Ene Amalẽhe, Nõli Ovimãho Vi Sanjuisa Yehova
“Lipindisa oku tuwa nda Suku.”—1 TIMOTEO 4:7.
1, 2. (a) Momo lie Paulu a pandiyila Timoteo? (b) Koloneke vilo, amalẽhe va kasi oku lipindisa ndati oco va linge upange wa Yehova?
UPOSTOLO Paulu wa popia hati: “Si kuete [omunu] ukuavo wa lisoka laye. . . . Vupange woku kunda ondaka yiwa eye wa ñuataisa ndeci omõla a kuatisa isiaye.” (Va Filipoi 2:20, 22) Paulu vukanda waye, wa pandiyavo Akristão va kala kofeka yo Filipoi. Helie a tukula vukanda waco? Eye wa tukula Timoteo, ekamba liaye lioku linga ovongende. Olondaka viaye viocisola kuenda ekolelo, via pamisa calua Timoteo.
2 Amalẽhe vana va kuete ovimãho viespiritu ndeci Timoteo a kala, va soliwe calua vocisoko ca Yehova. (Osamo 110:3) Koloneke vilo, kuli amalẽhe valua va kasi oku talavaya ndeci: Kupange wakundi votembo yosi, kupange wumisionaliu, koku tunga olonjango Viusoma, kuenda oku talavaya Kombetele. Kulivo vakuavo va sesamẽla epandiyo lietu omo liombili yavo koku linga ovopange vekongelo osimbu vamamako oku tẽlisa ovikele vikuavo. Amalẽhe vaco, va kuete esanju li tunda koku nõla ovimãho vi nena esivayo ku Yehova. Kuenda va kasi oku lipindisa oco va linge ocipango Caye.—1 Timoteo 4:7, 8.
3. Apulilo api tu konomuisa vocipama cilo?
3 Anga hẽ, ove umalẽhe, o kasi oku sandiliya ovimãho vi sanjuisa Yehova? Pi o pondola oku sanga ekuatiso lioku tẽlisa ovimãho viaco? O tẽla ndati oku tamalãla lolonjanjo viukuasi woluali lulo? Asumũlũho api o pondola oku tambula, nda wa sandiliya ovimãho vi sanjuisa Yehova? Poku konomuisa ulandu wa Timoteo, tu kuata atambululo atiamẽla kapulilo ava.
Ulandu wa Timoteo
4. Lombolola ulandu wa Timoteo eci a linga Ukristão.
4 Timoteo wa kulila vimbo lio Lustra, volupale luo Galatia luna lua tiamẽlele ko Roma. Eye wa yeva ocili Condaka ya Suku kunyamo wa 47 eci Paulu a kundila ko Lustra. Otembo yaco, wa kala umalẽhe. Noke weya oku kũlĩhĩwa calua omo liovituwa viwa a lekisa pokati ka vamanji vocikanjo. Eci papita anyamo avali, Paulu wa tiukila vali ko Lustra, kuenje wa mola ndomo Timoteo a kala oku amamako kespiritu. Omo liaco, wo nõla oco a talavaye laye kupange wumisionaliu. (Ovilinga 14:5-20; 16:1-3) Osimbu a kala oku loñoloha kespiritu, wa tambula ovikele vialua oku kongelamo ocikele coku kala omisionaliu loku pamisa vamanji. Kunyamo wa 65, eci Paulu a kala vokayike ko Roma, wa sonehelele Timoteo. Otembo yaco, Timoteo wa kala ukulu wekongelo ko Efeso.
5. Ndomo elivulu lia 2 Timoteo 3:14, 15 li lombolola, ovina vipi vivali via vetiya Timoteo oku nõla ovimãho viespiritu?
5 Ocili okuti, Timoteo, wa nõlele ovimãho viespiritu. Nye co vetiya oku nõla ovimãho viaco? Eci Paulu o sonehela ukanda wavali, wa tukula ovina vivali via vetiya Timoteo oku ci linga. Eye wa popia hati: “Kala lovina wa lilongisa haivio wa kolela, loku limbuka ava va ku vi longisa. Ivaluka okuti, tunde [vutila], wa kũlĩha ovisonehua vi kola.” (2 Timoteo 3:14, 15) Catete, tu konomuisa ndomo vamanji va vetiya Timoteo oku nõla ovimãho vi sanjuisa Yehova.
Wa Vetiyiwa la Vakuavituwa Viwa
6. Epindiso lipi Timoteo a tambula kuenda wa li tendele ndati?
6 Timoteo wa kulila vepata limue okuti, ka va kale vetavo limuamue. Isiaye, wa kala u Helasi, inaye Eunike, la nyokulu yaye Loisi, va kala va Yudea. (Ovilinga 16:1) Timoteo tunde vutila waye, wa kuatisiwa Lovisonehua vio Heveru vina inaye Eunike la nyokulu yaye Loisi vo longisa. Noke eci inaye Eunike la nyokulu yaye Loisi va linga afendeli va Yehova, vo vetiya oku tava kelongiso Liakristão vocili. Kuenje, Timoteo wa kuatisiwa lepindiso liaco. Paulu wa popia hati: “Njivaluka ekolelo halioku luvikiyako o kasi lalio. Tete lia kala vu nyokulu [yove] Loisi, kuenda vu nyoho Eunike, kuenje cilo nda kolela okuti ove o kasivo lalio.”—2 Timoteo 1:5.
7. Amalẽhe valua va siata oku tambula asumũlũho api kuenda lekuatiso lie?
7 Koloneke vilo kuli amalẽhe valua va kasi oku tekuiwa lolonjali via sumba Yehova, okuti via kũlĩha esilivilo lioku kuama ovimãho viespiritu ndeci Loisi la Eunike va linga. Ufeko umue o tukuiwa hati, Samira ivaluka ombangulo a kuatele lolonjal i viaye eci a kala omõla. Eye wa popia hati: ‘Ina yange la Tate, va ndi longisa oku pitisa kovaso ocipango ca Yehova kuenda upange woku kunda. Ovo va enda oku ndi vetiya oku litumbika kupange wakundi votembo yosi.’ Samira wa pokola kevetiyo liolonjali viaye, kuenje cilo o kuete esumũlũho lioku talavaya Kombetele vofeka yavo. Nda olonjali viove vi ku vetiya oku pitisa kovaso ovina viespiritu, tava kevetiyo liavo. Momo, vi ku yonguila ekalo liwa.—Olosapo 1:5.
8. Timoteo wa kuatisiwa ndati lakamba vawa vekongelo?
8 Ove umalẽhe, o sukila oku sanda akamba vawa pokati ka vamanji. Timoteo wa kũlĩhĩwile calua lakulu vekongelo, kuenda la vamanji vana va kala kekongelo lio ko Ikoniyu kuna okuti, ungende waco u soka 30 kolokilometulu. (Ovilinga 16:1, 2) Eye, wa kala ekamba lia Paulu, kuenda wa kuatele ombili kupange wa Yehova. (Va Filipoi 3:14) Ovikanda Paulu a soneha, vi eca uvangi wokuti, Timoteo, wa kuamele ongangu yomanu vakuekolelo. (1 Va Korindo 4:17; 1 Timoteo 4:6, 12-16) Paulu wa popia hati: “Ove puãi wa mola oku longisa kuange, lovilinga viange, lonjongole yange, lekolelo liange, lolupili luange, locisola cange, lepandi liange.” (2 Timoteo 3:10) Ocili okuti, Timoteo wa kuama ongangu ya Paulu. Cimuamue haico catiamẽla kokuove umalẽhe koloneke vilo. Nda wa kuata ukamba la vamanji va pama kespiritu, va ku kuatisa oku nõla ovimãho viespiritu.—2 Timoteo 2:20-22.
Lilongisa “Ovisonehua vi Kola”
9. Ndaño okuti o sukila oku nõla akamba vawa, nye o sukilavo oku linga oco o lipindise koku linga ocipango ca Suku?
9 Anga hẽ, oku nõla akamba vawa oco lika ci kuatisa omunu oku kuata ovimãho viespiritu? Sio hacoko lika. Ove o sukila oku kuama ongangu ya Timoteo yoku lilongisa “ovisonehua vi kola.” Citava okuti pamue ku kuate ocituwa coku lilongisa ondaka ya Suku. Pole, ivaluka okuti Timoteo wa sukilile oku ‘lipindisa oco a linge upange wa Yehova.’ Omanu vana va kuakulinga olomapalo vioku yoloka ale vioku imba ombunje, va siata oku lipindisa vokuenda kuolosãi vialua oco va tẽlise ocimãho cavo. Cimuamue haico catiamẽla kovimãho viespiritu. Omunu o sukila oku likolisilako oco a vi tẽlise. (1 Timoteo 4:7, 8, 10) Pole, pamue o lipula ndoco: ‘Elilongiso Liembimbiliya li ndi kuatisa ndati oku tẽlisa ovimãho viaco?’ Tu konomuisi olonepa vitatu viatiamẽla kondaka eyi.
10, 11. Momo lie Embimbiliya li ku vetiyila oku pitisa kovaso ovimãho viespiritu? Lombolola ulandu umue.
10 Catete, Ovisonehua vi ku vetiya oku kuata ovisimĩlo via sunguluka. Ovio vi situlula ovituwa via Isietu wokilu, lovilinga viaye viocisola a siata oku lekisa poku tu kuatisa, kuenda asumũlũho a selekela omanu vo fendela. (Amosi 3:7; Yoano 3:16; Va Roma 15:4) Osimbu amamako oku kuata ukũlĩhĩso wa Yehova, ocisola cove kokuaye ci livokiya. Kuenje, ci ku vetiya oku litumbika kokuaye.
11 Amalẽhe valua va limbuka okuti, oku lilongisa Embimbiliya kua siata oku va kuatisa oku pokola kolonumbi Viondaka ya Suku. Umalẽhe umue o tukuiwa hati, Adele wa kulila vepata liolonjali vimue Akristão, pole, ka kuatele ovimãho viespiritu. Eye wa popia hati: ‘Olonjali viange via enda oku enda lame Konjango Yusoma pole, sia kuatele ocituwa coku linga elilongiso lio pokolika ale oku yevelela Ondaka ya Suku kolohongele.’ Eci manjaye a papatisiwa, Adele wa fetika oku pokola kolonumbi Viembimbiliya. Eye wa popia hati: ‘Nda sokiya ocimãho coku tanga Embimbiliya liosi. Noke lioku tanga ovinimbu vimue, ndi soneha atosi a velapo atiamẽla kovina nda tanga. Toke cilo nda seleka atosi aco. Nda tanga Embimbiliya vokuenda kunyamo umosi.’ Noke, Adele wa litumbika ku Yehova. Ndaño okuti ka kuate uhayele uwa, pole, cilo wa litumbika kupange wakundi votembo yosi.
12, 13. (a) Oku lilongisa Ondaka ya Suku ku kuatisa ndati amalẽhe oku linga apongoloko komuenyo wavo, kuenda ndamupi? (b) Lombolola esilivilo liolondunge vi sangiwa Vondaka ya Suku.
12 Cavali, Embimbiliya li ku kuatisa oku linga apongoloko a sukiliwa. Paulu wa sapuila Timoteo hati: ‘Ovisonehua vi Kola’ “vi silivila oku longisa, loku lungula, loku pindisa, loku ikisa esunga, okuti omunu wa Suku o loñoloha, haeye angiliyiwila ovopange osi awa.” (2 Timoteo 3:16, 17) Nda wa sokolola ovina vi sangiwa Vondaka ya Suku, loku pokola kolonumbi viaco, espiritu lia Yehova li ku kuatisa oku pongolola ovisimĩlo viove. Kuenje, o lekisa ovituwa viwa ndeci: Umbombe, epandi, esunguluko, kuenda oku sola vamanji. (1 Timoteo 4:15) Timoteo, wa lekisile ovituwa evi, kuenje wa kuatisa Paulu la vamanji vekongelo muna a kala.—Va Filipoi 2:20-22.
13 Catatu, Ondaka ya Suku yeca olondunge. (Osamo 1:1-3; 19:7; 2 Timoteo 2:7; 3:15) Oyo, yi ku kuatisa oku nõla akamba vawa, ovitalukilo, kuenda ndomo o tẽla oku liyaka lovitangi. (Efetikilo 34:1, 2; Osamo 119:37; 1 Va Korindo 7:36) Oku nõla onjila o kuama cilo, ci kuete esilivilo, momo ci ku kuatisa oku kũlĩha ndomo o tẽlisa ovimãho viespiritu.
“Yaka Uyaki Uwa”
14. Momo lie ka ca lelukilile oku nõla ovimãho viespiritu?
14 Oku nõla ovimãho vi eca esivayo ku Yehova ci kuete esilivilo, pole, ka ca lelukile oku ci linga. Momo olonjanja vimue, citava okuti o liyaka lovitangi vi tunda kepata, kakamba, lo komanu vakuavo vana va popia hati, oku kuata elilongiso lia velapo loku nõla upange wa kemãla, oco ci nena ekalo liwa lesanju. (Va Roma 12:2) Pole, o sukila oku yaka uyaki uwa wekolelo’ ndeci Timoteo a linga oco o ‘kuatelele kelavoko liomuenyo ko pui una,’ Yehova a ku likuminya.—1 Timoteo 6:12; 2 Timoteo 3:12.
15. Ovitangi vipi Timoteo a liyaka lavio?
15 Nda epata liove ka li lilongisa Embimbiliya kuenda li pisa onjila wa nõla, ka ci leluka oku pandikisa koseteko yaco. Timoteo wa sukililevo oku yula elambalalo liaco. Elivulu limue lia lombolola okuti, ‘Epata lia Timoteo lia lilongisile calua kosikola, kuenda lia kuatele ukuasi walua.’ Omo liaco, isiaye wa yonguile okuti, Timoteo o kuata elilongiso lia velapo oco epata liamameko oku kala olohuasi.a Eci a limbuka okuti, Timoteo wa nõlapo oku kala ohukũi omo lioku litumbika kupange wumisionaliu kumosi la Paulu, wa sumuile calua.
16. Umalẽhe umue wa tẽla ndati oku liyaka lelambalalo liolonjali viaye?
16 Koloneke vilo, amalẽhe va siatavo oku liyaka lovitangi vialua. Umalẽhe umue o tukuiwa hati, Mateo, o talavaya Kombetele, wa popia hati: ‘Eci nda fetika upange wakundi vavelapo, isia yange wa sumuile calua. Noke, eci nda sandiliya upange woku yelisa volonjo oco ndi likuatise osimbu ndamamako lupange wange woku kunda, eye wa simĩle okuti, ndi kasi oku sepula elilongiso liange. Eye wa enda oku ndi sepula loku pula nda ndi fetiwa kupange wakundi votembo yosi.’ Mateo wa pandikisa ndati kelambalalo liaco? Eye wa popia hati: ‘Nda sokiya otembo yoku tanga Embimbiliya oloneke viosi, kuenda oku likutilila. Capiãla enene eci ndi limbuka okuti, ndi yongola oku konyoha.’ Mateo omo liepandi liaye, wa tambula asumũlũho alua. Vokuenda kuotembo ukamba waye la isiaye, wa fetika oku mioñoloha. Handi vali, wa pamisa ukamba waye la Yehova. Eye wamisako hati: ‘Nda siata oku mola ndomo Yehova a ndi kuatisa, loku ndi lembeleka, kuenda oku ndi teyuila kovisimĩlo vioku nõla onjila yĩvi. Nda sia nõlelepo oku kuata ovimãho viespiritu, nda si kuete asumũlũho aco.’
Kuata Ovimãho Viespiritu
17. Vamanji vamue va siata oku tutuiya ndati vakuavo oco ka vaka litumbike kupange wakundi votembo yosi? (Mateo 16:22)
17 Citava okuti, vamanji vamue vekongelo, va ku tutuiya oku nõla ovimãho viespiritu. Pamue va ku pulisa ndoco: ‘Momo lie o litumbikila kupange wakundi votembo yosi? Nõlapo oku ambata omuenyo uwa pole ku liwekapo lupange woku kunda. Sandiliya upange una okuti o fetiwa olombongo vialua.’ Onumbi eyi, yi molẽha soketi yiwa. Anga hẽ, nda wa tava kovisimĩlo viavo, oka lipindisa koku linga upange wa Yehova?
18, 19. (a) O pondola ndati oku nõla ovimãho viespiritu? (b) Lombolola alikolisilo o kasi oku linga poku pitisa kovaso Usoma wa Suku.
18 Akristão vamue kotembo ya Timoteo, va kuatelevo ovisimĩlo vimuamue. (1 Timoteo 6:17) Oco Timoteo a kuame ovimãho viespiritu, Paulu wo sapuila hati: “Lalimue esualali, osimbu li kasi kusualali, li sakalala lovina vikuavo viomuenyo, omo o livela lika oku sanjuisa u wo sonehisa kusualali.” (2 Timoteo 2:4) Esualali liosi lia kapako ocikele cupange waye, ka li ecelela oku tatekiwa lasakalalo akuavo. Momo nda ka pokola kolonumbi via kesongo kaye, o kapa kohele omuenyo waye kuenda omuenyo wa vakuavo. Cimuamue haico catiamẽla kokuove. Omo okuti usualali lia Kristu, o sukila oku yuvula oku kuata ovitima vivali okuti, ku tiamisila utima koku sanda ovokuasi ana a ku tateka oku tẽlisa ocikele cove coku kunda. Momo upange woku kunda owo lika u popela omanu.—Mateo 6:24; 1 Timoteo 4:16; 2 Timoteo 4:2, 5.
19 Kuka nõle ovimãho vioku sandiliya omuenyo welau, pole sanjukila ekalo liomuenyo wove. Upostolo Paulu wa popia hati: “Kolisako oku tala ohali ndesualali liwa lia Kristu Yesu.” (2 Timoteo 2:3) Timoteo omo lioku kuata ukamba la Paulu, wa lilongisa oku sanjukila ovina a kuatele, ndaño lohali. (Va Filipoi 4:11, 12; 1 Timoteo 6:6-8) Ove o pondolavo oku kuama ongangu yaye. Anga hẽ, o yongola oku likolisilako oco o litumbike kupange woku kunda Usoma?
Asumũlũho Cilo Kuenda Kovaso Yoloneke
20, 21. (a) Lombolola asumũlũho a tunda koku nõla ovimãho viespiritu. (b) Nye o sukila oku linga cilo?
20 Timoteo wa talavaya la Paulu kupange woku kunda vokuenda kueci ci soka ekũi lianyamo kanyamo atãlo. Eye, wa mola ndomo akongelo a tumbikiwa, osimbu olondaka viwa via kala oku lisanduila konele Yokalunga ko Mediteraniu. Esanju a kuatele, ka li sokisiwa loku ambata omuenyo woku tẽlisa olonjongole viaye. (2 Va Korindo 11:26, 27) Nda ove wa nõla ovimãho viespiritu, oka kuatavo asumũlũho alua. Ukamba wove la Yehova uka pamisiwa, kuenje oka lekisa ocisola kuenda oka sumbila vamanji. Nda wambata omuenyo wa leluka, oka yuvula ovitangi lesumuo li tunda koku sanda ovokuasi. Kuenje oka kuata esanju lialua. Handi vali, oka kuata omuenyo ko pui voluali luokaliye palo posi.—1 Timoteo 6:9, 10, 17-19; Ovilinga 20:35.
21 Nda kua nõlele handi ovimãho viespiritu, tu ku vetiya oku li pindisa koku linga ocipango ca Suku. Kuata ukamba la vamanji vekongelo vana va pondola oku ku kuatisa oku tẽlisa ovimãho viespiritu, kuenda tava kolonumbi viavo. Pitisa kovaso elilongiso liove Liondaka ya Suku pokolika. Tamalala layonjo oku sanda ovokuasi voluali lulo. Ivaluka okuti, Suku una ‘wa siata oku tu ĩha ovina viosi oco tu sanjuke lavio,’ wa ku likuminya asumũlũho cilo kuenda kovaso yoloneke, nda wa nõlapo ovimãho vi eca esivayo Kokuaye.—1 Timoteo 6:17.
[Atosi pombuelo yamẽla]
a Va Helasi va velisilepo calua elilongiso lia velapo. Ulume umue o tukuiwa hati, Plutarch wa kala kotembo ya Timoteo, velivulu liaye wa sonehamo ndoco: ‘Elilongiso lia velapo lia tendiwile okuti olio ono yoku kuata ekalo liwa komuenyo. Elilongiso lia velapo, olio li ecelela omunu oku kuata ovituwa viwa kuenda esanju. Ovina vikuavo omanu va enda oku pitisa kovaso, ka via kuatale esilivilo liavelapo.’
[Apulilo Elilongiso]
• Pi amalẽhe va pondola oku tambula ekuatiso oco va kuate ovimãho viespiritu?
• Momo lie elilongiso Liembimbiliya li kuetele esilivilo?
• Amalẽhe, va pondola ndati oku yuvula oku yapuisiwa lovokuasi oluali lulo?
• Onima yipi yi tunda koku kuama ovimãho viespiritu?
[Elitalatu kemẽla 28]
Timoteo wa kuamele ovimãho viespiritu
[Elitalatu kemẽla 29]
Nye ca kuatisa Timoteo oku nõla ovimãho viwa?
[Elitalatu kemẽla 31]
Ove hẽ o kasi oku sanda ovimãho viespiritu?