Ondaka ya Yehova yi Kasi Lomuenyo
Atosi Avelapo Vukanda wa Va Galatia, wa Va Efeso, wa Va Filipoi, Kuenda wa Va Kolosai
UPOSTOLO Paulu eci a yeva okuti, Akristão va kala oku yapuisiwa lefendelo lia va Yudea, co vetiya oku sonehela ukanda umue “kekongelo lia va Galatia.” (Va Gal. 1:2) Ukanda waco wa u soneha okupisa kunyamo wa 50 toke wa 52, kuenda u kuete alungulo alua.
Paulu noke lianyamo ekũi eci a kala ‘omandekua ya Kristu Yesu’ ko Roma, wa sonehela ekongelo lioko Efeso, lia va Filipoi, kuenda lia va Kolosai. Kuenje wa va ĩha elungulo kuenda evetiyo. (Va Efe. 3:1) Koloneke vilo, tu pondola oku kuatisiwa poku pokola kesapulo Liembimbiliya li sangiwa kelivulu lia Va Galatia, Va Efeso, Va Filipoi, kuenda Va Kolosai.—Va Hev. 4:12.
‘WA TENDIWA NDATI OKUTI UKUESUNGA’?
Omo okuti vamue vakuetavo lia va Yudea ka va tavele ku Paulu, eye wa teyuila efendelo liaye poku lombolola ulandu womuenyo waye. (Va Gal. 1:11–2:14) Paulu wa tukula eci catiamẽla kalongiso avo esanda poku popia hati: “Omunu ka tendiwa ndukuesunga loku pokola kovihandeleko te loku kolela Yesu Kristu.”—Va Gal. 2:16.
Paulu wa popia hati, Kristu ‘wa yovola vana va kala vemehi liocihandeleko,’ kuenda va kuatele elianjo kefendelo liavo. Omo liaco, Paulu wa lungula va Galatia hati: “Talami ndi, ko ka likueki vali lomi yupika.”—Va Gal. 4:4, 5; 5:1.
Atambululo Kapulilo Embimbiliya:
3:16-18, 28, 29—Anga hẽ ocisila ca Avirahama ci kuete handi esilivilo? Cikuete. Momo, Ocihandeleko cocisila caco ka ca piñanyiwile, pole, ca vokiyiwa kocisila Suku a lingile la Avirahama. Ocisila ca Avirahama camamako toke eci Ocihandeleko ca ‘imuiwa.’ (Va Efe. 2:15) Noke olohuminyo viaco via eciwa ku Kristu Yesu, “ombuto” yocili ya Avirahama. Momo eye omunu watete pokati ka vana ‘vatiamẽla Kokuaye.’
6:2—“Ocihandeleko ca Kristu” ci lomboloka nye? Ci lomboloka ovina viosi Yesu a longisa kuenda evi a tuma oku linga. Vocihandeleko caco mua kongela oku ‘lisola pokati.’—Yoa. 13:34.
6:8—Tu ‘kũlĩla ndati espiritu’? Tu ci linga poku ambata omuenyo umue wecelela okuti espiritu lia Suku li tu kuatisa. Voku kũlĩla espiritu mua kongela oku kuata onepa kupange tu linga lutima wosi okuti, wendisiwa lespiritu.
Ceci tu Lilongisilako:
1:6-9. Akulu vekongelo va sukila oku tetulula lonjanga ovitangi viekongelo. Ovisonehua vi va kuatisa oku yuvula ovisimĩlo viesanda.
2:20. Ocisembi ombanjaile yimue Suku a tu ĩha. Omo liaco, tu sukila oku kapako ombanjaile yaco.—Yoa. 3:16.
5:7-9. Akamba vãvi va tu ‘tateka oku amamako oku pokola kocili.’ Omo liaco, tu sukila oku va yuvula.
6:1, 2, 5. Vamanji vana va ‘pama kespiritu,’ va sukila oku tu kuatisa koku liyaka lovitangi omo lioku yapuka vonjila yocili. Pole, omunu lomunu o sukila oku tẽlisa ocikele caye muẽle konepa yespiritu.
‘OVINA VIOSI VI KONGELIWA VU KRISTU’
Paulu vukanda a sonehela Akristão voko Efeso, wa tukula ukamba wa sukilile oku kala pokati kavo poku va sapuila hati: “Eci otembo yaco yiya . . . ovina viosi, okuti evi viokilu levi vioposi, vi kongeliwa kuenje vi lingiwa vu Kristu.” Omo liaco, Kristu wa eca “olongavelo komanu,” oco va kuatise vosi oku ‘pitila kongongela yekolelo.’—Va Efe. 1:10; 4:8, 13.
Oco Akristão va ece esivayo ku Suku loku likuata omunga, va sukila oku ‘wala omunu wokaliye,’ kuenda oku ‘lipokola pokati oco va sumbile Kristu.’ Ovo va sukilavo oku “tamalala latutu Eliapu,” poku malẽha ovimalẽho viosi viespiritu.—Va Efe. 4:24; 5:21; 6:11.
Atambululo Kapulilo Embimbiliya:
1:4-7—Akristão olombuavekua va nõliwa ndati osimbu ka va citiwile handi? Ovo ka va nõliwile omunu lomunu, pole, va nõliwa ocimunga. Ovina viaco via lingiwa eci ekandu ka lia iñilile handi voluali. Vocitumasuku ci sangiwa kelivulu Liefetikilo 3:15, ca lekisa okuti, osimbu omunu ukuekandu ka miniwile handi, Suku wa kuata ocipango coku kongela omanu vamue oco vaka viale kumue la Kristu kilu.—Va Gal. 3:16, 29.
2:2—Espiritu lioluali li sokisiwa ndati lofela, kuenda li kuete unene woku linga nye voluali? “Espiritu lioluali” okuti ocituwa coku litumila kuenda esino, via lisanduila voluali luosi ndofela tu fuima. (1 Va Kor. 2:12) Olio, li kuete unene woku yapula omanu.
2:6—Akristão olombuavekua ‘va tumãla ndati kilu’ osimbu va kasi handi palo posi? Ondaka ‘oku tumãla kilu,’ ka yi lomboloka oku tambula ocipiñalo cavo kilu. Pole, yi lomboloka esumũlũho va kuete lioku enda kilu kuenda oku ‘kapiwa ondimbukiso yespiritu sandu Yehova a va likuminyile.’—Va Efe. 1:13, 14.
Ceci tu Lilongisilako:
4:8, 11-15. Yesu Kristu wambata “owiñi wolohute,” poku vopa vonjila ya Satana oco va linge ombanjaile yoku sokiya ekongelo Liakristão. Tu pondola oku lekisa ‘ocisola ku Kristu’ kovina viosi tu linga, poku pokola ku vana va songuila ekongelo kuenda oku va kuatisa kovopange avo.—Va Hev. 13:7, 17.
5:22-24, 33. Ukãi o sukila oku lekisa esumbilo kulume waye, kuenda oku pokola kokuaye. Eye o ci linga poku lekisa ‘usima lumbombe,’ kuenda oku amamako oku u sumbila poku sapela ciwa laye, kuenda oku tava kovisimĩlo viaye.—1 Pet. 3:3, 4; Tito 2:3-5.
5:25, 28, 29. Ndeci ulume a li ‘tekula’ eye muẽle, haico a sukila oku lingila ukãi waye poku u tata ciwa ketimba, kuenda kespiritu. Eye o sukilavo oku sokiya otembo yoku sapela laye velivala lia sunguluka, kuenda oku lekisa esumbilo kokuaye.
6:10-13. Oco tu tamalãle lolondele, tu sukila oku malẽha ovimalẽho viespiritu vi tunda ku Suku.
‘TU AMAMIKO LOKU PANDIKISA’
Paulu vukanda a sonehela va Filipoi wa va vetiya oco vamameko locisola, poku va sapuila hati: “Eci ndi likutilila ceci okuti, ocisola cene ci lue, lokulua kuaco kuendele pamosi lukũlĩhiso luloño wosi.” Eye wa va kuatisa oku yuvula ocituwa coku likolela ovo muẽle poku va lungula hati: “Kolisiko muẽle laco lusumba loku luluma.”—Va Fil. 1:9; 2:12.
Paulu wa vetiya vana va loñoloha kespiritu, oco va ‘yolokele kocimãho coku tambula onima. Onima yaco, ekovongo li kola lia Suku.’ Eye wa popia hati: “Eci cocili tu kasi ale laco tu pandikisi laco.”—Va Fil. 3:14-16.
Atambululo Kapulilo Embimbiliya:
1:23—‘Povina vipi vivali’ Paulu a sukilile oku nõlapo cimue, kuenda nye a ‘yonguile’ oku linga? Omo liovitangi Paulu a liyaka lavio, wa sukilile oku nõla omuenyo ale olofa. (Va Fil. 1:21) Osimbu ka nõlele onjila a sukilile oku kuama, wa limbuka okuti onjongole yaye yoku ‘yovuiwa, kuenda oku kala la Kristu.’ (Va Fil. 3:20, 21; 1 Va Tes. 4:16) Oku ‘yovuiwa’ kuaco okuti ku lingiwa voku tukuluka kua Kristu, kua eca ku Paulu esumũlũho lioku tambula onima Yehova o likuminyile.—Mat. 24:3.
2:12, 13—Suku o tu vetiya ndati oku “linga ocipango caye”? Espiritu sandu lia Yehova li pondola oku tu vetiya oku vokiya onjongole yoku linga upange waye. Omo okuti tu kuete ekuatiso liaco, tu sukila oku amamako ‘oku linga upange u nena epopelo lietu.’
Ceci tu Lilongisilako:
1:3-5. Omo okuti va Filipoi va kala olohukũi, va tu sila ongangu yiwa yoku kuatisa vakuetu.—2 Va Kor. 8:1-6.
2:5-11. Ndomo Yesu a ci lekisa, umbombe ka u lomboloka ehonguo, pole, u lomboloka oku pama kespiritu. Handi vali, Yehova wa kapako ambombe.—Olosap. 22:4.
3:13. ‘Ovina vio konyima,’ vi lomboloka upange weca olombongo vialua, oku sakalala calua luhayele wepata, akandu anene tua lingile kosimbu okuti noke tua likekembela, kuenda oku ‘liyelisa’ kovina vikuavo. (1 Va Kor. 6:11) Omo liaco, tu sukila oku ivala ovina viaco okuti, ka tu vi sokolola vali, pole, tu ‘yolokela lika ovina vi kasi kovaso.’
‘TU AMAMIKO OKU PAMISA EKOLELO LIETU’
Paulu vukanda a sonehela va Kolosai wa situlula alongiso esanda. Eye wa va sapuila hati, epopelo ka lia tiamẽlele lika koku pokola Kocihandeleko, pole, va sukilile oku ‘amamako oku pamisa ekolelo liavo.’ Paulu wa vetiya va Kolosai oku ‘likolisilako oku endaenda la Kristu, poku amamako oku kula vokuaye kuenda oku pamisiwa vekolelo.’ Evetiyo liaco lia va kuatisa ndati?—Va Kol. 1:23; 2:6, 7.
Upostolo Paulu wa soneha hati: “Ca piãla enene wali ocisola, momo ocisola oco ci kutila cosi pamosi vomunga ya kanguka. Kuenda vali, tavi okuti ombembua ya Kristu yi viala vovitima viene.” Eye wa va sapuila hati: “Upange wene, nda we, nda we, u lingi ciwa ndava va vumba [Yehova], ndava va vumba omanu hacoko.” Handi vali, wa vokiyako hati, ‘eci vu kala la vana ka va kasi vekongelo,’ kuati olondunge.—Va Kol. 3:14, 15, 23; 4:5.
Atambululo Kapulilo Embimbiliya:
2:8—‘Ovina vipi viatiamẽla koluali’ Paulu a lungula? Eye wa lungula ovina violuali lua Satana via siata oku yapula omanu. (1 Yoa. 2:16) Vovina viaco, mua kongela ovilongua viesanda, ovokuasi, kuenda atavo esanda oluali lulo.
4:16—Momo lie ukanda wa tumiwa ku va Laodikea ka u pangela onepa Kembimbiliya? Momo vukanda waco ka muli esapulo tu sukila koloneke vilo. Citava okuti, atosi aco a sonehiwa vovikanda vikuavo.
Ceci tu Lilongisilako:
1:2, 20. Ocisembi, ombanjaile yimue ya eciwa lohenda ya Suku okuti, yi pondola oku yelisa utima wetu omo liakandu tua linga, kuenda ci tu ĩha ombembua.
2:18, 23. Omanu vamue, va siata ‘oku likandangiya’ loku likembisa oco va komõhise vakuavo poku yuvula ovokuasi loku talisa ohali etimba oco va lekise okuti va kasi oku vumba Suku. Pole, vana va siata oku ci linga, va kasi oku yapuisiwa ‘lolonjongole vietimba.’