Wa Siata hẽ oku Tẽlisa Ondaka Yove—Yokuti ‘Oco kuenda Hacoko’?
Sokolola ndoco: Manji umue ukulu wekongelo okuti watiamẽla Koseketa Yoku Tetulula Ocitangi Coku Yuvula Oku Sakuiwa Losonde, wa linga esokiyo lioku talavaya lamanji umue umalẽhe kupange woku kunda vo Calumingu komẽle. Eteke liaco komẽle, ukulu wekongelo vo vilikiya lonjanga vo telefone kumanji umue okuti ukãi waye wa tusuiwa lekãlu kuenda wa tualiwa kosipitali. Eye wa pinga kukulu wekongelo okuti u kuatisa oku sapela lolondotolo, oco poku pelaliwa ka kapiwe osonde. Omo liaco, ukulu wekongelo wa tiula esokiyo a lingile la manji ulume umalẽhe, kuenje wa nõlapo oku lekisa ocisola loku kuatisa epata lina lia pita lovitangi.
Kũlĩhĩsa ulandu ukuavo: Ina umue okuti o tekula omãla vaye vavali likaliaye, wa lalekiwa la vamanji vamue olohueli va kasi vekongelo limuamue, oco a ende konjo yavo oku ka lia ondalelo kumue lavo. Eci a sapuila omãla vaye catiamẽla kelaleko liaco, ovo va ci sola calua, kuenda va kevelela lesanju eteke liaco. Pole, eci pa kambele eteke limosi, olohueli viaco vio sapuila hati, kueya ocitangi cimue ka va lavokaile, kuenje, ka va lingile vali ondalelo yaco. Eye wa kuata elomboloko lieci olohueli viaco ka via lingilile vali ondalelo. Pole, eteke liaco kekumbi, va tambulavo elaleko likuavo lioku enda konjo yakamba vamue, kuenje va tava.
Omo okuti Tuakristão vocili, tu sukila oku tẽlisa olondaka vietu. Tu yuvuli olondaka viokuti, ‘oco ale hacoko.’ (2 Va Kor. 1:18) Ovolandu avali a tukuiwa ndeti a lekisa okuti, ovitangi viomanu via litepa. Momo olonjanja vimue eci tu linga esokiyo limue tu sukila oku li tẽlisa. Upostolo Paulu wa lipitavo locitangi caco.
PAULU WA LUNDILIWILE OKUTI KA KOLELIWILE
Kunyamo wa 55 K.K., eci upostolo Paulu a linga ungende waye watatu wumisionaliu oco a ka nyule ekongelo lio ko Efeso, wa pita kohulo yo kalunga ka tukuiwa hati, Ageu, lo ko Korindo, kuenje wa endele toke ko Makedonia. Eci a tiukila ko Yerusalãi, wa linga esokiyo lioku ka nyula ekongelo lio ko Korindo onjanja yavali oco a lembeleke vamanji va kala ko Yerusalãi. (1 Va Kor. 16:3) Tua kũliha esunga liaco, omo liolondaka vi sangiwa kelivulu lia 2 Va Korindo 1:15, 16, ku popia hati: “Omo nda kala lekolelo liaco . . . nda yonguile oku iya tete kokuene okuti vu sanjuka luvali. Nda yonguile oku vu pasula tete poku enda ko Makedonia, loku vu pasula vali poku tiuka ko Makedonia, okuti, ene muẽle vu mbuilisa vonjila yoku enda ko Yudea.”
Citava okuti Paulu wa soneha ukanda waco oco a sapuile vamanji va kala ko Korindo catiamẽla kesokiyo a linga lioku va nyula. (1 Va Kor. 5:9) Eci Paulu a soneha ukanda waco, noke wa yeva okuti, va Koloe kumue la vamanji vakuavo, va kuata ovitangi vekongelo. (1 Va Kor. 1:10, 11) Omo liaco, Paulu wa nõlapo oku linga apongoloko kesokiyo liaye lioku nyula ekongelo lio Korindo, kuenje, wa soneha ukanda tua kũlĩha okuti, 1 Va Korindo. Vukanda waco, Paulu wa sonehamo alungulo kuenda olonumbi. Eye wa sonehavo apongoloko a linga atiamẽla kungende waye, kuenda wa va sapuila hati, wa laikele oku enda tete ko Makedonia oco noke a ende ko Korindo.—1 Va Kor. 16:5, 6.a
Citava okuti eci vamanji ko Korindo va tambula ukanda waye, vamue pokati “kovapostolo va kemãlele” va kala vekongelo vo lundila hati, ka siatele oku tẽlisa olondaka viaye. Oco Paulu a liteyuile, wa soneha hati: ‘Eci nda yonguile oku linga ndomo, nda kala hẽ lovitima vivali? Ame hẽ, eci mongiya ovina viange, ndi ci linga ndukualuali, okuti mopela ño kumuamue okuti, ‘nda Oco, oco ale nda ‘Hacoko Hacoko’?”—2 Va Kor. 1:17; 11:5.
Pamue tu lipula ndoco: Anga hẽ, upostolo Paulu poku liyaka lovitangi viaco wa ‘kapeleko olondaka viaco’? Sio, hacoko! Ondaka ya pongoluiwa okuti ‘ovitima vivali,’ yi lomboloka okuti, omunu umue ohembi okuti, ka tẽlisa olohuminyo viaye. Etambululo Paulu a eca liokuti, “eci mongiya ovina viange, ndi ci linga ndukualuali,” lia kuatisa vamanji va kala ko Korindo oku limbuka okuti, eci Paulu a nõla oku pongolola ungende waye, ka ci lekisa okuti, ka tẽlisa olondaka viaye.
Paulu wa eca etambululo kokuavo poku soneha ndoco: “Ndeci Suku a kolelua, ondaka yetu kokuene ka ya lingile okuti onjanja yimosi ‘oco kuenda hacoko.’” (2 Va Kor. 1:18) Paulu wa pongolola ungende waye momo wa yonguile oku kuatisa vamanji va kala ko Korindo. Kelivulu lia 2 Va Korindo 1:23, tu sangako olondaka vi lekisa okuti, wa pongolola ungende waye woku enda ko Korindo, ‘oco ka ka va tatamise.’ Pole, wa eca kokuavo epuluvi lioku sokolola olonumbi a va tumisa osimbu ka endele oku va nyula. Eci Paulu a kala ko Makedonia, Tito wo sapuila okuti ukanda a tumile, wa kuatisa vamanji ko Korindo oku limbuka okuti, va kala oku linga ovina ka via sungulukile kuenje va likekembela. Olondaka viaco via sanjuisa Paulu.—2 Va Kor. 6:11; 7:5-7.
OCO TU POPELA TUTI ‘AMENE’ KU SUKU
Eci ‘ovapostolo va kemãlele’ va lundila Paulu vati ka tẽlisa olohuminyo viaye, vo sapuilavo okuti upange waye woku kunda ka wa koleliwile. Pole, Paulu wa ivaluisa vamanji ko Korindo hati, wa kala oku va kundila ovina viatiamẽla ku Yesu Kristu. Eye wa popia hati: ‘Omõla a Suku, Kristu Yesu, u ame la Siluano la Timoteo tua kundila pokati kene, hayeko ‘oco kuenda hacoko,’ kokuaye kuli lika oco.’ (2 Va Kor. 1:19) Anga hẽ, ongangu ya Paulu kumue la Yesu Kristu ka ya kuatele esilivilo? Ya kuatele! Momo, eci Yesu a kala palo posi kupange waye woku kunda, wa enda oku vangula ocili. (Yoa. 14:6; 18:37) Omo okuti ovina Yesu a kundila omanu via kala viocili, ovina Paulu kumue lovapostolo vakuavo va kunda via kalavo viocili.
Yehova “eye Suku yocili.” (Osa. 31:5) Tu pondola oku limbuka volondaka vikuãimo upostolo Paulu a soneha ndoco: ‘Olohuminyo viosi via Yehova vi linga ‘oco’ vonduko yaye,’ okuti Yesu kristu. Omo okuti Yesu Kristu wa pandikisa eci a kala palo posi, tua kolela okuti olohuminyo via Yehova vi tẽlisiwa. Upostolo Paulu wa amisako hati: ‘Oco tu popela vonduko yaye, tuti, Amene, oku yi popela ulamba wa Suku.’ (2 Va Kor. 1:20) Yesu o tukuiwa hati, Amene, momo vonduko yaye omo Yehova a tẽlisila olohuminyo viaye!
Omo okuti Yehova kumue la Yesu va vangula ocili, Paulu wa vangulavo ocili. (2 Va Kor. 1:19) Paulu ka kalele ndomunu umue ka koleliwa okuti, ‘ka tẽlisa olohuminyo a linga.’ (2 Va Kor. 1:17) Omo liaco, Paulu wa ‘songuiwa lespiritu sandu.’ (Va Gal. 5:16) Eye, wa yonguile okuti vamanjaye va kuata ekalo liwa kuenje, wa tẽlisa ondaka yaye yokuti Oco!
WA SIATA HẼ OKU TẼLISA ONDAKA YOVE YOKUTI OCO?
Koloneke vilo, omanu valua ka va kapeleko olonumbi Viembimbiliya omo liovitangi va siata oku liyaka lavio. Poku linga olomĩlu viavo, ka va siatele oku tẽlisa ondaka yokuti “Oco,” ndaño va soneha ohuminyo va linga. Koloneke vilo, omanu valua va siata oku linyãla, kuenda ocituwa caco ci lekisa okuti, omanu va tenda olohuela viavo ndocina cimue ka ci kuete esilivilo, kuenda ca leluka oku linyãla.—2 Tim. 3:1, 2.
Nye ci popiwa catiamẽla kokuove? Wa siata hẽ oku tẽlisa ondaka yove yokuti Oco? Ndomo tua ci konomuisa kefetikilo liocipama cilo, pamue ka ci leluka oku tẽlisavo ondaka yove yokuti, oco, omo liovitangi vimue wa siata oku liyaka lavio. Ovina viaco, ka vi lomboloka okuti ku tẽlisa ohuminyo yove. Pole, omo okuti ove Ukristão umue wocili, nda wa linga ohuminyo yimue likolisilako oku yi tẽlisa. (Osa. 15:4; Mat. 5:37) Nda wa ci linga, omanu va limbuka okuti, ove umunu umue wa koleliwa, kuenda ovina viosi o vangula viocili. (Va Efe. 4:15, 25; Tia. 5:12) Eci omanu va limbuka okuti wa siata oku vangula ocili oloneke viosi, va lekisa onjongole yoku ku yevelela poku vangula lavo catiamẽla Kusoma wa Suku. Omo liaco, vosi yetu tu sukila oku likolisilako oco tu tẽlise ondaka yetu yokuti Oco!
a Paulu noke yoku soneha ukanda waye wa 1 Va Korindo, wa linga ungende woku enda ko Torasi, volupale luo Makedonia, kuna a sonehela ukanda waye wa 2 Va Korindo. (2 Va Kor. 2:12; 7:5) Noke wa enda ko Korindo.