuli Suku, va kasi oku ci linga ocipango. Momo ka va yongola oku tava kocili. Ukualosamo wa popia hati: “Ondingaĩvi lepela liocipala caye, yi linga yiti, [Suku] ka ndingi cimue, ovisimilo viayo viosi viti, ka ku li Suku.”—Osamo 10:4.
5. Momo lie omanu ka va kuetele esunga lioku popia hati ka kuli Suku?
5 Oku tava okuti kuli Suku, hakutopako. Momo kuli ovovangi alua a lekisa okuti kuli Suku. (Va Heveru 11:1) Umue onoño o tukuiwa hati Allan Sandage, wa popia hati: ‘Ovina vi kasi voluali ka ci tava okuti via tukuluka ño. Ci lekisa okuti kuli umue wa vi lulika. Kokuange Suku o kasi ndelumbu lia tatama oku lilombolola. Pole, eye o limbukiwila kovina via lulikiwa.’ Omo liaco, Paulu wa popia hati: “Tunde koku lulikiwa kuoluali, unu wa [Yehova] una ko muiwa muiwa lovaso, okuti unene waye ko pui, kuenda okukola kuaye, ku molehela ciwa vovina a lulika. Oco [omanu] ka va tẽla vali oku tatãla.” (Va Roma 1:20) Tunde eci oluali lua lulikiwa, omanu va siata oku limbuka okuti kuli Suku wa velapo okuti o sesamẽla esivayo. Omunu wosi ka tava okuti kuli Suku o kasi oku tatãla. Oco hẽ ovina via lulikiwa vieca uvangi we?
Ilu li Sapula Ulamba wa Suku
6, 7. (a) Ilu li sapula ndati ulamba wa Suku? (b) Uvangi wovina via lulikiwa kilu wa li sanduila toke pi?
6 Osamo 19:1 yi popia hati: “Ilu li sapula ulamba wa Suku. Oluali lu situlula ovilinga viovaka aye.” Daviti wa limbuka okuti, olombungululu viokilu kuenda ‘oluali,’ vieca uvangi wokuti kuli Suku. Eye wamisako lolondaka viaye hati: “Utanya u sapula utanya uteke u longisa uteke uloño.” (Osamo 19:2) Utanya luteke kuenda ilu, vi eca uvangi wokuti via lulikiwa la Suku ukuoloño.
7 Pole ci sukila olondunge oku limbuka uvangi waco. Ilu ka li popi, pole, li sapula ulamba wa Yehova. Omo liaco, Ukualosamo wa popia hati: ‘Esapulo lialio lia pitila kolofeka viosi, olondaka vialio via pitila kesulilo lioluali luosi.’ (Osamo 19:3, 4) Olondaka evi vi lomboloka okuti, uvangi wovina via lulikiwa kilu wa lisanduila ‘kolonepa viosi’ violuali.
8, 9. Ovina vipi vi komohĩsa vi lekisa ndomo ekumbi lia lulikiwa?
8 Daviti wamisako loku lombolola ovina vi komohĩsa Yehova a lulika poku popia hati: ‘Kilu Yehova wa nyanyumuilako ombalaka yekumbi olio li linga nda sandombua o tunda vohondo yaye, li yolela ndonõi yi lupukila oku litunda. Oku tunda kualio tunde kesukiyo lilu. Oku ñuala kualio toke kasulilo alio. Ka kuli eci ci puluka kowuya walio.’—Osamo 19:4-6.
9 Ekumbi oku li sokisa lolombungululu vikuavo, olio lia pita ño pokati. Pole li komohĩsa calua. Momo olombungululu vikuavo vi ñuala ñuala kolonele viaco. Oluali lunene calua kuenda ka lu sokisiwa lekumbi. Ulandu umue u lekisa okuti, ekumbi li kuete olohuluwa violohuluwa violosongo vieca owuya. Olio li kasi vocinãla ci soka 150 kolohuluwa violokilometulu. Kuenje, eci cecelela okuti oluali lu ñuala ciwa kolonele viekumbi kuenda ka lu li tusulamo. Palo posi pa pitila lika onepa yimue yitito yolosongo viekumbi. Onepa yaco oyo yecelela okuti palo posi pa kala omuenyo.
10. (a) Ekumbi li pekela ndati ‘vombalaka yalio’? (b) Olio li sokisiwa ndati ‘lomunu ukuotõi’?
10 Ukualosamo o sokisa ekumbi ‘lomunu’ o linga ungende umue unene, okuti kuteke o puyukila ‘vombalaka yaye.’ Komẽle ekumbi li tunda. Kekumbi eci liñila, li kala soketi lia ka puyukapo ‘vombalaka yalio.’ Komẽle eci ekumbi li tunda, li kala ‘nda sandombua o tunda vohondo yaye.’ Omo okuti Daviti wa kala ungombo, wa kũlĩhĩle ciwa ombambi yuteke. (Efetikilo 31:40) Eye wa ivalukile ndomo a enda oku yeva owuya u tunda kolosongo viekumbi. Ekumbi li tunda oloneke viosi, pole ka li kavi. Kuenje li sokisiwa lomunu ‘ukuotõi’ o linga ungende unene.
Endo Liolombungululu
11, 12. (a) Momo lie Embimbiliya li sokisila olombungululu ndeseke li kasi kongongo yokalunga? (b) Olombungululu viokilu vi tẽliwa hẽ oku vi tenda?
11 Daviti wa muĩle lika olombungululu vimue. Pole, koloneke vilo olonoño vi kuete olomakina vi va kuatisa oku tenda olombungululu. Kuenje via limbuka okuti, kilu kuli olombungululu vialua. Etendelo liaco ka li tẽliwa oku li tenda. Yehova wa popia hati, kilu kuli olombungululu vialua. Eye wa vi sokisa ‘ndeseke li kasi kongongo yo kalunga.’—Efetikilo 22:17.
12 Olonoño via limbuka okuti, kilu ‘kuli olombungululu vitito calua okuti ka ca lelukile oku vi limbuka.’ Olonoño via siata oku sima okuti, ‘olombungululu viaco’ vi sangiwa vokati Kolombungululu vinene. Kunyamo wo 1924 olonoño via limbukavo okuti, vokati kolombungululu vinene, mulivo otulombungululu tumue tutito okuti tu ecavo ocinyi. Olonoño via siatavo oku sima hati, ka kuli layumue o tẽla oku tenda olombungululu viokilu. Pole, Embimbiliya li lekisa okuti, Yehova “o tenda olombungulu viosi. Viosi o vi tukula olonduko viavio.”—Osamo 147:4.
13. (a) Nye ci komohĩsa ci limbukiwila kolombungululu? (b) Momo lie omanu ka va tẽlela oku “kulĩha ovihandeleko viokilu?”
13 Yehova wa pula Yovi hati: ‘Ove hẽ o tẽla oku kutila pamosi olombungululu? O tẽla hẽ oku vi kutulula?’ (Yovi 38:31) Eci ci lomboloka okuti kilu kuli endo liolombungululu vi kasi pamosi. Ovio vi kuatisavo koku songuila omunu o linga ungende. Pole, omanu ka va kuete elomboloko lieci olombungululu viaco vi kasilili pamosi. Ovo ka va tẽla oku tambulula olondaka vielivulu lia Yovi 38:33 wa pula hati: “Ove hẽ wa kulĩha ovihandeleko viokilu?”
14. Momo lie olonoño ka vi kuetele elomboloko lioku ku tunda ocinyi?
14 Olonoño ka vi tẽla oku tambulula epulilo Yehova a linga ku Yovi, eci o pula hati: “Onjila yoku ku tunda ocinyi yi kasi pi?” (Yovi 38:24) Umue noño wa popia hati, ‘epulilo lia lingiwa ndeti liatatama. Kuenda ka kuli onoño layimue ya sanga etambululo liaco.’ Pole olonoño vimue vio ko Helasi, via enda oku sima hati, ocinyi ci tunda viso liomunu. Pole, olonoño vimue koloneke vilo, via siata oku sima hati, ocinyi ci tunda votuatosi tumue. Kulivo olonoño vimue via siata oku sima hati, ocinyi ci tunda vakimba ovava. Vakuavo va tava okuti ocinyi ci tunda vakimba ovava kuenda votuatosi tutito. Pole, lomue o kuete elomboloko liatiamẽla kocinyi.
15. Anga hẽ eci tu tala kilu tu tava kolondaka via Daviti?
15 Kuli onoño yimue ya tava kolondaka via Daviti wa popia hati: “Eci mbanja ilu liove, hailio upange wovimuine viove, leci mbanja osãi lolombungululu wa lulika, sokolola siti, omunu hẽ nye okuti o wivaluka, pamue omõla omunu okuti o lipasula laye?”—Osamo 8:3, 4.
Ovina Via Lulikiwa Palo Posi vi Sivaya Yehova
16, 17. Ovinyama vio ‘vovava’ vi eca ndati esivayo ku Yehova?
16 Osamo 148 yi lekisa onjila yikuavo yoku sapula ulamba wa Suku. Ocinimbu 7 ci popia hati: “Sivayaili Yehova kilu lieve: Ene avimuandu, lene alondo osi.” Kuenje , “alondo osi” a sangiwa volondui a lekisa uvangi wokuti a lulikiwa la Suku ukuoloño. Vokalunga muli ombisi yimue yinene yi kuete 120 kolohũlũkãi violokilu. Oyo yi sokisiwa lolonjamba akũi atatu. Utima wombisi yaco u kuete 450 kolokilu. Kuenda eci utima waco u veta u sanduila vetimba liaye ci soka 6.400 kalitulu osonde. Omunu pamue o sima okuti omo ombisi yaco yinene calua, mbi yenda levando vovava. Pole, ekonomuiso limue lia lingiwa lia lekisa okuti, ‘ombisi yaco yenda eci ci soka 16.000 kolokilometulu volosãi ekũi.’
17 Vokalunga, mulivo ombisi yimue yinene okuti yenda ondongosi yeci ci soka 45 kolometulu. Pole, yi kuete epondolo lioku enda vali ondongosi yi soka 547 kolometulu. Oco hẽ ombisi yaco yi kala ndati lomuenyo eci yiñila onutu kosi yovava? Utima wombisi yaco u veta levando poku iñila onutu kosi yovava. Kuenda osonde yaye ka yi li sanduila vetimba liosi. Oyo yi kala ño kutima, vapuvi kuenda vowoño. Vetimba liaye mulivo ocimatamata cimue ci seleka ofela yu kuatisa oku fuima. Ongeve kuenda ombisi yimue yi tukuiwa hati, tubarão, vi pondolavo oku enda ondongosi kosi yovava. Okalivulu kamue ka popia hati: ‘Poku iñila onutu ovava a kala longusu yalua. Kuenje eci ka cecelela oku kala lofela vapuvi. Kuenje, vi seleka ofela vetimba’ okuti yi va kuatisa oku fuima. Cosi eci ci lekisa uvangi wuloño wa Yehova.
18. Nye ci kasi vokalunga ci lekisa uloño wa Yehova?
18 Tu tẽlavo oku limbuka uloño wa Yehova eci tu sokolola ovina vi sangiwa vokalunga. Okalivulu kamue ka popia hati, kosi yovava o vokalunga, ku sangiwa otuvikũla tumue tutito. Otuvikũla tuaco tu kuete esilivilo lioku yelisa ofela tu fuima.
19. Ondalu locikokoto vi tẽlisa ndati ocipango ca Yehova?
19 Yehova wa siata oku tẽlisa ocipango caye longusu yovina a lulika. Osamo 148:8 yi popia hati: ‘Andalu aciwe, acikokoto, ambundu, afela yehunguhungu wukuakupokola kocihandeleko caye.’ Omo liaco, tu konomusi eci catiamẽla kondalu. Vanyamo a pita, omanu va enda oku sima hati, oku timiha ovisenge ku nyõla ovina viosi vi kasimo. Pole, akonomuiso amue a ligiwa cilo a lekisa okuti oku timiha ovisenge ku kuete esilivilo. Momo ku nyolamo oviti vina via kuka levi via vola oco mu tundile viokaliye. Kuenje, eci ci kuatisa oco ovisenge ka vika kale anyala. Ocikokoto ci kuete esilivilo lioku tapela osi. Oco ci kuatisavo osi oku kala lotulumu. Kuenda ci kuatisa olondui okuti ka vi takata, ovikũla ka viuvuka kuenda ovinyama ka vi yevi ombambi yalua.
20. Ekuatiso lie li tunda kolomunda kuenda koviti?
20 Osamo 148:9 yi popia hati: “Alomunda, awulu osi aviti viapako, aviti viosi violo-cedro,” sivayi Yehova. Olomunda vieca uvangi watiamẽla kunene wa Yehova. (Osamo 65:6) Umue ukuasapulo otukuiwa hati Bern, wo kofeka yo Suisa wa popia hati: ‘Olono violondui vimue vinene vi tunda volomunda. Ovava a tunda volomunda a siata oku kuatisa omanu.’ Oviti viecavo esivayo ku Yehova. Ulandu umue wa popia hati: ‘Oviti vi kuatisa calua omanu va sangiwa voluali. Kuli vimue vieca apako, olohũi, o kola kuenda ovina vikuavo. Onepa yalua yomanu voluali va siata oku teleka kolohũi.’
21. Momo lie oviti vi lekisila okuti kuli umue wa loñoloha wa vi lulika?
21 Tu kũlũhĩsi ño handi ndomo uti wa lulikiwa. Olombombo vi nala ovava posi oco uti u kule. Olosongo viekumbi, ovava kuenda ofela vi kuatisa amẽla vuti oco ka a kovuke. Eci hẽ ka ci komohĩsa? Kuenda ka ci lekisa hẽ okuti kuli u wa lulika oviti?
22, 23. (a) Olonjila kuenda ovinyama vimue vi kuete uloño we? (b) Epulilo lipi tuka konomuisa vocipama cikuãimo?
22 Osamo 148:10 yi popia hati: “Avinyama, alongombe, apuka akuakuliyala [posi], alonjila vi pãlala.” Olonjila kuenda ovinayama vikuavo, via siata oku lekisa uloño umue u komohĩsa. Onjila yimue okuti yi sangiwa ño kofeka yo Amerika, yi pondola oku enda ci soka 40.000 kolokilometulu volosãi vitatu. Konano yo Amerika kulivo olonjila vimue okuti, vi pãlãla votembo yi pitahãla oloneke vitatu, pole ka vi puyuka. Ongamelo yi seleka ovava vimo liaye okuti ndaño yenda ungende walua ka yi kuata enyona. Omo liaco, ca sunguluka okuti olonoño nda vi yongola oku tunga ocikuata cimue, tete vi konomuisa ovina via lulikiwa. Kuenje ocikuata caco va citiamisila kovina viaco via lulikiwa. Umue onoño o tukuiwa hati, Gail Cleere wa popia hati: ‘Nda o yongola oku tunga ocikuata cimue, setukula ovina via lulikiwa.’
23 Ovina viosi via lulikiwa vi sivaya Yehova. Olombungululu viokilu, ovikũla kuenda ovinyama, viosi vi sivaya Ululiki wavio. Oco hẽ etu tumanu tu pondola ndati oku sivaya Yehova?
Otẽla Oku Ivaluka Eci Tua Lilongisa?
• Momo lie vana va popia hati ka kuli Suku ka va kuetele esunga lioku tatãla?
• Olombungululu kuenda ilu vi sivaya ndati Suku?
• Ovinyama vio vokalunga kuenda vio vusenge vi lekisa ndati uvangi wokuti kuli Ululiki?
• Yehova wa siata oku tẽlisa ndati ocipango caye longusu yovina a lulika?
[Elitalatu kemẽla 24]
Frank Zullo
[Elitalatu kemẽla 24]
Olonoño via limbuka okuti kilu kuli olombungululu vialua
[Elitalatu kemẽla 27]
Ocikokoto
[Elitalatu kemẽla 27]
Onjila yimue yi pãlãla calua