Ene Amalẽhe, Lekisi Oku Kula Kuene Kespiritu
“Kolisako oku lingainga ovina evi. Litumbika muele kokuavio, oco vosi va mole okuamako kuove.”—1 TIM. 4:15.
1. Ovina vipi Suku a yonguila amalẽhe?
“OKUENJE, yolela oloneke viove viovokuenje; utima wove u ku sanjuise voloneke viove viovokuenje.” (Uku. 11:9) Olondaka evi via sonehiwa la Soma Salomone woko Isareli. Yehova Suku Ono yolondaka viaco, o yongola okuti amalẽhe va kuata esanju otembo ka yi pui. Eye ka yongola okuti u kuata lika esanju liaco votembo yene yumalẽhe, pole, o yongola okuti u kuata esanju otembo ka yi pui. Ocili okuti amalẽhe vokuenda kuotembo yo vutila, va pondola oku linga ovina vialua vi nyõla ekalo liavo lio kovaso. Yovi ndaño wa kala ukuekolelo, wa sumuilevo poku sokolola ‘ovina vĩvi a lingaile vutila waye.’ (Yovi 13:26) Vokuenda kuotembo yo vutila, amalẽhe Akristão va siata oku liyaka locitangi coku nõla onjila va sukila oku kuama. Oku nõla onjila yĩvi, ci tuala kesumuo kuenda ci nena ovitangi vika amamako vokuenda kuotembo yosi yomuenyo wavo.—Uku. 11:10.
2. Elungulo lipi Liembimbiliya li kuatisa amalẽhe oku yuvula ovitangi?
2 Amalẽhẽ, va sukila oku lekisa esunguluko. Tu kũlĩhĩsi elungulo upostolo Paulu a ecele ku va Korindo. Eye wa soneha hati: “Kolondunge ko ka lingi ndomãla, . . . Lingi ndakulu vendamba.” (1 Va Kor. 14:20) Oku pokola kelungulo lioku kuata olondunge kuenda oku sokolola ndakulu vendamba, ci kuatisa amalẽhe oku yuvula oku linga ovina vi nena ovitangi.
3. Nye o sukila oku linga oco o kuate olondunge viocili?
3 Nda ove umalẽhe, ivaluka okuti oco o kuate olondunge viocili, o sukila oku likolisilako. Paulu wa sapuila Timoteo hati: “Lomue ka ka ku lavisile utila wove, puãi, kondaka, lo kovilinga, lo kocisola, kuenda kekolelo, lo koku yela, eca ongangu ku vakuetavo. . . . Kolisako oku tangela omanu ondaka ya Suku, loku kunda, loku longisa. . . . Kolisako oku lingainga ovina evi. Litumbika muele kokuavio, oco vosi va mole okuamako kuove.” (1 Tim. 4:12-15) Amalẽhe Akristão va sukila oku kula kespiritu kuenda oku ecelela okuti vosi va mola oku kula kuaco.
Oku Kula Kespiritu ci Lomboloka Nye?
4. Voku kula kespiritu mua kongela nye?
4 Oco omunu a kule kespiritu, o sukila oku linga ‘apongoloko komuenyo waye.’ Paulu wa vetiya Timoteo oco a likolisileko oku lekisa ongangu yiwa kolondaka viaye, kovilinga, kocisola, kekolelo, koku liyelisa, kuenda kocituwa caye coku tẽlisa upange woku kunda. Eye wa sukilile oku lekisa ongangu yiwa komuenyo waye. Timoteo wa sukilile oku amamako oku kula kespiritu.
5, 6. (a) Otembo yipi Timoteo a fetika oku lekisa oku kula kuaye kespiritu? (b) Koloneke vilo amalẽhe va pondola ndati oku kuama ongangu ya Timoteo?
5 Eci Paulu a eca elungulo eli kunyamo wa 61 ale wa 64, Timoteo wa kala ale ukulu wekongelo wa loñoloha. Eye ka kale oku fetika oku kula kespiritu. Kunyamo wa 49 ale wa 50, eci Timoteo a kuata ci pitahãla 20 kanyamo, vamanji “ko Lustra [loko] Ikoniyu vo wimbila uvangi uwa,” momo va limbukile oku kula kuaye kespiritu. (Ovil. 16:1-5) Noke Paulu wambata Timoteo kupange waye wumisionaliu. Eci papita olosãi vimue noke yoku limbuka oku kula kua Timoteo, Paulu wo tuma ko Tesalonike oco a lembeleke vamanji kuenda oku va pamisa kespiritu. (Tanga 1 Va Tesalonike 3:1-3, 6.) Ocili okuti, Timoteo wa fetika oku lekisa oku kula kuaye kespiritu ku vakuavo eci handi a kala umalẽhe.
6 Ene wamalẽhe u kasi vekongelo, li kolisiliko oku kuata ovituwa viwa cilo, oco u lekisi oku kula kuene kespiritu kuenda uloño wene woku longisa ocili condaka ya Suku. Yesu tunde eci a kuata 12 kanyamo, “wa amako kolondunge.” (Luka 2:52) Omo liaco, tu konomuisi ndomo u pondola oku lekisa oku kula kuene kespiritu volonepa vitatu viomuenyo ndeci: (1) Eci vu liyaka lovitangi. (2) Poku liangiliyila oku kuela, kuenda (3) poku likolisilako oku kala ‘ondingupange yiwa.’—1 Tim. 4:6.
Pandikisa Kovitangi Loku ‘Pokuisa Utima’
7. Ovitangi vi pondola ndati oku nena esumuo kamalẽhe?
7 Umalẽhe umue okuete 17 kanyamo o tukuiwa hati, Carol, wa popia hati: “Olonjanja vimue nda siata oku yeva ekavo kuenda esumuo lialua, kuenje ndi kuata owesi woku pasuka komẽle.”a Momo lie a kuatela esumuo liaco? Momo eci a kuata 10 kanyamo, olonjali viaye via tepa olohuela viavo omo liovitangi, kuenje wa kala la inaye una ka pokuile kolonumbi Viembimbiliya. Ndeci ca pita la Carol, citava okuti ove o kasivo oku liyaka lovitangi vimue okuti ku kuete elavoko lioku vi yula.
8. Ovitangi vipi Timoteo a liyaka lavio?
8 Osimbu Timoteo a kala oku kula kespiritu, wa liyaka lovitangi vialua. Eye wa liyaka “lolongembia” vialua omo ‘liuvei wovimo’ a kuata. (1 Tim. 5:23) Eci Paulu o tuma ko Korindo, oco a tetulule ovitangi via kokiwa lomanu vamue va lekisile esino kolonumbi viovapostolo, wa vetiya vamanji oco va lekise epokolo ku Timoteo okuti “o lisanja” pokati kavo. (1 Va Kor. 4:17; 16:10, 11) Citava okuti Timoteo wa kala losõi lomanu ale lohele yoku vangula.
9. Oku ‘pokuisa utima’ ci lomboloka nye, kuenda ca litepa ndati lusumba?
9 Oco Paulu a kuatise Timoteo, wo sapuila hati: “Suku ka tu ihile utima wusumba, te wunene, kuenda wocisola loku lipokuisa.” (2 Tim. 1:7) Voku ‘pokuisa utima,’ mua kongela oku kuata uloño woku sokolola kuenda olondunge viocili. Mua kongelavo oku pandikisa kovitangi viosi tu liyaka lavio okuti ka tu lingi ovina ndomo tu yongola. Amalẽhe vamue okuti ka va kulile kespiritu, va siata oku kuata usumba woku liyaka lovitangi kuenje va lupukila koku pekela calua, oku pita otembo yalua loku tala o Televisãu, oku sipa eliamba, uholua, oku tiamisila utima kovipito, kuenda oku linga ukahonga. Akristão va vetiyiwa “oku imbapo oku tomba Suku lovipango violuali, loku kala lesuluviko lesunga kuenda ovimuenyo vi kemalisa Suku voluali lulo.”—Tito 2:12.
10, 11. Esuluviko li pondola ndati oku tu pamisa kespiritu?
10 Embimbiliya li vetiya ‘amalẽhe oco va lekise esuluviko.’ (Tito 2:6) Oku pokola kelungulo eli, ci lomboloka okuti, eci o liyaka lovitangi o sukila oku likutilila ku Suku kuenda oku kolela kekuatiso liaye. (Tanga 1 Petulu 4:7.) Nda wa ci linga, oka kuata ekolelo ‘kongusu yi tunda kokuaye.’—1 Pet. 4:11.
11 Esuluviko kuenda olohutililo via kuatisa Carol oku pandikisa kovitangi. Eye wa popia hati: “Nda liyaka locitangi coku tamãlala oku yuvula ovituwa vĩvi via ina yange. Pole, olohutililo via ndi kuatisa calua. Nda kũlĩhĩle okuti, Yehova o kasi lame. Omo liaco, sia kuatele usumba.” Ivaluka okuti, ovitangi vi pondola oku pongolola ovituwa viove kuenda oku ku pamisa. (Osa. 105:17-19; Asiõ. 3:27) Ndaño o liyaka lovitangi, Suku ka ku yanduluka. Eye o ku “kuatisa.”—Isa. 41:10.
Oku li Pongiya Oku Kuata Olohuela Viwa
12. Momo lie Ukristão una o yongola oku kuela a sukilila oku kapako onumbi yelivulu Liolosapo 20:25?
12 Amalẽhe vamue va siata oku kuela lonjanga, loku sima okuti, olohuela vi tetulula ocitangi cesumuo, coku kala ulika, kuenda ovitangi vioku kala konjo yolonjali. Pole, ohuminyo yolohuela yi kuete esilivilo liocili. Omanu vamue kosimbu va enda oku linga ‘olohuminyo la Suku,’ pole, ka va konomuisile vali ovina via kongeliwamo. (Tanga Olosapo 20:25.) Olonjanja vimue amalẽhe ka va siatele oku konomuisa ovina via kongela volohuela. Noke yoku kuela va limbuka okuti mua kongela ovina vialua.
13. Apulilo api Akristão va yongola oku namũlala va sukila oku kapako, kuenda ekuatiso lipi va kuete?
13 Osimbu kua fetikile oku namũlala o sukila oku li pula ndoco: ‘Momo lie ndi yonguila oku kuela? Nye ndi lavoka noke yolohuela? Anga hẽ, u eye muẽle omunu wa sunguluka oku likuela laye? Nda lipongiya ciwa okuti noke yolohuela ndi tẽlisa ovikele viange?’ “Ukuenje wa kolelua haeye wa lunguka,” wa siata oku sandeka ovipama vi pondola oku ku kuatisa oku li kũlĩhĩsa ciwa osimbu handi kua kuelele.b (Mat. 24:45-47) O sukila oku tenda ovipama viaco ndelungulo lia tunda ku Yehova. Konomuisa olonumbi viaco loku pokola kokuavio. Yuvula oku ‘kala ndokavalu ale ndomula ka yi kuete olondunge.’ (Osa. 32:8, 9) Kuata elomboloko liovina via kongela volohuela. Nda wa limbuka okuti, wa lipongiya oco o namũlale, ivaluka okuti o sukila oku lekisa ‘ongangu yiwa yoku liyelisa’ kovituwa—1 Tim. 4:12.
14. Oku kula kespiritu ku kuatisa ndati olohueli?
14 Oku kula kespiritu ku kuatisa omunu noke yolohuela. Ukristão una wa kula kespiritu, o likolisilako oku kala ‘ukulu wendamba wa lisoka loseteko yutunga wokuyuka kua Kristu.’ (Va Efe. 4:11-14) Eye o likolisilako oku lekisa ovituwa ndevi via Kristu. Momo “Kristu ka lisokoluile eye muẽle.” (Va Rom. 15:3) Nda ulume ale ukãi ohueli o yuvula oku tẽlisa lika olonjongole viaye, pole, o sandiliya oku pitisa kovaso olonjongole viukuavo, va kuata ombembua vepata. (1 Va Kor. 10:24) Ulume o sukila oku lekisa ocisola vepata, kuenda ukãi o sukilavo oku pokola kulume waye ndeci Yesu a pokola ku Isiaye.—1 Va Kor. 11:3; Va Efe. 5:25.
“Tẽlisa Ocikundi Cupange Wove”
15, 16. O pondola ndati oku lekisa oku kula kuove kespiritu kupange woku kunda?
15 Paulu poku lombolola esilivilo liocikele ca Timoteo wa soneha hati: “Hu lunguila kovaso a Suku lo kovaso a Kristu Yesu, . . . siti, kunda ondaka, kolisako.” Eye wamisako hati: “Linga ukundi wondaka yiwa. Tẽlisa ocikundi cupange wove.” (2 Tim. 4:1, 2, 5) Oco Timoteo a tẽlise ocikundi caye, wa sukilile oku “tekuiwa lolondaka viekolelo.”—Tanga 1 Timoteo 4:6.
16 O pondola ndati oku “tekuiwa lolondaka viekolelo”? Paulu wa soneha hati: “Kolisako oku tangela omanu ondaka ya Suku, loku kunda, loku longisa. . . . Kolisako oku lingainga ovina evi, litumbika muẽle kokuavio.” (1 Tim. 4:13, 15) Oco tu kule kespiritu, tu sukila oku linga elilongiso lio pokolika. Ondaka oku “litumbika,” yi lomboloka oku tẽlisa ocikele cimue. Ove hẽ, o kuete ocituwa coku lilongisa pokolika? Wa siata hẽ, oku litumbika koku lilongisa ‘ovina via longa via Suku’? (1 Va Kor. 2:10) Ale wa siata, oku lekisa owesi koku lilongisa? Oku kapako ovina wa lilongisa ci pamisa utima wove.—Tanga Olosapo 2:1-5.
17, 18. (a) Ovituwa vipi o sukila oku likolisilako oku kuata? (b) Oku lekisa ombili ndeyi ya Timoteo, ci ku kuatisa ndati kupange woku kunda?
17 Umalẽhe umue wa litumbika kupange wakundi votembo yosi o tukuiwa hati, Michelle, wa popia hati: “Oco ndi kale ukundi wa loñoloha kupange woku kunda, nda sokiya otembo yelilongiso lio pokolika, kuenda oku enda enda kolohongele olonjanja viosi. Omo liaco, ndi kasi oku amamako oku kula kespiritu.” Oku litumbika kupange wakundi votembo yosi, ci ku kuatisa oku vokiya uloño wove woku talavaya Lembimbiliya kupange woku kunda kuenda oku kula kespiritu. Likolisilako oku tanga ciwa loku eca atambululo awa kolohongele. Omo okuti umalẽhe umue wa loñoloha kespiritu, pongiya ciwa olonepa o tambula Kosikola Yupange Wakristão kuenda oku kuama ciwa esokiyo liaco.
18 Oku ‘linga upange wukundi uwa,’ ci lomboloka oku talavaya kupange woku kunda kuenda oku kuatisa vakuene oco va popeliwe. Oco o tẽlise ciwa upange waco, o sukila oku kuata uloño ‘woku longisa.’ (2 Tim. 4:2) Oku linga esokiyo lioku talavaya la vana va loñoloha kupange woku kunda, ci ku kuatisa oku kũlĩha olonjila viavo vioku longisa ndeci Timoteo a linga poku talavaya la Paulu. (1 Va Kor. 4:17) Paulu poku lombolola catiamẽla komanu vana a kuatisa, wa popia hati, ka va sapuilile lika olondaka viwa, pole, wa va ĩhavo ‘omuenyo’ waye ale wa vakuatisa lutima wosi, momo wa va solele calua. (1 Va Tes. 2:8) Oco o kuame ongangu ya Paulu kupange woku kunda, o sukila oku kuata onjongole ndeci Timoteo a linga. Eye wa lekisa ombili yoku kuatisa vakuavo, loku va kundila ‘olondaka viwa.’ (Tanga Va Filipoi 2:19-23.) Ove hẽ, wa siata oku lekisa ocituwa caco kupange woku kunda?
Oku Kula Kespiritu ku Nena Esanju
19, 20. Momo lie oku kula kespiritu ku nenela esanju lialua?
19 Oco tu kula kespiritu, tu sukila oku likolisilako. Pole, nda tua lekisa epandi lioku kuata uloño woku longisa, tuka kuatisa omanu valua oku kuata ‘ukuasi wespiritu,’ poku va longisa ocili condaka ya Suku. Kuenje, vaka linga ‘ekolowa lietu lioku lipandiya.’ (2 Va Kor. 6:10; 1 Va Tes. 2:19) Manji umue o tukuiwa hati, Fred okuti wa litumbika kupange wakundi votembo yosi, wa popia hati: “Nda siata oku pesila otembo yange koku kuatisa vakuetu. Omo liaco, ndi tava kolondaka via popia hati, esanju li tunda koku eca lia velapo eli li tunda koku tambula li sule.”
20 Manji umue umalẽhe wa litumbika kupange wakundi votembo yosi o tukuiwa hati, Daphne, wa lombolola esanju a kuata omo lioku kula kespiritu. Eye wa popia hati: “Osimbu nda kala oku amamako oku lilongisa catiamẽla ku Yehova, nda fetika oku pamisa ukamba wange laye kuenda oku u kũlĩha ciwa. Nda wa litumbika kupange wa Yehova lutima wosi, o kuata esanju lialua kuenda o vetiyiwa oku eca esivayo kokuaye!” Ndaño okuti oku kula kespiritu olonjanja vimue ka ku muiwa lomanu, pole, ivaluka okuti Yehova o limbuka oku kula kuaco kuenda wa ku kapako. (Va Hev. 4:13) Ocili okuti, ove umalẽhe o pondola oku eca esivayo ku Isietu wo kilu. Omo liaco osimbu o kula kespiritu, amamako oku sanjuisa utima wa Yehova.—Olosap. 27:11.
[Atosi pombuelo yamẽla]
a Olonduko vimue via pongoluiwa.
b Velivulu Os Jovens Perguntam—Respostas Práticas, Volume 2, mu sangiwa epulilo lia linga hati: “Será Que Essa é a Pessoa Ideal Para Mim?” Vutala Wondavululi 1 Yevambi wo 2001, muli ocipama losapi hati: “Ocihandeleko ca Suku Catiamẽla Koku Nõla Omunu Oka Likuela Laye.” Vo Despertai! 22 Yelombo yo 1984, mulivo ocipama losapi hati: “Quão sábio é casar-se na adolescência?”
Nye wa Lilongisa?
• Voku kula kespiritu mua kongela nye?
• O lekisa ndati oku kula kuove kespiritu . . .
poku liyaka lovitangi?
poku liangiliyila oku kuela?
kupange woku kunda?
[Elitalatu kemẽla 15]
Olohutililo vi ku kuatisa oku yula ovitangi
[Elitalatu kemẽla 16]
Amalẽhe vana okuti akundi, va pondola ndati oku kuata uloño woku longisa?