Ndomo O Pokola Kueci Utima Wove U Popia
“Kuava va yela ovina viosi vi yela, puãi, ku vakuevĩho kuenda kuava ka va kuete ekolelo, lacimue ci yela.”—TITO 1:15.
1. Nye ci lekisa okuti, Paulu wa kũlĩhĩle akongelo o ko Kurete?
UPOSTOLO Paulu noke yoku linga ovongende atatu kupange waye wumisionaliu, wa kuatiwa kuenda wa tumiwa ko Roma, kuna a kala anyamo avali vokayike. Noke yoku tunda vokayike, nye a linga? Paulu wa nyula ocifuka co Kurete kumue la Tito, una a sonehela hati: “Eci nda ku sila vo Kurete ceci okuti, o sokiya ovina via kamba, kuenda okuti, vovaimbo osi o nola akulu.” (Tito 1:5) Tito wa limbukile okuti, oco a tẽlise upange waco wa sukilile oku kũlĩhĩsa ekalo liovitima via vamanji.
2. Ovitangi vipi Tito a liyaka lavio vocifuka co Kurete?
2 Paulu poku tuma Tito oku nõla akulu vekongelo, wo sapuila okuti, vakongelo aco mua kala “vakuemande . . . haivo amamõhe lolondimbiki.” Ovo va enda oku “sakalaisa olonjo poku longisa ovina haviociliko.” Tito wamamako oku va “vetela evelo.” (Tito 1:10-14; 1 Timoteo 4:7) Paulu poku popia hati olondunge lovitima viavo via “liña,” wa lekisa okuti, ovisimĩlo viavo, via kala nduwalo wa lihĩsua lotinda. (Tito 1:15) Vamue pokati komanu vaco, ci tava okuti, va kala va Yudea, vana va kuamẽle ocituwa coku ‘seviwa evamba.’ Ndaño okuti koloneke vilo vakongelo ka mu sangiwa alume va vetiya vakuavo oku kuama ovihilahila vimue, tu pondola okupa esilivilo lialua konumbi Paulu a eca ku Tito.
Vana va Kuete Utima wa Vihã
3. Catiamẽla kutima, nye Paulu a sonehela Tito?
3 Kũlĩhĩsa esunga lieci Paulu a tukuila ondaka utima eci a soneha hati: “Kuava va yela ovina viosi vi yela, puãi, ku vakuevĩho kuenda kuava ka va kuete ekolelo, lacimue ci yela. Ndaño olondunge viavo, ndaño ovitima viavo, viosi via liña. Va popia vati, tua kũlĩha Suku, puãi vo likala lovilinga viavo.” Koloneke viaco, omanu vamue va sukilile oku linga apongoloko oco va ‘kale vetavo liocili.’ (Tito 1:13, 15, 16) Ovo ka va kũlĩhĩle oku tepisa eci ciwa leci cĩvi, momo ovitima viavo via lihĩsilue.
4, 5. Ovituwa vipi vĩvi omanu va kala ko Kurete va kuata, kuenda via va vetiya oku linga nye?
4 Noke liekũi kanyamo, osungu Yakristão ya sapuila akongelo vosi okuti, oco omunu a taviwe la Suku, ka sukila vali oku seviwa evamba. (Ovilinga 15:1, 2, 19-29) Vamue va kala ko Kurete omo lioku kuama ocituwa coku ‘seviwa evamba,’ loku “longisa ovina haviociliko,” va patãla osungu Yakristão kocita catete. (Tito 1:10, 11) Omo lioku kuata ovisimĩlo ka via sungulukile, va enda oku kisika vakuavo oku kuama Ocihandeleko catiamẽlele kokulia kuenda koku li yelisa. Ovo va enda oku vokiya alusapo a va Yudea kuenda olonumbi viavo muẽle Kocihandeleko, ndeci vakukululu yavo va lingaile koloneke via Yesu.—Marko 7:2, 3, 5, 15; 1 Timoteo 4:3.
5 Ovisimĩlo viaco via tateka utima wavo oku tepisa eci ciwa leci cĩvi. Omo liaco, Paulu wa soneha hati: “Ku vakuevĩho kuenda kuava ka va kuete ekolelo, lacimue ci yela.” Ovo ka va tẽlele oku nõla onjila ya sunguluka, momo ovitima viavo via vihĩsilue calua. Omo liaco, va enda oku pisa Akristão vakuavo kovina vina okuti, va kuatele elianjo lioku nõla onjila va yongola oku kuama. Va Kurete, va enda oku pisa ovina via sunguluka. (Va Roma 14:17; Va Kolosai 2:16) Ndaño va enda oku popia okuti va kũlĩha Suku, ka va ci lekisile lovilinga viavo.—Tito 1:16.
“Kuava va Yela Ovina Viosi vi Yela”
6. Omanu Paulu a tukula va litepele ndati kovituwa?
6 Tu pondola oku kuatisiwa ndati lolondaka Paulu a sonehela Tito? Tu kũlĩhĩsi olondaka evi: “Kuava va yela ovina viosi vi yela, puãi, ku vakuevĩho kuenda kuava ka va kuete ekolelo, lacimue ci yela. Ndaño olondunge viavo, ndaño ovitima viavo, viosi via liña.” (Tito 1:15) Olondaka via Paulu ka vi lomboloka okuti, Ukristão o pondola oku tava kovina viosi omo lioku kuata utima wa yela. Momo vukanda a sonehela ekongelo likuavo, wa lekisa okuti, olonganga, la vakuakahonga, kumue la vakuaviteka, ka “va ka piñala usoma wa Suku.” (Va Galatia 5:19-21) Eci ci lekisa okuti, Paulu wa kũlĩhĩle ekalo liomanu va kala lutima wa yela kuenda vana va kala lutima wa liña.
7. Onumbi yipi yi sangiwa kelivulu lia Va Heveru 13:4, kuenda apulilo api a votuiwa?
7 Eci ka ci lomboloka okuti, Akristão va sukila lika oku yuvula eci Embimbiliya li pisa. Tu konomuisi onumbi eyi: “Olohuela vi sumbiwe lomanu vosi, lula waco ka u ka kale levĩho, momo Suku o tetuluila vakahonga la vakahokolo.” (Va Heveru 13:4) Embimbiliya li lekisa okuti, Suku oka sombisa vakahokolo. Anga hẽ ca sunguluka omunu oku kapa ocimatamata cuyali vomẽla womunu ukuavo oco va tẽlise oloñeyi viavo? Amalẽhe vamue va siata oku sima okuti, ocituwa caco ca sunguluka, momo ka va tendi elinga liaco ndukahonga. Anga hẽ ocituwa caco ca sunguluka Kakristão?
8. Akristão va lekisa ndati okuti, va litepa lomanu vo voluali?
8 Kelivulu lia Va Heveru 13:4 kuenda lia 1 Va Korindo 6:9, ku lekisa okuti, Suku wa suvuka ukahokolo kuenda ukahonga (u tukuiwa kelimi lio Helasi hati por·neiʹa). Ondaka yaco yi lomboloka nye? Kelimi lio Helasi ondaka yaco, yi lomboloka oku linga ovina ka via sungulukile lovimatamata viuyali. Mua kongelavo oku lipekela kuomanu vana okuti, ka va kuelele. Handi vali, mua kongela ovituwa vĩvi amalẽhe vamue vakualuali va siata oku linga ndeci, oku li sipula kovimatamata viuyali. Ovo va tenda elinga liaco ndocituwa ciwa. Pole, Akristão vocili ka va kuama ovisimĩlo viaco lovilinga viomanu vana okuti, “amamõhe lolondimbiki.” (Tito 1:10) Ovo va kapako olonumbi Viovisonehua vi Kola. Omo okuti Akristão va pindisa ovitima viavo Lovisonehua, va likolisilako oku yuvula ovituwa viosi vĩvi viatiamẽla kukahonga.a—Ovilinga 21:25; 1 Va Korindo 6:18; Va Efeso 5:3.
Nda Ovitima Via Litepa, Ovisimĩlo Laviovo
9. Nda okuti “ovina viosi vi yela” utima wetu u talavaya ndati?
9 Nye Paulu a yonguile oku popia eci a linga hati “kuava va yela ovina viosi vi yela”? Paulu wa tiamisila olondaka viaco Kakristão vana va kala oku kapako olonumbi vi sangiwa Vondaka ya Suku. Ovo, va limbuka okuti, kolondaka vina okuti kapali onumbi Yembimbiliya, va pondola oku kuata ovisimĩlo via litepa. Omo liaco, ka va kisika vakuavo oku kuama ovisimĩlo viavo, momo va kũlĩha okuti, ovina vi “yela” vievi Suku ka pisa. Tu konomuisi ovindekaise vimue.
10. Uvala (ale onambi) u nena ocitangi cipi vepata?
10 Kuli olohueli vimue okuti, ulumue ale ukãi Hukristãoko. (1 Petulu 3:1; 4:3) Eci vepata mu kala uvala ale onambi, va pondola oku liyaka lovitangi. Sokolola ndeci okuti, manji umue ukãi, ulume waye Hukristãoko. Noke, umue ukuepata liaye o kuela, kuenje, ocipito caco cika lingiwila vonembele Yetavo Liesanda. (Ale vepata liaye muli umue wa fa, kuenje ohundo yonambi yika lingiwa vokapela.) Omo okuti ulume Hukristãoko, kuenda o yongola oku enda lukãi waye, ukãi o pondola oku liyaka locitangi coku nõla onjila a sukila oku kuama. Oco hẽ, utima waye u vetiya oku nõla onjila yipi? Enda hẽ kocipito caco lulume waye? Sokolola olonjila evi vivali.
11. Tukula ndomo manji umue ukãi a lombolola esunga lieci ka endelele kuvala, kuenda onima yipi yeyililako?
11 Loisi o sokolola lutate kelungulo Liembimbiliya, lioku ‘tunda vo Bavulono Yinene’ okuti, ocisoko catavo esanda. (Esituluilo 18:2, 4) Eye wa kala vetavo limue okuti, kovipito viuvala, va enda oku pinga komanu oco va kuame ovihilahila vimue ndeci, oku imba ovisungo, oku likutilila kuenda ovina vikuavo. Omo liaco, ka yonguile oku panga onepa kovihilahila viaco, kuenda ka yonguilevo okuti, ekolelo liaye li setekiwa. Loisi wa yonguile oku pokola kulume waye, momo Ovisonehua vi lekisa okuti, ulume eye utue wepata pole, ka yonguile oku kapa kohele ekolelo liaye. (Ovilinga 5:29) Lesumbilo lialua, wa vangula la veyaye hati, ka yongola oku enda. Momo oku enda kocipito caco loku likala oku panga onepa kovihilahila vika lingiwa, nda ca sumuisa utima waye. Omo liaco, eye wa nõla onjila yo sungulukila.
12. Nye cecelela omunu oku tava ale oku likala oku enda kuvala uka lingiwa vonembele yetavo liesanda?
12 Ruti wa liyakavo locitangi caco. Ndaño okuti wa sumbilile veyaye, eye wa nõlapo oku lekisa ekolelo ku Suku loku pokola kutima waye wa pindisiwa Lembimbiliya. Eci a liyaka locitangi ndeci ca pita la Loisi, wa konomuisa “Apulilo Valingiwa Lavakuakutanga” Vutala Wondavululi 1 Yevambi wo 2002. Eye wa limbuka okuti, eci amalẽhe vatatu va Heveru va kisikiwa oku fendela ociñumañuma, ka va tavele. (Daniele 3:15-18) Ruti utima waye wo vetiya oku sindikila ulume waye, pole wa yuvula oku litenga vovihilahila viaco. Omo liaco, wa sapuila veyaye eci a pondola oku linga leci a sukila oku yuvula. Ruti wa yonguile okuti, ulume waye o limbuka oku litepa ku kasi pokati ketavo liocili leli liesanda.—Ovilinga 24:16.
13. Ndaño vamanji ava vavali va kuata ovisimĩlo via litepa, momo lie ka tu ponduila oku pisa ovisimĩlo viavo?
13 Ocili okuti, vamanji ava vavali, va kuata ovisimĩlo via litepa. Eci hẽ ci lekisa okuti, umue pokati kavo o kuete utima wa leñela, kuenda onjila yosi umunu a kuama ya sunguluka? Sio. Omo okuti Loisi wa imbaile ovisungo loku kuama ovihilahila vimue eci a kala vetavo liesanda, wa limbuka okuti, nda wa endele kocipito caco, nda wa kapa kohele ekolelo liaye. Kuenda utima waye nda wa vetiyiwa oku kuata ongeva yotembo a kala lulume waye vetavo liesanda. Omo liaco, onjila a nõla oyo ya sunguluka kokuaye.
14. Catiamẽla kelianjo omunu lomunu a kuete, nye Akristão va sukila oku ivaluka?
14 Citava okuti, omanu vamue va sima okuti eci Ruti a linga ka ca sungulukile. Pole, tu sukila oku limbuka okuti, lomue o kuete omoko yoku u vetela evelo omo lioku enda kuvala loku yuvula oku litenga vovihilahila viaco. Catiamẽla kelianjo omunu lomunu a kuete lioku nõla eci a yongola oku lia, Paulu wa soneha hati: “U o lia ka ka pembule u ka li, lu ka li ka ka pise u o lia. . . . Kovaso a cime caye muele pamue o yovoka, pamue o pia. Kuenje o talamisua muẽle, momo [Yehova] o tẽla oku u talamisa.” (Va Roma 14:3, 4) Akristão va sukila oku yuvula oku pembula ovisimĩlo via vakuavo, loku va kisika oku kuama olonumbi vina ovo va sima okuti, ovio via velapo.
15. Momo lie tu sukilila oku kapako ovisimĩlo via vakuetu?
15 Ovolandu tua konomuisa ndeti a lekisa okuti, Akristão va sukila oku kũlĩhĩsa ndomo vakuavo va tenda elinga liavo. Paulu o tu lungula ndoco: “Lalimue eteke tu kapela manjetu ocilondokua pamue etatamiso.” (Va Roma 14:13) Citava okuti, Loisi wa kũlĩhĩle ndomo elinga liaye nda lia kapela ocilondokua vamanji vekongelo, kepata kuenda komãla vaye. Pole, Ruti pamue wa kũlĩhĩlevo okuti, elinga liaye ka lika kapela ocilondokua vamanji vekongelo lomanu vo pocitumãlo. Vosi yetu, tu sukila oku kũlĩhĩsa nda ovisimĩlo vietu vi pondola oku kapela vamanji ocilondokua. Yesu wa popia hati: “Puãi u o kapela ovilondokua kamue kava vatito va ñolela, hise laye nda ewe linene liokufulila li nyoñamisiwila kosingo yaye, kuenje o vumbisiwa velondo liokalunga.” (Mateo 18:6) Nda omunu o sima okuti elinga liaye ka lika kapela vakuavo ocilondokua, utima waye wa vĩha ndowu Wakristão vamue va kala ko Kurete.
16. Apongoloko api Akristão va sukila oku linga vokuenda kuotembo?
16 Osimbu Ukristão amamako oku pama kespiritu, o vetiyiwa oku yevelela kowanji wutima waye. Tu konomuisi ulandu wa Marko okuti ndopo a papatisiwa. Kefetikilo utima waye wa enda oku u vetiya oku yuvula oku linga ovina ka via sungulukile ndeci oku fendela oviteka ale oku lia osonde. (Ovilinga 21:25) Noke wa fetika oku yuvula ovina vikuavo ndaño ka kũlĩhĩle onumbi ya Suku yatiamẽla kovina viaco. Pole, eci a limbuka okuti vamanji va kala oku yuvula ovina vimue ndeci, oku tala ovipama vimue vo televisãu, wa fetika oku kuata atatahãi momo wa simile okuti, via sunguluka.
17. Lombolola ndomo oku kula kespiritu kua vetiya utima kuenda ovisimĩlo via Manji umue.
17 Vokuenda kuotembo Marko wa kula kespiritu kuenda ukamba waye la Suku wa livokiya. (Va Kolosai 1:9, 10) Onima yipi a tambula? Utima waye wa pindisiwa. Cilo Marko o tẽla oku yevelela kowanji wutima waye loku pokola kolonumbi Viembimbiliya. Kuenje ka lingi vali ovina ka vi li tava lovisimĩlo via Suku. Omo lioku pindisa utima waye lolonumbi Viembimbiliya, Marko o yuvula ovina a lingaile kosimbu momo wa limbuka okuti, ka via sungulukile. Ocili okuti, utima waye u kasi oku amamako oku pindisiwa.—Osamo 37:31.
18. Esanju lipi tu kuete?
18 Vakongelo mu sangiwa Vamanji valua va kasi oku kula kespiritu. Vamue ndopo va fetika oku lilongisa Embimbiliya. Citava okuti, ovo ka va tẽla oku kapako eci utima wavo u popia poku nõla onjila va sukila oku kuama. Vokuenda kuotembo, omanu vaco va sukila ekuatiso oco va pindise ovitima viavo lolonumbi via Yehova. (Va Efeso 4:14, 15) Ocili okuti, vakongelo aco mu sangiwa vamanji valua va kuete ukũlĩhĩso kuenda va kapako olonumbi Viembimbiliya kuenje utima wavo u va vetiya oku kapako ovisimĩlo via Suku. Hesanjukuolio tu kuete omo lioku kala pokati kava “va yela” momo ovina viosi vi “yela” ovio vi sanjuisa Ñala! (Va Efeso 5:10) Tu likolisiliko oku pindisa utima wetu lukũlĩhĩso wa suapo kuenda oku sumbila Suku.—Tito 1:1.
[Atosi pombuelo yamẽla]
a Vutala Wondavululi 15 wosãi Yelombo wo 1983, kemẽla 30-1 kelimi Lioputu, mu sangiwa olonumbi viatiamẽla kolohueli.
O Tambulula Ndati?
• Momo lie Akristão vamue voko Kurete va kuatela utima wa vĩha?
• Akristão vavali va pondola oku kuata ndati ovisimĩlo via litepa?
• Nye ci pondola oku pita letu vokuenda kuotembo?
[Omapa kemẽla 18]
Ko Sisilia
KO HELASI
KO ASIA MENOR
Ko Kurete
Ko Kupro
OKALUNGA KO MEDITERRANEO
[Elitalatu kemẽla 20]
Akristão valua okuti, va siata oku liyaka lovitangi vimuamue poku nõla onjila va kuama