Ovilumba Viesivayo Visanjuisa Yehova
‘Eci atimba ene ndocilumba ci kasi lomuenyo, haico ci kola, kuenje ci sanjuisa Suku.’−VA ROMA: 12:1.
1. Nye Embimbiliya li popia catiamẽla kesilivilo lisule liovilumba vaenda oku lumba vemẽhi Liocihandeleko ca Mose?
“OMO Ovihandeleko ovio undembo wovina viwa vi laika oku iya, okuti ka vi lekisa uwa wavio wocili, oco lalimue eteke vi tẽla oku kanguisa ava veyaiya unyamo lunyamo oku lumba lumba ovilumba vimuamue ño.” (Va Heveru 10:1) Palo upostolo Paulu olombolola longusu okuti, ovilumba vaenda oku lumba vemẽhi Liocihandeleko ca Mose ka via kuatele esilivilo limue li tumãla otembo ka yi pui, momo toke opo epopelo liomanu handi lia kala kohele.−Va Kolosai 2:16,17.
2. Momo lie oku likolisilako oku kuata elomboloko liovina viosi via kongeliwa velomboluilo Liembimbiliya liatiamẽla koku lumba ovilumba vemẽhi Liocihandeleko ka kua kaile ño kuolivova?
2 Eci cilomboloka hẽ okuti elomboluilo lisangiwa valivulu atãlo a tete Embimbiliya, liatiamẽla koku lumba ovilumba ka likuete esilivilo Kakristão oloneke vilo? Ocili okuti, vokuenda kuolosãi epandu, omanu vosi va lisonehisa Kosikola Yupange Wuviali wa Suku vakongelo Olombangi via Yehova voluali luosi otembo ya pita ndopo va tanga alivulu a tete atãlo Embimbiliya. Vamue va likolisilako loku tanga kuenda oku kuata elomboloko liovina viosi via kongeliwamo. Anga hẽ oku likolisilako kuavo kua linga ño olivova? Ocili okuti, hacoko, momo “cosi ca sonehiwa kosiahulu ca sonehiwila oku tu longisa okuti, epandi kuenda okukolisiwa lovisonehua ku tu kokela elavoko.” (Va Roma 15:4) Oco puãi, kulingiwa epulilo liokuti, ‘elongiso’ lipi ‘lokukolisiwa’ tu pondola oku pa kovolandu añi añi atiamẽla kovilumba vaenda oku lumba vemẽhi Liocihandeleko?
Kovilumba Via Lumbawale Kosiahulu Tupako Elongiso Kuenda Ekoliso
3. Ociseveto cipi cisukiliwa etu tukuete?
3 Ndaño okuti etu ka tu kisikiwa oku lumba ovilumba ndevi viaenda loku kisikiwa Locihandeleko, lopo handi tu sukila calua eci ovilumba via lingalaile va Isareli, oco akandu etu ateteliwe, kuenda oco tu taviwe la Suku. Nda okuti etu ka tu lumbi vali ovilumba, tu pondola hẽ ndati oku tambula esumuluho liaco? Noke yoku lombolola eci catiamẽla kesilivilo lisule liovilumba viovinyama, Paulu wa popia hati: “Eci Kristu eya kilu lieve, wa linga hati, Ovilumba loviali kua vi yonguile, puãi wa ngangiliyila etimba. Ovilumba vioku yoka levi viakandu kua vi sanjukilile. Oco nda linga siti, A Suku, ndeya oku linga ocipango cove, ndeci ca sonehiwila ame vociña celivulu.”−Va Heveru 10:5–7.
4. Paulu olondaka Viosamo 40:6–8, wa vi tiamisila ndati ku Yesu Kristu?
4 Loku tukula Osamo 40:6–8, Paulu wa popia hati, Yesu keyililile oco a vetiye oku amasako okulumba “ovilumba loviali” loku lumba “ovilumba vioku yoka levi viakandu,” momo otembo Paulu a soneha olondaka evi, ovilumba viaco viosi ka via taviwile vali la Suku. Puãi, Yesu weya letimba lia pongiyiwile la Isiaye wokilu, okuti etimba liaco lialisokele la lina Suku a pongiyile eci a lulika Adama. (Efetikilo 2:7; Luka 1:35; 1 Va Korindo 15:22,45) Omo okuti eye Omõla wa Suku walipua, Yesu wa linga ‘ombuto’ yukãi, ndomo ca sonehiwa kelivulu Liefetikilo kocipama 3:15. Eye oka ‘sasõla utue wa Satana’, ndaño okuti eye muẽle wa ‘lumaniwa kocisendemãi.’ Lonjila eyi, Yehova wa pongiwa Yesu oco ayovole omanu, momo va kala loku u kevelela tunde koloneke via Havele.
5, 6. Onjila yipi yavelapo Akristão vakuete yoku amẽla ku Suku?
5 Loku lombolola eci catiamẽla kocikele eci ca Yesu cilikasi, Paulu wa popia hati: “Una ka kulihile ekandu Suku wo linga ekandu mekonda lietu, okuti vokuaye tu lingiwa esunga lia Suku.” (2 Va Korindo 5:21) Ondaka, “wo linga ekandu,” citavavo oku yi pongolola okuti, wo linga “ndocilumba cekandu.” Upostolo Yoano wa popia hati: “Eye ocitundasonde cakandu etu, puãi akandu etu ha–oko lika, te la–a oluali luosi.” (1 Yoano 2:2) Ndaño okuti, va Isareli vokuenda kuotembo yimue vakuatele epuluvi lioku amẽla ku Suku omo liovilumba viavo, Akristão vakuete ocilumba ca velapo vali catundilila ku Suku, okuti ocilumba ca Yesu Kristu. (Yoano 14:6; 1 Petulu 3:18) Nda etu tua kuatela ekolelo kombanjaile yocilumba ca pongiyiwa la Suku, loku pokola Kokuaye, akandu etu a ka teteliwavo, kuenje tu ka taviwa la Suku kuenda tu ka sumuluisiwa laye. (Yoano 3:17,18) Eyi hẽ hanoko yekoliso? Ndamupi hẽ tu pondola oku lekisa okuti tukuetele ekolelo kocilumba cocisembi?
6 Noke yoku lombolola okuti Akristão vakuete onjila ya velapo yoku amẽla ku Suku, uprofeto Paulu, ndomo tu ci tanga kelivulu lia Va Heveru 10:22–25, wa tukula ovina vitatu okuti, pokati kavio tu pondola oku lekisa ekolelo lietu kuenda ocisola cetu keliangiliyo liocisola lia lingiwa la Suku. Ndaño okuti, elungulo lia Paulu lia loñele vali enene kuava va kuete esumuluho lioku “iñila vocitumalo cikola,” okuti Akristão olombuavekua va kuete elavoko liokuenda kilu, ocili okuti, omanu vosi va sukila oku kuama lutate olondaka vi kola via popiwa la Paulu , nda vayongola oku kuatisiwa locilumba ca Yesu.−Va Heveru 10:19.
Oku Lumba Ovilumba Via Yelisua Haivio Viapua Eviho
7. (a) Elivulu lia Va Heveru 10:22 li tu ivaluisa ndati ovilumba vaenda oku lumba kotembo yosimbu? (b) Nye calingawale oco ku kale ekolelo liokuti ocilumba ci taviwa la Suku?
7 Tete, Paulu wa lungula Akristão hati: “Tu ameliko lovitima viocili haivio via kolisua lekolelo. Tuamelako tupu ovitima vietu via nyiliwa okuti ka vi tu vetisa evelo, latimba etu a sakuiwa lovava a yela.” (Va Heveru 10:22) Upopi wa kuamiwa palo, u lomboloka ciwa eci caenda loku lingiwa pokueca ovilumba vaenda oku lumba vemẽhi Liocihandeleko. Eci ca sunguluka, momo oco ocilumba cimue ci taviwe, ca sukalaile okuti ci lumbiwa lutima wayela, kuenda te ocilumba caco ca yelisua haico ca pua eviho. Ovilumba viovinyama via tundaile kocunda, cilomboloka okuti, ovinyama via yelisua , okuti ka ‘vi kuete etondelo,’ kuenda ka via lemalẽle. Nda omunu wa nena ocilumba colonjila, catavaile lika okuti o lumba olonende ale omõla volopomba. Nda ovihandeleko viaco viosi omunu wa vi tẽlisa, caenda loku ecela okuti, “cu taviwila oku yelisua laco.” (Ovisila 1:2–4,10,14; 22:19–25) Vocilumba colomema ka va kapailemo etumbisa, okuti lilomboloka ocindekaise cenyõlẽho; kuenda ka va kapalemovo owiki una wopiwa kapako, momo u kuetevo etumbisa. Eci ovilumba viovinyama ale violomema vaenda oku vi lumba kutala, va kapaileko omongua oco ka vi ka vole.−Ovisila 2:11–13.
8. (a) Nye ca kisakawalue komunu olumba cimue ocilumba? (b) Tu pondola ndati oku kuliha okuti efendelo lietu litaviwa la Yehova?
8 Helie waenda loku lumba ocilumba? Ocihandeleko ca kisakaile okuti omunu wosi amẽla ku Yehova te lika una wa yelisua haeye walipua. Omunu wosi okuti wa vihisua omo liekandu limue a linga, ca kisakaile okuti tete, eye okuete oku lumba ocilumba cekandu ale ceko oco aliyelise kovaso a Yehova. Kuenje, ocilumba caye coku pia elisi ale cocitundasonde combembua, oco ca tavawaile noke la Yehova. (Ovisila 5:1–6,15,17) Anga hẽ, tua kapako esilivilo lioku liyelisa kovaso a Yehova? Nda tu yongola okuti efendelo lietu li taviwa la Suku, tu kuete oku imbapo lonjanga yalua ovituwa viosi vi pisiwa lovihandeleko via Suku. Tu sukila oku sandiliya lonjanga ekuatiso lia sokiyiwa la Suku okuti, “akulu vekongelo,” pokati “[k]ocitundasonde cakandu etu” okuti Yesu Kristu−Tiago 5:14; 1 Yoano 2:1,2.
9. Yipi hẽ ya kala osapi yoku tepisa ovilumba vaenda oku lumba ku Yehova, kuenda vina vaenda oku lumba kolosuku viesanda?
9 Oku velisapo oku liyovola kovina viosi vivi, okuo kua kala osapi ya tepasale ovilumba vaenda oku lumba ku Yehova la vina omanu vana vakualofeka va kala ocipepi la va Isareli vaenda oku lumba kolosuku viesanda. Poku popia eci catiamẽla koku litepa kuovilumba vaenda oku lumba vemẽhi Liocihandeleko ca Mose, elivulu limue lilombolola ndoco: “Tupondola oku limbuka okuti, ka kua kalele elitokeko lalimue liatiamẽla koku tãha, koku singila, komanu va litãlatãla lomoko toke eci va papuka osonde, ale oku lingila ukahonga vonembele, loku lumba omanu ndovilumba, ndaño oku lumba ovilumba komanu va fa.” Ovina viosi via tukuiwa ndeti, vi lekisa ocili cokuti, Yehova o kola, kuenje eye ka ecelela kuendavo ka tava ekandu ndaño ocina cimue caviha. (Havakuki 1:13) Efendelo lovilumba tueca ku Yehova vi taviwa lika laye nda tua li yelisa ketimba, kovisimilo, kuenda kespiritu.−Ovisila 19:2; 1 Petulu 1:14–16.
10. Loku kuama elungulo lia Paulu lisangiwa kelivulu lia Va Roma 12:1,2, tu sukila hẽ oku li kulihisa ndati etu muẽle?
10 Omo liaco tu sukila oku likonomuisa etu muẽle kovina viosi viatiamẽla komuenyo wetu, oco tukulihe nda okuti upange tukasi loku lingila Yehova u kasi muẽle oku taviwa laye. Lalimue eteke ka tu ka simi hati, omo okuti tuendaenda ale kolohongele vietu Tuakristão kuenda tuasiata oku kuata onepa kupange woku kunda, ndaño tua linga cimue civi pokolika ka ci lingi cimue. Kuenda ka tu ka simivo okuti omo tuasiata oku kuata onepa kovopange etu Tuakristão, ka tu sukila vali oku lava ovihandeleko via Suku kolonepa vikuavo viomuenyo wetu. (Va Roma 2:21,22) Nda tua ecelela okuti cimue ca viha kovaso a Suku ci vihisa ovisimilo vietu lovilinga vietu, ka citava okuti tu kevelela oku tambula esumuluho liaye ndaño oku taviwa laye. Loku kapako olondaka evi, Paulu wa popia hati: “A vamanji, ndu pingi lohenda ya Suku okuti weci atimba ene ndocilumba ci kasi lomuenyo, haico ci kola, kuenje ci sanjuisa Suku. Oco efendelo liene liocili. Kuenje ko ka lisetahaisi loluali lulo, puãi kuati ovitima viokaliye okuti ovimuenyo vi pongoluiwa, kuenje vu limbuka ndeci ci kasi ocipango ca Suku, okuti ciwa, ca sunguluka, ca pua eko.”−Va Roma 12:2.
Oku Lumba Ovilumba Viesivayo Lutima Wosi
11. Nye ca kongela vupopi wokuti, ‘ondaka yomẽla wetu,’ yisangiwa kelivulu lia Va Heveru kocipama 10:23
11 Poku sonehela ku va Heveru, Paulu wa tukula ondaka yimue yavelapo yatiamẽla kefendelo liocili, eci a popia hati: “Tu kakateli kondaka yomẽla wetu, yatiamẽla kelavoko lietu, oku tatãla lakamue, momo u wa likuminya wa kolelua.” (Va Heveru 10:23, NW) ‘Ondaka yomẽla wetu,’ yilombolokavo oku likekembela, kuenda Paulu wa lombololavo eci catiamẽla “[k]ocilumba cesivayo.” (Va Heveru 13:15) Eci ci tu ivaluisa ovilumba alume vaenda oku lumba ndeci Havele, Noha, kuenda Avirahama.
12, 13. Uvangi wa nye waenda loku lekisiwa la umue u Isareli poku eca ocilumba coku pia elisi, kuenda nye tu sukila oku linga oco tu lekise ocituwa cimuamue?
12 Eci umue u Isareli aenda loku lumba ocilumba coku pia elisi, waenda oku ci linga “lonjongole yaye muẽle kovaso a Yehova.” (Ovisila 1:3, NW) Locilumba caco a lumba, eye, locipango caye muẽle ovanguila powiñi ondaka yomẽla waye ale osapula uvangi wasumuluho apiãla aeciwa la Yehova kuenda ohenda eye akuetele omanu vaye. Ivaluka okuti cimue catepasaile ocilumba coku pia elisi, ceci okuti ocilumba caco cosi colungunge caenda loku yokiwila muẽle cosi kutala, cilomboloka ocindekaise cokuti omunu te o lieca olumue kuenda o litumbika lutima waye wosi. Cimuamue haico cipita letu, tu lekisa ekolelo lietu kocilumba cocisembi kuenda tu eca olopandu vietu omo lieliangiliyo liaco, eci locipango cetu muẽle tu lumba ku Yehova “ocilumba cesivayo haico epako liovimela” vietu.
13 Ndaño otembo yilo Akristão ka va lumbi ovilumba viletiwe, ndeci, viovinyama ale viovikula. Pole, ovo va kuete ocikele co ku kunda olondaka viwa Viusoma kuenda oku longisa omanu oco va linge olondonge via Kristu. (Mateo 24:14; 28:19,20) Ove hẽ wa siata oku sokiya otembo yoku kuata onepa kupange woku kunda olondaka olondaka viwa Viusoma wa Suku, oco okuti onepa yalua yomanu yiya oku kuliha ovina vi komohisa Suku a solekela ava va pokola kokuaye? Ove hẽ, locipango cove muẽle, wa siata oku kapa otembo yove longusu yove kupange woku longisa omanu vana vakuete onjongole, kuenda oku va kuatisa oco valinge olondonge via Yesu Kristu? Ombili yetu yoku kuata onepa kupange woku kunda, ya soka ndelemba liwa lia tundaile kocilumba coku pia elisi, okuti Suku o ci sanjukila ca lua.−1 Va Korindo 15:58.
Sanjukila elitokeko liove la Suku kuenda lomanu
14. Olondaka via Paulu viasonehiwa kelivulu lia Va Heveru 10:24,25, vi kuete ndati ocisimilo cimuamue leci catiamẽla kocilumba cocitundasonde combembua?
14 Okusulako, Paulu wa popia eci catiamẽla kelitokeko lietu la vakuetu Akristão osimbu tu fendelela lavo kumuamue Suku, eci apopia hati: “Tu sokololi ndomo tu tẽla oku livetiya pokati oku kala locisola lovilinga viwa. Ka tu ka liweki oku ongoloka ndomo vamue va lingainga, puãi tu likuatisi pokati lalungulo, ca piãla vali omo vu lete okuti eteke liaco li kasi ocipepi.” (Va Heveru 10:24,25) Olondaka via popia hati, “oku livetiya pokati loku kala locisola kumue lovilinga viwa,” kuenda viokuti, “ka tu ka liweki oku ongoloka” kumue levi viapopia hati “tu likuatisi pokati lalungulo,” viosi evi, vi tu ivaluisa eci ocilumba cocitundasonde combembua combembua ca lingalaile omanu va Suku.
15. Elitokeko lipi likasi pokati kocilumba cocitundasonde combembua, kuenda olohongele vietu Tuakristão?
15 Ondaka ya popia hati, “ocilumba cocitundasonde combembua,” olonjanja vimue yipongoluiwa okuti, “ovilumba viombembua, [NW].” Ondaka yo Heveru, yatiamẽla ‘kombembua,’ palo yilekisa ocina cimue catiamẽla kovina vivali ale vialua, kuenje, vilomboloka okuti, oku kuata onepa kovilumba viaco cinena ombembua la Suku kuenda cinenavo ombembua la vakuetu tu fendelela lavo kumuamue. Kueci catiamẽla kocilumba cocitundasonde combembua, onoño yimue ya lombolola hati: “Ocili okuti, eci canenaile elitokeko limue liukamba u sanjuisa la Suku Ukuavisila, omo okuti Eye otava oku Lalekiwa la va Isareli oco valile kumue ohuta yocilumba, ndanõ okuti Eye wa kala Uyekisi wavo.” (Mateo 18:20) olonjanja viosi eci etu tuendaenda kolohongele vietu Tuakristão, tu kolisiwa lavakuetu, tu vetiyiwa lelongiso lieciwako, kuenda loku kulihavo okuti Ñala yetu Yesu Kristu o kasi pokati ketu. Eci cisanjuisa vali enene olohongele vietu Tuakristão, okuti vi kala epuluvi limue li pamisa vali calua ekolelo lietu.
16. Loku ivaluka eci catiamẽla kocilumba cocitundasonde combembua, nye cinena vali esanju liapiãla volohongele vietu Tuakristão?
16 Kueci catiamẽla kocilumba cocitundasonde combembua, ulela wosi wo kovãla, lolongẽla, loluleki lu li sungue lomuma, locivuta, kuenda onepa yucila yalẽla womeme, cosi eci ca lumbawale ku Yehova, poku vi yoka okuti vi tuimila owisi kilu liutala. (Ovisila 3:3–16) Ulela waenda loku sokisiwa okuti oyo onepa yiwa haiyo yavelapo kocinyama. Oku lumba ulela waco kutala ca lombolokele oku eca eci ca velapo ku Yehova. Eci cinena esanju kolohongele vietu Tuakristão ceci okuti, etu ka tu tambula ño lika elongiso puãi tu ecavo esivayo ku Yehova. Eci tu cilinga poku kuata onepa lumbombe pole longusu yetu yosi koku imba ovisungo lutima wetu wosi, poku yevelela lutate, kuenda eci tu eca atambululo nda tua nõliwa. Ukualosamo wa popia hati: “Sivayi Yehova. Imbili Yehova ocisungo cokaliye. U sivayaili vohongele yava va sumbila.”−Osamo 149:1.
Asumuluho Apiãla A Yehova Atutãilili
17, 18. (a) Ovilumba vipi vialua Salomone a lumba eci kua lingiwa ocipito coku tumbika onembele yo ko Yerusalãi? (b) Asumuluho api omanu veya oku tambula omo lioku lingiwa kuocipito eci?
17 Poku tumbika onembele yo ko Yerusalãi kosãi yepanduvali kunyamo wo 1026 O.Y, Soma Salomone wa “lumba ovilumba kovaso a Yehova,” ndeci, “ocilumba coku pia elisi locilumba colomema lulela wovilumba viombembua.” Ovilumba via eciwa oku kongelako ocilumba colomema, vocosi via kala eci cisoka 22.000 violongombe, kuenda 120.000 violomeme, okuti ovio via lumbiwa veteke liaco.−1 Olosoma 8:62–65.
18 Otẽla oku sokolola upange wakongeliwile vocipito caco eci cinene? Pole ndaño ndoco, va Isareli va tambuile asumuluho alua okuti a velapo ovopange osi ovo valingile. Kesulilo liocipito caco, Salomone “wa sandola omanu, yu va Sivaya Soma kuenje va enda kolonjo viavo lesanju lutima we yuka onjolela omo Yehova a muisa ukuenje waye Daviti lomanu vaye va Isareli esumuluho lialua.” (1 Olosoma 8:66) Ocili okuti, ndomo Salomone a popele, “esumuluho lia Yehova li muisa ukuasi, hailio ka li vokiya vali ohali.”−Olosapo 10:22.
19. Nye tupondola oku linga oco tu tambule asumuluho alua a tunda ku Yehova cilo muẽle kuenda kotembo yenda hu?
19 Etu tu kasi kotembo okuti, “undembo wovina viwa vi laika oku iya,” via piñanyiwa levi “vilekisa uwa wavio wocili.” (Va Heveru 10:1) Yesu Kristu vocikele caye coku kala Ocitunda Cinene, wa iñila ale kilu, kuenda wa eca ale esilivilo liosonde yaye oco yi tuvike akandu a vana vosi valekisa ekolelo kocilumba caye. (Va Heveru 9:10,11,24–26) Omo liocilumba caye cavelapo, kuenda lutima wetu wosi nda tua eca ku Suku ovilumba vietu via lipua viesivayo okuti ka vi kuete eviho, etu citava okuti ‘lesanju kuenda lovitima vieyuka onjolela,’ tu pondolavo oku kevelela asumuluho alua a tunda ku Yehova.−Malakiya 3:10.
Opondola hẽ oku Tambulula?
• Elongiso lipi likolisa tu pondola okupa kelomboluilo liatiamẽla kovilumba vaenda oku lumba vemẽhi Liocihandeleko?
• Nye cisukiliwa vali enene oco ocilumba cimue citaviwe, kuenda eci cilomboloka nye kokuetu?
• Nye tu pondola oku lumba okuti cisokisiwa locilumba coku pia elisi?
• Volonepa vipi okuti olohongele vietu Tuakristão visokisiwa locilumba cocitundasonde combembua?
[Elitalatu kemẽla 14]
Oco upange wetu u taviwe la Yehova, te tua yuvula ovina viosi vivi
[Elitalatu kemẽla 15]
Etu tu imbila uvangi ohenda ya Yehova, eci tu litumbika kupange woku kunda
[Elitalatu kemẽla 16]
Ocilumba ca Yesu cocisembi ca pongiyiwa la Yehova oco ciyovole omanu