Kala Ukundi Umue Wa Sunguluka
“Nda linga lomanu vosi ndukuavina viosi okuti mopela vamue.”—1 VA KORINDO 9:22.
1, 2. (a) Paulu wa lekisa ndati uloño kupange woku kunda? (b) Ndamupi a lombolola ocituwa a lekisa kupange woku kunda?
UPOSTOLO Paulu, wa sungulukile calua poku kala lomanu ndeci: Vana va lilongisa kolosikola, la vana ka va lilongisile kuenda ava va kuete ovituwa via litepa. Eye wa kuatele uloño woku kundila olombiali vioko Roma kuenda vio ko Frigia. Ovikanda viaye via vetiya va Helasi kuenda va Yudea. Lomue wa kuata uloño woku pisa olondaka viaye. Momo ombangulo yaye ya enda oku vetiya omanu valua. Eye wa enda loku kundila kovikanjo vialua oco a kuatise omanu vamue oku tava ku Kristu.—Ovilinga 20:21.
2 Paulu wa loñolohele calua kupange woku kunda. (1 Timoteo 1:12) Eye, wa tambuile ocikundi ‘coku tuala onduko ya Yesu ku vakualofeka, lo kolosoma viavo, kuenda ku va Isareli.’ (Ovilinga 9:15) Ocituwa cipi Paulu a lekisa catiamẽla kocikele caye? Eye wa popia hati: “Nda linga lomanu vosi ndukuavina viosi okuti mopela vamue. Cosi ndi ci lingila ondaka yiwa, okuti lamevo ndi yi sumũlũhĩla.” (1 Va Korindo 9:19-23) Nye tu pondola oku lilongisa kongangu ya Paulu oco tu loñolohe koku kunda kuenda koku longisa?
Paulu wa Liyaka Lovitangi Vialua
3. Ovisimĩlo vipi Paulu a kuatelele Akristão osimbu handi ka tavele kondaka yocili?
3 Anga hẽ Paulu wa kala omunu umue ukuesunga okuti, wa sesamẽlele oku tambula ocikele cupange woku kunda? Sio, ka lekisile esunga. Omo liekambo liukũlĩhĩso Wondaka ya Suku, kefetikilo wa enda oku lambalala Akristão. Eci a kala umalẽhe, wa tumile oku ponda Stefano. Noke wamamako oku sanda Akristão kolonepa viosi. (Ovilinga 7:58; 8:1, 3; 1 Timoteo 1:13) Eye, ‘wa enda oku salowaisa olondonge via Kristu loku lipañela oku vi ponda.’ Omo okuti, ka sanjukilile elambalalo a lingila Akristão voko Yerusalãi, wa fetika oku lambalala Akristão voko Damasko.—Ovilinga 9:1, 2.
4. Apongoloko api Paulu a sukilile oku linga oco a tẽlise ocikundi caye?
4 Paulu wa suvukile Akristão omo lioku sima okuti, va pondola oku yapuisa va Yudea lalongiso avo esanda. Momo eye, wa kala ‘u Fariseo,’ okuti onduko yaco yi lomboloka ‘oku litepa.’ (Ovilinga 23:6) Eci Suku o nola oco a kundile ondaka ya Yesu Kristu ku Vakualofeka, wa komõha calua. (Ovilinga 22:14, 15; 26:16-18) Va Fariseo, va enda oku yuvula oku lia pamosi la vana va tendiwile hati, vakuakandu. (Luka 7:36-39) Omo liaco, Paulu wa sukilile oku siapo ovisimĩlo viaye vĩvi oco a tẽlise ocipango ca Suku una o yongola okuti, omanu vosi va popeliwa.—Va Galatia 1:13-17.
5. Tu pondola ndati oku kuama ongangu ya Paulu poku kunda?
5 Cimuamue haico catiamẽla kokuetu. Koloneke vilo omanu vo kolofeka vialua kuenda vakualimi a litepa, va kasi oku livokiya vocisoko ca Yehova. Omo liaco, tu sukila oku kũlĩhĩsa ciwa ovisimĩlo vietu. Nda tu kuete ovisimĩlo vĩvi lomanu vaco, tu sukila oku likolisilako oku vi yuvula. (Va Efeso 4:22-24) Etu, olonjanja vimue tua siata oku vetiyiwa lovituwa viofeka yetu kuenda elilongiso lietu. Kuenje, tu kuata ovituwa vĩvi lekambo liesunguluko poku kala lavakuetu. Omo liaco, tu sukila oku yuvula ovituwa viaco oco tu kuatise omanu va kasi ndolomeme. (Va Roma 15:7) Paulu wa likolisilako oku kuama onumbi eyi. Eye wa tava oku tambula ocikele coku kundila kovikanjo vialua. Omo liocisola a kuatela omanu wa kuama olonjila vialua kupange woku kunda. Omo liaco, tu sukilavo oku kuama ongangu yaye. Ulandu umue watiamẽla ku Paulu, u lekisa okuti eye wa loñolohele calua koku kunda loku longisa omanu. Kuenda, wa lekisile esunguluko komanu vosi.a—Va Roma 11:13.
Ndomo Paulu a Lekisa Esunguluko Komanu
6. Paulu wa sumbilile ndati ovituwa violonjeveleli viaye? Nye ceyilila kesunguluko liaye?
6 Paulu, wa sumbilile calua ovituwa violonjeveleli viaye. Eci a sapela la soma Agripa, wa kuatele elomboloko liokuti, soma Agripa ‘wa kũlĩha ciwa ovituwa via va Yudea kuenda ovitangi viavo.’ Poku vangula la soma Agripa, watiamisila ombangulo yaye kovina Agripa a kũlĩhĩle. Kuenje, omo lioku vangula kuaye luloño, wa vetiya Agripa oku popia hati: “Wa sima hẽ okuti ndopo o navisa okuti ndinga [Ukristão]?”—Ovilinga 26:2, 3, 27, 28.
7. Ndamupi Paulu a lekisa esunguluko poku kundila omanu vimbo lio Lustra?
7 Paulu wa sungulukile calua poku vangula lomanu. Eye wa kuatisa omanu voko Lustra eci va yonguile oku u fendela la Barnaba ndolosuku. Omanu vana va vangula elimi lio Lukaonia, va enda loku va tenda okuti, ka va lilongisile kuenda va tekela lika koviholo. Pole, ndomo ca lekisiwa kelivulu Liovilinga 14:14-18, Paulu poku va kuatisa wa tukula ovina Yeyova a lulika vi kasi voluali kuenda ombela lovikulia. Noke wa va sapuila okuti, ovina evi vieca uvangi wunene Waye okuti, eye Suku yocili. Momo via tunda kokuaye. Olondaka viaye via lelukile calua oku kuata elomboloko liaco. Kuenje wa ‘kandangiya omanu vaco oku lumbila ovilumba kokuaye la Barnaba.’
8. Ndamupi Paulu a lekisile esunguluko ndaño lovitangi?
8 Paulu, wa kala omunu umue ka lipuile. Kuenje, olonjanja vimue wa enda oku tema omo liovina vimue ka via sungulukile. Otembo yimue, eci a kala oku sombisiwa lonjila yimue ka ya sungulukile, wa eca etambululo lĩvi kulume umue u Yudea o tukuiwa hati, Ananiya. Pole, eci vo sapuila okuti ulume waco ocitunda cinene, wa pinga ongecelo kokuaye. Momo ka kuatele ukũlĩhĩso waco. (Ovilinga 23:1-5) Eci a kala ko Atenai, ‘wa temẽle calua poku mola okuti imbo lie yuka oviteka.’ Pole eci a linga ohundo yaye Komunda, ka temẽle lavo. Eye wa sapela lomanu vosi loku va lomboluila eci catiamẽla kutala wavo ‘wo suku yimue ka va kũlĩhĩle.’ Kuenda wa va lomboluilavo ulandu wolonoño viavo.—Ovilinga 17:16-28.
9. Ndamupi Paulu a lekisa uloño poku vangula lomanu vakuavisimĩlo via litepa?
9 Paulu wa kuama olonjila vialua poku sapela lomanu vakuavisimĩlo via litepa. Eye wa sumbilile ovituwa viavo kuenda ovisimĩlo viavo. Poku sonehela Akristão vo ko Roma, wa kũlĩhĩle okuti, ovo va kala vombala yuviali wa velapo. Omo liaco, vukanda a sonehela Akristão vaco, wa lombolola okuti, unene wekandu tua piñala ku Adama, u yuliwa lunene wocisembi ca Kristu. Eye poku vangula Lakristão voko Roma kuenda omanu vakuavo wa kuama onjila yimue yi vetiya ovitima viavo.—Va Roma 1:4; 5:14, 15.
10, 11. Ndamupi Paulu a kuatisa olonjeveleli viaye lalusapo?
10 Nye Paulu a linga poku lomboluila olonjeveleli viaye ovina via longa Viembimbiliya? Eye wa kuatele uloño woku linga alusapo a leluka oco omanu va kuate elomboloko liovina viespiritu. Kũlĩhĩsa ondaka yatiamẽla kupika. Paulu wa kũlĩhĩle okuti, omanu voko Roma va kuatele elomboloko liaco. Momo oco ca kala ocituwa Cuviali wa va Roma. Handi vali, citava okuti valua pokati komanu vaco a sonehela va kala apika. Omo liaco, poku lombolola ondaka yoku litumbika kekandu ale kepokolo liesunga, wa tukula omuenyo woku kala upika.—Va Roma 6:16-20.
11 Elivulu limue lia lombolola okuti: ‘Kofeka yo Roma kua kala ocituwa cokuti, oco omunu a yovoke kupika, wa sukilile oku feta cime caye. Handi vali, ci tava okuti o yovoka nda wa lieca ko suku yimue.’ Kua kalavo ocituwa cokuti, omunu una wa yovoka kupika, amamako oku talavayela cime caye loku fetiwa olombongo. Citava okuti, Paulu wa tukula ocituwa caco poku sonehela omanu va nolelepo oku litumbika kekandu ale kesunga. Akristão vo ko Roma, va yovokele kekandu. Kuenje va linga omanu va Suku. Ovo, va kuatele elianjo lioku nola nda va yongola oku vumba Suku, ale oku linga apika vekandu. Ulandu owu, wa vetiya Akristão oku lipula ndoco: ‘Helie ndi kasi oku vumba?’
Tu Kuami Ongangu ya Paulu
12, 13. (a) Nye tu sukila oku linga oco kupange woku kunda tu kuatise omanu vosi? (b) Onjila yipi wa siata oku kuama poku kundila omanu vakuavituwa via litepa?
12 Tu sukila oku kuama ongangu ya Paulu yoku sunguluka lomanu vosi kuenda oku yevelela ovisimĩlo viavo. Nda tua ci linga, tuka tẽla oku vetiya ovitima viavo. Oco tu kuatise olonjeveleli vietu lolondaka viwa viusoma, ka tu sukila lika oku va pasuisa, loku va sila alivulu. Pole, tu sukilavo oku kũlĩha ovina va sukila, lovitangi viavo, ovina va sole kuenda evi ka va sole. Ndaño okuti, ka ca lelukile oku cilinga, pole akundi Vusoma voluali luosi, va siata oku kuama ongangu ya Paulu. Vamanji Koseketa Yolombangi via Yehova kofeka yo Ungria va popia hati: ‘Kulo kofeka yetu vamanji va siata oku sumbila ovituwa viomanu va tunda kolofeka vikuavo okuti va kasi vocikanjo. Ovo ka va kisika omanu vaco oku kuama ovituwa viofeka yetu.’ Olombangi via Yehova voluali luosi, vi kasi oku likolisilako oku kuama onjila yaco.
13 Kolofeka vimue vio kutakelo, omanu va sakalala calua lovina ndeci: Uhayele, oku pindisa omãla kuenda oku va tuma kosikola. Omo liaco, akundi Vusoma poku vangula lomanu vaco, ka va vangula calua catiamẽla kovitangi vikuavo vi kasi voluali. Pole, va tiamisila ombangulo yavo kovitangi viaco. Cimuamue haico akundi va kasi valupale anene ko Estados Unidos, va siata oku linga. Ovo va limbuka okuti, omanu vovikanjo viavo va sakala calua lovina ndeci: Ovitukiko, ocitangi cakãlu alua vatapalo, kuenda ungangala. Poku vangula lomanu vaco catiamẽla Kondaka ya Suku, vamanji va siata oku tukula ovitangi viaco. Akundi vana va loñoloha, va sokolola ciwa ombangulo va sukila oku sapela lomanu. Kuenje va vetiya omanu oku limbuka esilivilo lioku kapako olonumbi Viembimbiliya. Kuenda va sapela lavo catiamẽla kovina Yehova a likuminya.—Isaya 48:17, 18; 52:7.
14. Lombolola olonjila tu sukila oku kuama poku vangula lomanu vakuavisimĩlo via litepa.
14 Tu sukila oku kuama olonjila via litepa kupange woku kunda oco tu kuatise omanu va litepa kovituwa, kelilongiso, kuenda ketavo. Kupange woku kunda, tua siata oku sanga omanu vamue va tava okuti kuli Suku, pole ka va tava Kembimbiliya. Vakuavo ka va tava okuti kuli Suku. Kulivo vamue va siata oku sima okuti, alivulu osi atiamẽla ketavo, mu sangiwa lika ovilongua viesanda. Poku vangula lomanu vaco, tu sukila oku yuvula oku kuama onjila yimuamue ndeci tu sapela lomanu vana va tava kolonumbi Viembimbiliya. Esunguluko li tu kuatisa oku vangula lomanu vosi vakuavisoko via litepa. Akundi vana va loñoloha koku longisa va kuama olonjila via litepa oco va kuatise omanu poku va kundila ondaka ya Suku.—1 Yoano 5:20.
Oku Kuatisa Ava va Fetika Ndopo Upange Woku Kunda
15, 16. Momo lie vana va yongola oku fetika upange woku kunda va sukilila epindiso?
15 Paulu ka sakalalele lika loku mioñolola uloño waye woku longisa. Eye wa kũlĩhĩle okuti, amalẽhe vamue ndeci, Timoteo la Tito, va sukililevo epindiso oco va loñolohe koku kunda. (2 Timoteo 2:2; 3:10, 14; Tito 1:4) Omo liaco, tu sukila oku kuama ongangu ya Paulu oco amalẽhe va loñolohe koku kunda.
16 Kunyamo wo 1914, voluali luosi mua kala lika eci ci soka 5.000 kakundi Vusoma. Pole, cilo osemana losemana kua siata oku papatisiwa ci soka 5.000 komanu. (Isaya 54:2, 3; Ovilinga 11:21) Omanu vana va likongela Lakristão eci va lekisa onjongole yoku fetika upange woku kunda, va sukila epindiso. Kuenda olonumbi viatiamẽla kupange waco. (Va Galatia 6:6) Omo liaco, tu sukila oku kuama olonumbi via Yesu vioku longisa omanu oco va linge olondonge.b
17, 18. Nye tu sukila oku linga oco tu kuatise vana va fetika ndopo oku kunda?
17 Yesu eci a kala palo posi, ka sapuilile lika olondonge viaye hati, kuendi ka kundili omanu. Pole, wa lombolola esilivilo liupange waco. Wa va vetiyavo oku kuata ocituwa coku likutilila. Noke wa eca kokuavo olonumbi vitatu via velapo ndeci: Oku enda vavali, vavali koku kunda, ocikanjo coku kundila kuenda esapulo liaco. (Mateo 9:35-38; 10:5-7; Marko 6:7; Luka 9:2, 6) Tu pondolavo oku kuama ongangu yaco. Citava okuti, tu yongola oku kuatisa omõla wetu, ale umue tu lilongisa laye Embimbiliya. Pamue tu yongolavo oku kuatisa umue wa liwekapo oku kunda vokuenda kuotembo yimue. Omo liaco, tu sukila oku likolisilako oku eca epindiso va sukila.
18 Omanu vosi va iñila ndopo vocisoko ca Yehova, va sukila ekuatiso oco va kuate utõi woku kunda. Ove hẽ o pondola oku va kuatisa poku pongiya lavo ocindekaise cimue cupange woku kunda? Eci enda lavo vocikanjo, va sukila oku lilongisa kongangu yove eci o veta kepito liatete. Kuama ongangu ya Gideone wa sapuila omanu vaye hati: “Vanji kokuange, [kuenda] lingi ndomo ndinga.” (Olonganji 7:17) Noke va ecelela oco va fetike oku kundila omanu. Pole, pandiya elikolisilo liavo loku va ĩha olonumbi va sukila oco va loñolohe koku kunda.
19. Nye o sukila oku linga osimbu amamako loku tẽlisa ocikundi cove coku kunda?
19 Oco tu tẽlise ocikundi cetu coku kunda, tu sukila oku sunguluka poku vangula lomanu. Tu sukilavo oku pindisa vana va fetika ndopo upange woku kunda oco va kuame ongangu yetu. Tu kuete ocikundi coku kundila omanu ukũlĩhĩso wa Suku u tuala kepopelo. Poku limbuka esilivilo liocikundi caco, ci tu vetiya oku sunguluka ‘lomanu vosi oco tu va kuatise okuti va popeliwa.’—2 Timoteo 4:5; 1 Va Korindo 9:22.
[Atosi pombuelo yamẽla]
a Oco o limbuke ovituwa Paulu a lekisile kupange woku kunda, tanga ovinimbu Viembimbiliya ndeci: Ovilinga 13:9, 16-42; 17:2-4; 18:1-4; 19:11-20; 20:34; Va Roma 10:11-15, kuenda 2 Va Korindo 6:11-13.
b Koloneke vilo, Olombangi via Yehova vi kuãi onumbi yi tukuiwa hati: ‘Akundi Votembo Yosi Vakuatisa Vakuavo.’ Omo liaco, vamanji vana va litumbika kupange wakundi votembo yosi, va kasi oku kuatisa akundi va fetika ndopo oku kunda.
Ivaluka Eci Tua Lilongisa?
• Ndamupi tu kuama ongangu ya Paulu kupange woku kunda?
• Ovisimĩlo vipi tu sukila oku yuvula?
• Nye tu sukila oku linga oco omanu va tave kesapulo tu va kundila?
• Omanu vana va fetika ndopo oku kunda va sukila nye oco va loñolohe kupange waco?
[Elitalatu kemẽla 29]
Paulu wa lekisile esunguluko kupange woku kunda loku longisa
[Elitalatu kemẽla 28]
Paulu omo liesunguluko wa kundila omanu valua
[Elitalatu kemẽla 30]
Akundi va loñoloha, va kapako ovituwa viomanu va kasi vocikanjo cavo
[Elitalatu kemẽla 31]
Akundi va loñoloha, va kuatisa vakuavo va fetika ndopo oku kunda
[Elitalatu kemẽla 31]
Yesu wa ecele ovina vitatu vioku kuatisa olondonge viaye ndeci: Oku enda vavali vavali, ocikanjo coku kundila, kuenda esapulo liaco