OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET Colombangi Via Yehova
Olombangi Via Yehova
OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET
Umbundu
Ũ
  • Ñ
  • ñ
  • õ
  • Õ
  • ũ
  • Ũ
  • ĩ
  • Ĩ
  • ã
  • Ã
  • ẽ
  • Ẽ
  • EMBIMBILIYA
  • ALIVULU
  • OLOHONGELE
  • w00 1/7 kem. 19
  • Kunda Olondaka Viwa Viusoma Lonjongole Yocili

Vonepa eyi ka mu sangiwa ovideo layimue.

Tu ecele, kua pita ocitangi cimue poku lekisa ovideo.

  • Kunda Olondaka Viwa Viusoma Lonjongole Yocili
  • Utala Wondavululi—2000
  • Otulosapi
  • Ocipama ci Likuata
  • Ombili Yetu Yikale “Ndondalu Yitaima” Kovitima Vietu
  • ‘Ko Ka Imi Ondalu Yespiritu’
  • Ofuka Ye Tukuetele Omanu?
  • Etu Tupondola Oku Tambula Ekuatiso Lia Yehova
  • ‘Tu Sapuli Ondaka Yiwa yesanju’
    Utala Wondavululi—2005
  • O Kasi hẽ Oku Tẽlisa Ciwa Upange wa Yehova?
    Utala Wondavululi Wusapula Usoma wa Yehova (Welilongiso)—2019
  • “Popia Ondaka Ya Suku Lutõi”
    Utala Wondavululi—2010
  • ‘Tu Kuati Owuya Wespiritu’
    Utala Wondavululi—2009
Tala Ovina Vikuavo
Utala Wondavululi—2000
w00 1/7 kem. 19

Kunda Olondaka Viwa Viusoma Lonjongole Yocili

“Kuati owuya we espiritu. Vumbi ñala [Yehova].”−Va ROMA 12:11.

1, 2. Ocituwa cipi Akristão vana okuti akundi volondaka viwa vakuete oku likolisilako oku ci kuama?

UMALE~HE umue ukuenje wa sakalala calua omo liupange waye wokaliye a sanga ndopo. Keteke liatete aenda kupange waco, eye okevelela lonjongole yocili upange cime caye a kowiha. Eye okevelela upange waye weteke liatete kuenda owulinga lonjongole yocili. Eye oyongola oku u linga ciwa.

2 Cimuamue haicovo cipita letu Tuakristão, kuenda citava okuti tu lisokisa ndolonalavayi viokaliye. Omo okuti tu lavoka oku kala otembo yenda hu, citava oku popia okuti etu tua fetika ale oku talavaya Yehova. Ocili okuti, Ululiki wetu wa tu solekela upange walua okuti tu ka u linga otembo yenda hu. Pole, upange wavelapo vali tua tambula, wowu watiamẽla koku kunda olondaka viwa Viusoma waye. (1 Va Tesalonike 2:4) Tu li yeva hẽ ndati omo liocikele cupange tua tambula ku Suku? Ndukuenje wa tukuiwa tete kefetikilo liocipama cilo, etu tuyongola oku tẽlisa ciwa upange wetu lovoloño etu osi, lombili, kumue lesanju liapiãla, kuenda onjongole yocili!

3. Nye cisukiliwa kokuetu tulondingupange oco upange wetu woku kunda olondaka viwa wende ciwa?

3 Ocili okuti, oku kuama ocituwa caco eci casunguluka, ka calelukile. Kupange wetu woku kunda kua kongelavo ovikele vikuavo okuti, vialua pokati kavio vi kavisa calua etimba lovisimilo vietu. Valua pokati ketu okuti ndaño tu tata ovikele viaco, lopo tu kuatavo onepa yavelapo kupange woku kunda. Omo liaco, eci cisukila okuti tuamamako loku likolisilako calua. (Marko 8:34) Yesu wa popia hati, oco upange wetu Tuakristão wende ciwa, cisukila okuti tu likolisilako cocili.−Luka 13:24.

4. Asakalalo eteke leteke apondola oku kokela nye kekalo lietu kespiritu?

4 Omo liovina vialua vi sukila oku lingiwa, citava okuti pamue tu liyeva okuti ka tu kuete vali ongusu yoku linga upange ukuavo. “Ovikele viokomuenyo,” citava okuti vi tepulula onjongole yetu yoku linga upange wa Suku. (Luka 21:34,35; Marko 4:18,19) Omo okuti etu tumanu ka tualipuile, citava okuti ‘ocisola tua kuatele tete’ ci pola. (Esituluilo 2:1–4) Citava okuti upange wetu ku Yehova u linga ndocina cimue ka cikuete esilivilo lialua. Embimbiliya lieca ndati ekoliso tu sukila oco ombili yetu kupange woku kunda ka yi ka pole?

Ombili Yetu Yikale “Ndondalu Yitaima” Kovitima Vietu

5, 6. Upostolo Paulu wa tenda ndati esumuluho liaye liatiamẽla kupange woku kunda?

5 Upange woku kunda Yehova a tu kundika ukuete esilivilo liocili, kuenda ka tu kaecelela okuti tu u tenda ndocina cimue ka cikuete esilivilo liocili. Upostolo Paulu upange woku kunda wa wu tenda ndesumuluho limue liavelapo, kuenda eye muẽle wasimile okuti kasesamẽlele okuti vokundika upange waco. Eye wa popia hati: “Ndaño ame sulepo pokati kolosandu viosi haimo ocali caco ca nyihiwa. Ca nyihiwila okuti ñundila vakualofeka ondaka yiwa yukuasi ka u tendiwa wa Kristu, loku situlula omanu vosi ndomo mukasi elumbu lina lia vundisua tunde nunde vu Suku Usovoli wovina viosi.”−Va Efeso 3:8,9.

6 Ocituwa ciwa Paulu alekisa kupange waye wo ku kunda, ongangu yimue yiwa kokuetu. Vukanda waye a sonehela va Roma, eye wa popia hati: ‘Ndi livelela oku u kundilivo ondaka yiwa.’ Eye ka kuatele osõi yoku sapula ondaka yiwa. (Va Roma 1:15,16) Eye wa lekisa ocituwa cimue casunguluka, kuenda wa kuata muẽle onjongole yocili yoku tẽlisa upange waye woku kunda.

7. Vukanda Paulu a sonehela va Roma, nye eye a lungula okuti oco ovo vasukilile oku yuvula?

7 Upostolo Paulu wa kulihile okuti ci sukila oku amamako loku kuata ombili yocili kupange woku kunda. Omo liaco, wa lungula Akristão vo ko Roma hati: “Kombili ko ka lendi. Kuati owuya we espiritu. Vumbi Ñala [Yehova].” (Va Roma 12:11) Ondaka yo Helasi ya pongoluiwa hati, ‘oku lenda,’ yilomboloka omunu umue “ukuawesi ale ocisiãi.” Ndaño okuti ka tua lendele kupange wetu woku kunda, lopo, vosi yetu tu sukila oku lungula oco tu limbuke lonjanga olongembia vioku kuata owesi kespiritu, kuenje nda tua limbuka okuti etu muẽle tu kuete olongembia viaco te tua nõlapo lonjanga onjila ya sunguluka yoku pongolola ovisimilo vietu.−Olosapo 22:3.

8. (a) Nye ca kala “ndondalu yitaima” kutima wa Yeremiya, kuenda momo lie? (b) Nye tupondola oku lilongisa kueci ca pita la Yeremiya?

8 Nda tua sumua, espiritu lia Suku lipondola oku tu kuatisa. Ndeci, onjanja yimue uprofeto Yeremiya wasumuile calua omo liovitangi a kala loku liyaka lavio, kuenje wa nõlelepo onjila yoku siapo upange waye wuprofeto. Eye, ca tiamẽla ku Yehova wa popia hati: “Siu u tukula vali. Si imbi vali owanji vonduko yaye.” Eci hẽ calekisile okuti Yeremiya wa kuatele owesi kespiritu? Sio, hacoko. Momo, Yeremiya wa pamele calua kespiritu, omo liocisola a kuatela Yehova, kuenda ombili yaye kocili eci, yowiha ongusu yokuamamako kupange waye wuprofeto. Eye wa lombolola hati: ‘[Ondaka ya Yehova] vutima wange yalinga ndondalu yi taima ya yilikiwila vakepa ange. Nda kava loku likandangiya oku yi sapula. Oku yuhila vali sia ci tẽlele.’ (Yeremiya 20:9) Citava okuti, olonjanja vimue omanu va Suku vakuekolelo pamue va yeva esumuo. Pole, eci ovo va likutilila ku Yehova oco a va kuatise, eye okulihisa eci cikasi vovitima viavo kuenje ovaiha espiritu sandu liaye, kuenda, ndeci ca kala Yeremiya, ovo va kuete ondaka yaye vovitima viavo.−Luka 11:9–13; Ovilinga 15:8.

‘Ko Ka Imi Ondalu Yespiritu’

9. Nye cipondola oku tateka upange wespiritu sandu okuti ka li tu kuatisa vali?

9 Upostolo Paulu wa lungula va Tesalonike hati: ‘Ko ka imi ondalu yespiritu.’ (1 Va Tesalonike 5:19) Ocili okuti, ovilinga lovituwa okuti ka vilitava lovihandeleko via Suku vitateka upange wespiritu sandu okuti ka li tu kuatisa vali.(Va Efeso 4:30) Akristão oloneke vilo, vakuete ocikele coku kunda olondaka viwa. Esumuluho liaco eli, te tua li tata okuti omanu vosi ka va kulihile Suku, ka va sumbile upange wetu woku kunda. Pole, eci Ukristão akuata owesi kupange waye woku kunda, citava okuti ondalu yivetiyiwa lespiritu lia Suku yima.

10. (a) Ovisimilo viomanu ka vatiamẽlele ketavo lietu vipondola ndati oku tu yapula? (b) Ocisimilo cipi casunguluka catiamẽla kupange wetu woku kunda cisangiwa kelivulu lia 2 Va Korindo 2:17?

10 Omanu vamue okuti ka vatiamẽlele kekongelo Liakristão, citava okuti va sima hati upange wetu woku kunda, upange umue ño wokueca alivulu. Vakuavo va pitila petosi lioku sima hati, etu tukasi loku endaenda ño konjo lanjo oco tu tumbule olombanjaile. Nda tua tava kovisimilo viaco evi ka via sungulukile, ci tava okuti vitepulula ombili yetu kupange woku kunda. Ka tu kaeceleli okuti ovisimilo viaco ka via sungulukile vi tu tateka, puãi, tuamamiko loku kapako eci Yehova la Yesu vakasi loku linga catiamẽla kupange wetu woku kunda. Upostolo Paulu wa kapelako ocisimilo eci casunguluka ca Yehova, eci a popia hati: “Etu ka tua sokele la va lua okuti tu fula fula londaka ya Suku. Etu puãi tu popia vu Kristu lesunguluko, ndakuenje va Suku kovaso a Suku.”−2 Va Korindo 2:17.

11. Nye ca kuatisa Akristão vatete oco vamameko loku kuata ombili kupange wavo ndaño va kala loku kuamaiwa, kuenda ongangu yavo yipondola ndati oku tu kuatisa?

11 Noke yolofa via Yesu, olondonge viaye via kala ko Yerusalãi, via pita otembo yimue yoku kuamaiwa. Ovo va talisiwa ohali kuenda va handelekiwa oku liwekapo lupange wavo woku kunda. Pole, Embimbiliya lipopia okuti, ovo “ve yukisua [l]espiritu Sandu, kuenje va popia ondaka ya Suku lutõi.” (Ovilinga 4:17,21,31) Olondaka Paulu a sonehela Timoteo noke yanyamo amue, via lekisa ekalo limue liasunguluka okuti Akristão ovio va sukila oku kuama. Paulu wa popia hati: “Momo Suku ka tu ihile utima wusumba, te wunene, kuenda wocisola loku lipokuisa. Oco, ku ka kuate osõi eci wimbila Ñala yetu uvangi. Ndaño ame, ndimandekua yaye, ku ka ñuatele osõi. Puãi tava ño, lunene wa Suku, oku tala ohali yi ku iyilila oku kunda ondaka yiwa.”−2 Timoteo 1:7,8.

Ofuka Ye Tukuetele Omanu?

12. Esunga lipi liavelapo etu tu kundila olondaka viwa?

12 Oco tu kale lombili yocili kupange wetu woku kunda, tu sukila oku kuata ocituwa ca sunguluka. Momo lie tu kundila? Esunga lieci tu kundila lisangiwa volondaka viukualosamo wa popia hati: “Olosandu viove vi ku pandiya [a Yehova]. Va vangula ulamba wuviali wove, loku sapula unene wove, okuti va limbukisa omãla vomanu ovilinga viunene wove.” (Osamo 145:10–12) Ocili okuti, etu tu kunda oco tu sivaye Yehova powiñi kuenda oco tu kemãlise onduko yaye pokati komanu vosi. Ndaño ka valuile va tu yevelela, oku kunda kuetu lekolelo ondaka yeyovo kueca esivayo ku Yehova.

13. Nye cituvetiya oco tu sapuilako vakuetu eci catiamẽla kelavoko lieyovo?

13 Etu tu kundilavo omanu omo liocisola tu vakuetele, kuenda oco ka tu ka kuate ekandu liosonde. (Esekiele 33:8; Marko 6:34) Olondaka evi vikuete elitokeko levi Paulu atiamisila komanu ka va kasi vekongelo Liakristão, eci a popia hati: “Ñuete ofuka yocikundi ci kola coku kundila va Helasi lolongoya, kuenda vakuolondunge lava ka va kuete olondunge.” (Va Roma 1:14) Paulu wa limbuka okuti wa kala lofuka yoku kundila omanu olondaka viwa, momo Suku oyongola okuti, “omanu vosi va popeliwa.” (1 Timoteo 2:4) Oloneke vilo, omanu tu va kuetelevo ocisola kumuamue, kuenda tu yeva ekisika lioku va sapuilavo olondaka viwa. Ocisola Yehova a kuetele omanu covetiya oku tuma Omõla waye palo losi oco a va file. (Yoano 3:16) Eci ca kisika oku likapelako kuocili. Etu tukuãivo ongangu yocisola ca Yehova eci tupita otembo yalua loku sapuilako vakuetu olondaka viwa vioku popeliwa, okuti viatiamẽla kocilumba ca Yesu.

14. Embimbiliya lilombolola ndati eci catiamẽla komanu ka vakasi vekongelo Liakristão?

14 Olombangi via Yehova vitenda omanu vakuavo locituwa cokuti eteke limue pamue va kalavo velitokeko Liakristão. Etu tusukila oku kunda lutõi, pole, utõi wetu hawokuhoyako lomanu. Ocili okuti, Embimbiliya li tukula olondaka vimue visepula poku popia eci catiamẽla komanu vosi vakualuali. Ondaka ‘oluali’ Paulu, wa yi tiamisila kovina ka viasungulukile eci a popia catiamẽla ‘kolondunge violuali lulo,’ kuenda ‘kovipango vialuo.’(1 Va Korindo 3:19; Tito 2:12) Paulu wa ivaluisa Akristão vo ko Efeso hati, eci via kuamaile “ovituwa violuali lulo,” ovo ‘vafile’ kespiritu. (Va Efeso 2:1–3) Olondaka eci kuenda vikuavo vikasivo ndevi, vilitava lolondaka viupostolo Yoano wa popia hati: ‘Oluali luosi lukasi povaka eliapu.’−1 Yoano 5:19.

15. Catiamẽla komanu ka vakasi handi vekongelo Liakristão, nye ka tu pondola oku linga, kuenda momo lie?

15 Ivaluka okuti olondaka viaco viatiamẽla komanu vosi vakasi mulo voluali okuti ka va tava ku Suku, omo liaco, ka via tiamẽlele kumunu lomunu. Akristão ka citava okuti va tepisa nda omunu oka tava kupange wetu woku kunda, ale ka ka tava. Ka casungulukile okuti ovo va popia hati omunu umue wa tiamẽla kolohombo. Etu ka tukuete omoko yoku situlula eci cikapitako eci Yesu a keya oco atepe “olomeme lolohombo.” (Mateo 25:31–46) Yesu eye wanõliwa oco alinge esombiso liaco; etu hetuko. Handi vali, ovovangi a lekisa okuti, omanu valua okuti vakuamẽle ovituwa vivi, noke veya oku tava kondaka Yembimbiliya, kuenje va pongolola omuenyo wavo, kuenda va linga Akristão vakuete ovituwa viwa. Omo liaco, ndaño okuti etu ka tu lingi ukamba walua lomanu vaco, ka tu ka lisimãile oku va sapuila eci catiamẽla kelavoko Liusoma eci kumõleha epuluvi. Embimbiliya li tukula ulandu womanu vamue okuti eci handi ka va kale vakueteavo va lekisile ale onjongole, noke ‘veya oku tava, kuenje va noliwila omuenyo kopui.’ (Ovilinga 13:48) Lalimue eteke ka tu ka kuliha omunu oyongola oku kuata omuenyo kopui nda handi ka tuosapuilile olondaka viwa. Pole, vamue oco va lekise onjongole, ci sukila okuti tu vangula lavo olonjanja vialua. Nda tua kuama olondaka evi, omanu vosi okuti ka va tavele handi esapulo lieyovo, tu kuete oku vangula lavo “lumbombe” kuenda “lesumbilo” liocili, loku lavoka okuti vamue pokati kavo pamue va ka tava kondaka yomuenyo.−2 Timoteo 2:25; 1 Petulu 3:15.

16. Esunga lipi hẽ etu tuyonguila oku vokiya uloño wetu ‘woku longisa’?

16 Lokuamasako ovoloño etu koku longisa, tu ka kuata vali onjongole yalua kupange woku kunda olondaka viwa. Citava okuti tucilombolola ndoco: Omapalo yimue yi sanjuisa, citava okuti ka yi nena esanju komunu ka tẽla oku yi papala . pole, komunu okuti otẽla oku yi papala ciwa, yusanjuisa cocili. Cimuamue haecovo cipita Lakristão vakasi loku loñoloha “koku longisa,” esanju liavo kupange woku kunda li li vokiya (2 Timoteo 4:2; Tito 1:9) Paulu wa lungula Timoteo hati: “Kolisako oku lilekisa ku Suku ndu we lipua, ndondingupange ka yi kuete eci ci yi kutisa osõi, haiyo yi kunda lesunga ondaka yocili.” (2 Timoteo 2:15) Tupondola ndati oku vokiya uloño wetu woku kunda?

17. Tupondola ndati oku ‘livela’ ukulihiso wutunda Vembimbiliya, kuenda ukulihiso waco u ka tu kuatisa ndati kupange wetu woku kunda?

17 Onjila yimue, oku vokiyako ukulihiso wasuapo. Upostolo Petulu o tu vetiya hati: “Liveli ndoloñaña asenjele ovitima ana ka a kuete elimbi. A liveli okuti vu kulila kepopelo.” (1 Petulu 2:2) Oñaña yikuete uhayele otembo yosi yiyongola oku nyama asenjele. Pole, Ukristão oku ‘livela’ ukulihiso utunda Vembimbiliya. Eci cilingiwa loku kuata ocituwa casunguluka coku lilongisa kuenda coku tanga Embimbiliya. (Olosapo 2:1–6) Nda tuyongola oku kala alongisi valoñoloha koku longisa ondaka ya Suku, tu sukila oku likolisilako loku lipindisa etu muẽle, momo oku lipindisa kuaco ku nena olonima viwa. Esanju litunda koku kulihisa Ondaka ya Suku kumue lespiritu liaye,li ka tu vetiya oku kuata onjongole yoku sapuilako vakuetu ovina tua lilongisa.

18. Olohongele Viakristão vi tu kuatisa ndati oku kulihisa ciwa ondaka yocili?

18 Olohongele Viakritão vi tu kuatisavo cocili kuloño woku kuliha ciwa Ondaka ya Suku. Eci ovinimbu Viembimbiliya vitangiwa vokuenda kuohundo yikasi oku lingiwa, kuenda eci ku lingiwa olonepa vikuavo okuti mua kongela ovipama Viembimbiliya, cavelapo okuti tu kuamavo loku tanga Embimbiliya etu. Ciwa okuti tu yevelela lutate olonepa viosi vilingiwa vohongele, oku kongelamo ovipama vilombolola eci catiamẽla kupange wetu woku kunda. Lalimue eteke ka tu ka tepululi esilivilo liovindekaise, okuti eci vilingiwa pamue tu taluka lovina vikuavo. Omo liaco, cisukila oku li pindisa etu muẽle, oco tu yevelele ciwa lutate. (1 Timoteo 4:16) Olohongele Viakristão vivokiya ekolelo lietu, vi tu kuatisa oco tulekise onjongole yocili Kondaka ya Suku, kuenda vi tu vetiyavo oco tukuate onjongole yoku kunda olondaka viwa.

Etu Tupondola Oku Tambula Ekuatiso Lia Yehova

19. Momo lie okuendaenda kupange woku kunda olonjanja viosi kukuetele esilivilo liocili?

19 Akristão okuti ‘vakuete owuya wespiritu,’ kuenda va lekisa ombili yoku kunda olondaka viwa, va likolisilako olonjanja viosi loku kuata onepa kupange woku kunda. (Va Efeso 5:15,16) Ocili okuti, ekalo liomunu lomunu lialitepa, kuenda havosiko va pondola oku talavaya olowola vialua kupange woku popela ovimuenyo. (Va Galatia 6:4,5) Pole, etendelo liolowola tu linga kupange woku kunda halioko likuete vali esilivilo liocili. Puãi, cavelapo ceci okuti, olonjanja vialua tu kundila omanu eci catiamẽla kelavoko etu tukuete. (2 Timoteo 4:1,2) Osimbu tuamamako oku kunda, tu ka limbuka vali enene esilivilo liupange owu. (Va Roma 10:14,15) Nda okuti olonjanja viosi tu vangula lomanu vana vakuacili va lisiõsiõla okuti ka vakuete elavoko, ocikembe cetu ci ka livokiya.−Esekiele 9:4; Va Roma 8:22.

20, 21. (a) Upange upi tukuete handi oku linga? (b) Yehova okasi oku kuatisa ndati oku likolisilako kuetu?

20 Yehova watuiha ocikele coku kunda olondaka viwa. Eci oco ocikele catete tua tambula kokuaye, etu ‘tulondingupange’ viaye. (1 Va Korindo 3:6–9) Tukuete onjongole yoku tẽlisa upange Suku atuiha longusu yetu yosi, okuti tu u linga lovoloño etu osi. (Marko 10:30; Va Roma 12:1) Voluali luosi muli handi omanu valua vakuanjongole okuti vakuete onjala yoku yeva ondaka yocili. Kuli upange walua u sukila oku u lingiwa, pole, etu tua kolela okuti Yehova o tu kuatisa oco tutẽlise upange wetu woku kunda.−2 Timoteo 4:5.

21 Yehova otuavela espiritu liaye kuenda otuihavo “osipata ye Espiritu,” okuti ondaka ya Suku. Lekuatiso lia Yehova, tupondola oku yulula ovimẽla vietu oco ‘tu kunde lutõi elumbu liondaka viwa.’ (Va Efeso 6:17–20) Tu kuami olondaka upostolo Paulu a sonehela Akristão vo ko Tesalonike, eci a va sapuila hati: “Ondaka yiwa tuo kundili ka yeyile kokuene loku popiwa lomẽla lika, puãi yeyavo longusu, le Espiritu Sandu, kuenda lekolelo lia lua.” (1 Va Tesalonike 1:5) Oco muẽle tuamamiko loku kunda olondaka viwa lonjongole yocili!

Oku Pitulula

Omo liasakalalo omuenyo, nye cipondola oku pita lombili tukuetele kupange woku kunda?

Momo lie onjongole yetu yoku kunda olondaka viwa cisukilila okuti yi kala “ndondalu yitaima” kovitima vietu?

Ocituwa cipi ka casungulukile okuti te tua ciyuvula kueci catiamẽla kupange wetu woku kunda?

Omanu vosi okuti ka vayongola oku tava ketavo lietu, tukuete oku va tenda ndati?

Yehova o tu kuatisa ndati oco tuamameko loku kuata ombili kupange woku kuenda?

[Elitalatu kemela 23]

Akristão vakuãi ongangu yombili ya lekisa Paulu la Yeremiya

    Alivulu Wumbundu (1993-2025)
    Tunda
    Iñila
    • Umbundu
    • Tumisa o link
    • Ceci o yongola
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Alungulo Onumbi
    • Onumbi Yoku Liteyuila
    • Ndomo o Liteyuila
    • JW.ORG
    • Iñila
    Tumisa o link