Ocipama 20
Kapelako Eteke Lia Yehova
1. Eci wa lilongisa okuti eyovo kovina vi sumuisa violuali lulo li kasi ocipepi, ndamupi wa liyeva?
OCINA cimue catete wa lilongisa Vembimbiliya, ceci catiamẽla konjongole ya Yehova yokuti oluali luosi lu kala ocumbo celau? Voluali luaco luokaliye ka mu ka kala vali ovoyaki, evĩho, uhũkui, ovoveyi, ohali loku fa. Ndaño muẽle vava vafa vaka pinduka. Helavokokuolio li komohisa! Oku fetika kuovina evi kua lomboluiwa vuvangi woku tukuluka kua Kristu Ndosoma, oku pisa kunyamo wo 1914, kuenda okuti tunde opo tu kasi koloneke via sulako violuali lulo lũvi. Kesulilo lioloneke vilo via sulako, Yehova oka nyõla oluali lulo, kuenje oka tumbika oluali luokaliye lua likuminyiwa.
2. “Eteke lia Yehova” olio hẽ nye?
2 Embimbiliya li tukula otembo yenyolẽho yi kasi loku iya okuti “eteke lia Yehova NW.” (2 Petulu 3:10) Eli olio ‘eteke lionyeño ya Yehova’ koluali luosi lua Satana. (Sofoniya 2:3) Eteke liaco lika sulila ‘vovita vieteke linene lia Suku Tõlo. . . li tukuiwa Harmagedo velimi lia va Heveru,’ okuti ‘olosoma violuali luosi’ vi nyõliwa. (Esituluilo 16:14, 16) Ekalo liomuenyo wove hẽ li lekisa okuti “eteke lia Yehova” li kasi ocipepi?—Sofoniya 1:14-18; Yeremiya 25:33.
3. (a) Eteke lia Yehova liya otembo yipi? (b) Esilivilo lie ci kuete omo Yehova ka situluile “eteke liaco lola yaco”?
3 Embimbiliya ka li tu sapuila eteke Yesu Kristu aka tumiwa la Yehova oco a nyõle oluali lua Satana. Yesu wa popia hati: “Puãi eteke liaco lola yaco, lomue wa yi kũlĩha, ndaño ovangelo vokilu, ndaño Mõla, te Isia lika.” (Marko 13:32) Nda okuti omunu ka sole Yehova, oka suvuka eteke liaye kuenda oka litumbika lika kovopange voku sanda eteku. Pole ava va sole muẽle Yehova, va ko vumba lomuenyo wosi, kuenda ka va ka sima okuti eteke liesulilo lioluali lulo lũvi handi li kasi ocipãla.— Osamo 37:4; 1 Yoano 5:3.
4. Elungulo lipi Yesu a eca?
4 Ava va sole Yehova, Yesu wa va sapuila hati: “Lunguki, lavululi kuenda likutilili, momo ka wa kũlĩhili eteke liaco.” (Marko 13:33-37) Eye wa vetiya okuti tu sukila oku kapelako oco ka tu ka tekele lika koku lia loku nyua ale “[k]ovikele viomuenyo” okuti tu ivalako otembo tu sangiwa.—Luka 21:34-36; Mateo 24:37-42.
5. Ndomo Petulu a ci lombolola, eteke lia Yehova lika nena nye?
5 Petulu o tu vetiyavo oku kapako “etukuluko lieteke lia Suku. Mekonda lialio ovailu a pia kuenje a yenguluka, lovina viosi vi yenguluiwa lowuya wa tokota.” Uviali wosi womunu okuti owo “ilu” uka nyõliwa. Kuenda omanu vosi vãvi, okuti ovo ‘oluali’ ‘lovina vialua’ ndeci ovisimĩlo kuenda ovopange ãvi oluali lulo, ocituwa coku litumĩla okuti oku tumĩliwa la Suku haicoko, lekalo liomuenyo ka lia sungulukile, lava va li tumbika koku sanda ipako, vaka nyõliwavo. Vaka piñanyiwa “[l]ilu liokaliye [okuti Usoma wa Suku wo Kilu],” “loluali luokaliye [omanu vaka kala palo posi] omu muka kala esunga.” (2 Petulu 3:10-13) Ekalo eli lĩvi lioluali ndopo lika pua veteke limue okuti ka lia lavokawaile.—Mateo 24:44
Kapelako Kolondimbukiso
6. (a) Toke petosi lipi etambululo lia Yesu kepulilo liolondonge lia tiamisiwilile kesulilo liuviali wa va Yudea? (b) Onepa yipi yetambululo lia Yesu li tukula ovina vi pita oku pisa kunyamo wo 1914 toke koloneke vilo?
6 Omo liotembo tu kasi, tu kuete oku kũlĩha ciwa olondimbukiso vi lekisa oloneke via sulako “violuali lũvi.” Tu kuete oku patekela okuti eci Yesu a tambulula apulilo olondonge viaye, a sangiwa kelivulu lia Mateo 24:3, olondaka vimue a lombolola kocinimbu 4 toke 22 via tẽlisiwa vonepa yitito vuviali wa va Yudea, vokuenda kuanyamo 33 toke 70 KK. Pole ocitumasuku ci kasi loku tẽlisiwa tunde kunyamo wo 1914, otembo ‘[y]etukuluko lia Kristu kuenda yesulilo lioluali.’ Ko Mateo 24:23-28, ku lombolola okuti ovina evi vi tẽlisiwa oku pisa kunyamo wo 70 KK, toke koku tukuluka kua Kristu. Ovina via lomboluiwa ko Mateo 24:29–25:46 vi tẽlisiwa vokuenda kuotembo yesulilo.
7. (a) Momo lie tu kuetele oku kapako ndomo ovina vi kasi loku pita etaili vi lekisa ondimbukiso? (b) Tambulula apulilo a sangiwa kesulilo liocinimbu oco o lekise ndomo ondimbukiso ya fetika oku tẽlisiwa kunyamo wo 1914.
7 Etu tu sukila oku kapelako oku limbuka ovituwa kuenda ovilinga vi kasi oku tẽlisiwa ndondimbukiso. Oku kapako ovina evi kuenda ovitumasuku Viembimbiliya, cika tu kuatisa oku kapako eteke lia Yehova. Cika tu loñoluisavo oku lekisa ku va kuetu oku iya kueteke eli okuti va ci tava. (Isaya 61:1, 2) Loku kapako ovina evi, tu pitululi apulilo akuãimo alekisa onepa yondimbukiso ndomo ca lomboluiwa ko Mateo 24:7 kuenda ko Luka 21:10, 11.
Vonepa yipi yavelapo mua tẽlisiwa ‘ofeka oku katukila ofeka lusoma oku katukila usoma’ tunde kunyamo wo 1914? Catiamẽla kovoyaki, nye ca siata oku pita?
Kunyamo wo 1918, efengi lipi lia ponda omanu valua okuti ava vafa Kuyaki Watete Woluali Luosi ci sule? Ndaño okuti omanu va kuete uloño walua watiamẽla koku sakula ovoveyi, uveyi upi u kasi loku amamako oku ponda omanu valua?
Ndaño okuti uloño wamako kocita casulako canyamo, toke petosi lipi onjala ya veta olofeka vialua?
Nye ci ku tavisa okuti eci ca sonehiwa ko 2 Timoteo 3:1-5, 13 ka ci lomboloka ekalo liomuenyo umue okuti wokosimbu, pole ci lomboloka ekalo ndomo ovina vĩvi vi kasi loku livokiya, osimbu tu amamako kesulilo lioloneke via sulako?
Etepiso Liomanu
8. (a) Nye ca sonehiwa vali kelivulu lia Mateo 13:24-30, 36-43, okuti Yesu wa ci tokekisa lesulilo lioluali? (b) Olusapo luaco lu lombolola nye?
8 Kuli ovina vikuavo vi kasi loku pita Yesu a tokekisa lesulilo lioluali. Vimue pokati kovina viaco, etepiso ‘liomãla vusoma’ pokati ‘komãla veliapu.’ Yesu wa lombolola eci catiamẽla ketepiso, volusapo luaye luepia liotiliku, omu mua wayiwa osoka. “Otiliku” volusapo luaye, yi lomboloka Akristão vocili olombuavekua. “Osoka” omanu vana va popia vati Akristão pole va lekisa okuti ‘omãla veliapu’ momo va kakatela koluali okuti Satana eye ombiali yaluo. Kuenda omãla vaco va tepiwa ‘lomãla [vusoma wa] Suku’ kuenda vatepiwila oku nyoliwa. (Mateo 13:24-30, 36-43) Anga hẽ ca siata muẽle oku kala?
9. (a) Noke liuyaki Watete Woluali Luosi, kua pita etepiso lipi liomanu va popia hati Akristão? (b) Ndamupi Akristão olombuavekua va lekisa okuti va litumbika muẽle Kusoma?
9 Noke Yuyaki Watete Woluali Luosi, kua kala etepiso limue liovisoko vivali viomanu vana va li tukuale hati Akristão okuti: (1) Asongui vetavo liesanda loloñame viavo, vana va kuatisa olo Nações Unidas, kumue loku kakatela kolonepele violofeka. Kuenda (2) Akristão vocili vokosimbu eci uyaki wa imuha, vana va kuatisa Usoma wa Mesiya, okuti kava kuatisile olofeka violuali lulo. (Yoano 17:16) Ava, ovo va lekisa oku kala omanu va litumbika muẽle ocili kusoma wa Suku poku kunda ‘olondaka viwa viusoma’ koluali luosi. (Mateo 24:14) Nye ceyililako?
10. Tete ocina cipi ceyilila kupange woku kunda Usoma?
10 Tete kua kala oku kongeliwa kuomanu vana va wavekiwa lespiritu lia Suku, okuti va kuete elavoko lioku panga onepa Kusoma wokilu kumue la Kristu. Ndaño okuti ovo va kala kolonepa viosi violuali, noke veya oku kongeliwa vocisoko cimue ci li kuete omunga. Oku kongeliwa kuolombuavekua viaco, ndopo ku tẽlisiwa.—Esituluilo 7:3, 4.
11. (a) Upange upi woku kongela u kasi loku amamako? Kuenda eci ci litava locitumasuku cipi? (b) Oku tẽlisiwa kuocitumasuku eci ku lomboloka nye?
11 Noke vemehi lioku songuiwa kua Kristu, kua fetikiwa oku kongeliwa ‘owiñi wakahandangala va tunda kolofeka, kapata kuenda kalimi osi.’ Ava ovo “olomeme vikuavo” vika puluka “kohali ya piãla” loku iñila voluali luokaliye lua Suku. (Esituluilo 7:9, 14; Yoano 10:16) Upange waco woku kunda Usoma wa Suku osimbu handi esulilo ka lieyile, u kasi loku amamako toke etaili. Owiñi wakahandangala wolomeme vikuavo, cilo wa pitahãla olohuluwa viomanu, va kuatisa olombuavekua koku kunda esapulo Liusoma. Esapulo liaco li kasi oku yeviwa kolofeka viosi.
Nye Cika Pita Koloneke Vikeya
12. Catiamẽla kupange woku kunda, ocina cipi ci kuete oku lingiwa vali osimbu eteke lia Yehova ka lieyile?
12 Ovina viosi tu lete vi lekisa okuti tu kasi koloneke via sulako, kuenda eteke lia Yehova li kasi ocipepi. Anga hẽ, handi kuli ovitumasuku vikuavo vika tẽlisiwa osimbu eteke linene lia Yehova ka lieyile? Kuli. Catete ceci okuti, etepiso liomanu omo liusoma, handi ka lia puile. Kolonepa vimue okuti kua kala esipato vokuenda kuanyamo alua, cilo kuli evokiyo liolondonge viokaliye. Toke muẽle eci omanu va nyehula olondaka viwa, ohenda ya Yehova yi lekisiwila eci tu eca uvangi. Omo liaco tuamamiko lupange. Yesu wa tu likuminya okuti eci upange u pua, ku keya esulilo.
13. Ndomo ca lomboluiwa kelivulu lia 1 Tesalonike 5:2, 3, nye cika lingiwa? Kuenda kokuetu cika lomboloka nye?
13 Ocitumasuku ci kuavo ci kuete esilivilo lualua ca linga hati: “Eci omanu va kasi loku linga vati ‘Tua kolapo,’ tu kasi lombembua, oco okunyõleha ocipikipiki kuiya kokuavo ndeci olongembia viya ku o misi. Oku puluka ka ku kala.” (1 Va Tesalonike 5:2, 3) Ndomo oluiya luaco olu Luoku Kolapo ale Ombembua luka lingiwa handi kacakulihiwile, te tu kevelela. Pole eci ka ci ka lomboloka okuti olombiali violuali vika potolola ovitangi viomanu. Ava va kapako ciwa eteke lia Yehova ka vaka yapuisiwa lesapulo liaco liombembua. Ovo va kũlĩha okuti noke yesapulo liaco ku keya enyõleho liocipikipiki.
14. Ovina vipi vika pita vokuenda kuohali yalua, kuenda vika kala vesokiyo lipi?
14 Kefetikilo liohali yalua, olombiali vika ñualelapo o Bavulono yinene, ono yatavo vesanda, kuenda vaka yi nyõla. (Mateo 24:21; Esituluilo 17:15, 16) Noke, olofeka vika ñualelapo vana va teyuila omoko ya Yehova yoku viala. Kuenda vaka wengula onyeño Yehova a kuetele olombiali viopulitika lasongui vavo. Kuenje kuka iyilila enyõleho lialio. Eci cika sulila lohali yalua ko Harmagedo. Noke Satana lolondele viaye vaka imbiwa vowelema. Kava ka tẽla vali oku yapuisa omanu. Cika sulila veteke lia Yehova eci onduko yaye yika kemãlisiwa.— Esekiele 38:18, 22, 23; Esituluilo 19:11–20:3.
15. Momo lie oku sima okuti eteke lia Yehova handi li kasi ocipala uveke?
15 Esulilo lioluali lulo, li keya muẽle votembo ya sokiyiwa, ndomo ca sokiyiwa la Suku. Ka lika cilua. (Havakuki 2:3) Ivaluka okuti enyõleho lio Yerusalãi lieya lonjanga, kunyamo wo 70 KK, eci va Yudea ka va li lavokaile, kuenda eci va simĩle okuti ohele ya pita. Nye hẽ cipopia catiamẽla Kombavulono yosimbu? Oyo ya kala lunene walua, ya likolelele kuenda, ya kolisiwile lovimbaka vinene. Pole ya lunduiwa vuteke umosi. Enyõleho liocipikipiki halio li keya koluali lulo luevĩho. Eci enyolẽho liaco li keya, tu li kuati omunga vefendelo liocili, loku kapako ciwa eteke lia Yehova.
Apulilo Voku Pitulula
• Momo lie oku kapako eteke lia Yehova ci kuetele esilivilo? Ndamupi tu pondola oku ci linga?
• Ndamupi etepiso liomanu li kasi loku lingiwa lia tiamisiwilavo kokuetu?
• Oloneke viokovaso vika nena nye osimbu handi eteke lia Yehova ka lieyile? Omo liaco, ocina cipi tu sukila oku linga?
[Elitalatu kemẽla 180]
Ndopo oloneke via sulako vika sulila lenyolẽho lioluali lua Satana