Tu Endaendi Lekolelo
“Tu endaenda lekolelo, ha loku kolelako ovaso.”—2 VA KORINDO 5:7.
1. Nye ci lekisa okuti, upostolo Paulu wa endaenda lekolelo?
CA kala kunyamo wa 55. Otembo yaco, pa pitile ale 20 kanyamo tunde eci Saulu a linga Ukristão. Eye ka ecelele okuti ekolelo liaye ku Yehova li hongua. Momo wa tiamisilile ekolelo liaye kovina ka vi molẽha lovaso. Eci a sonehela Akristão vana va kuete elavoko lioku enda kilu, wa popia hati: “Tu endaenda lekolelo, ha loku kolelako ovaso.”—2 Va Korindo 5:7.
2, 3. (a) Ndamupi tu lekisa okuti, tu kasi oku endaenda lekolelo? (b) Oku kolela ovina vi letiwe ci lombolola nye?
2 Oco tu endaende lekolelo, tu sukila oku songuiwa lolonumbi via Yehova. Tu sukilavo oku kolela okuti Yehova wa kũlĩha ovina viosi tu sukila komuenyo wetu. (Osamo 119:66) Poku nola ovina tu yongola oku linga, tu sukila oku kolela ‘kovina ka vi muiwa lovaso.’ (Va Heveru 11:1) Vovina viaco, mua kongela ‘ilu liokaliye kuenda oluali luokaliye.’ (2 Petulu 3:13) Oku kolela ovina vi letiwe, ci lomboloka oku ambata omuenyo umue wendisiwa lolondunge vietu muẽle. Tu sukila oku yuvula ocituwa caco. Momo ci vetiya omunu oku sepula ocipango ca Suku.—Osamo 81:12; Ukundi 11:9.
3 Citava okuti pamue tua tiamẽla ‘kokacunda katito,’ lelavoko lioku enda kilu. Ale tua tiamẽla ‘kolomeme vikuavo’ lelavoko lioku kala voluali luokaliye palo posi. Pole, vosi yetu tu sukila oku pokola kelungulo lioku endaenda lekolelo. (Luka 12:32; Yoano 10:16) Kaliye, tu konomuisi ndomo elungulo eli li tu kuatisa oku yuvula asanju a tunda kekandu ndeci: Eyonjo liovokuasi, loku ivala okuti tu kasi koloneke via sulako. Vocipama cilo, tu konomuisavo ohele yoku kolela ovina vi letiwe.—Va Heveru 11:25.
Yuvula ‘Esanju Liekandu’
4. Eci Mose a kala Kegito wa nolelepo oku linga nye? Momo lie a nolela onjila yaco?
4 Sokolola ekalo Mose omõla Amirama nda a kuata. Omo okuti, wa kulila kelombe lia Soma Yegito, nda wa kuata ovokuasi alua lekemãlo. Eye nda wa tẽla oku popia hati: ‘Nda longisiwa uloño wosi wa va Egito. Nda loñoloha calua kovina viosi, ci kale kueci ndi popia, ci kale kovilinga viange. Ndi kuete epondolo lioku kuatisa va manjange va Isareli va kasi oku tala ohali. Momo nda kulila kelombe lia soma.’ (Ovilinga 7:22) Pole, Mose ka ci lingile. Eye “wa nolapo oku tala ohali kumue lomanu va Suku.” Momo lie? Nye co kuatisa oku yuvula ekalo liwa lioko Egito? Embimbiliya li tambulula hati: “[Mose] omo a kala lekolelo, wa tunda Kegito, [kuenda] ka kuatele usumba wonyeño yosoma, momo wa pandikisa ndu o lete Una ka muiwa lovaso.” (Va Heveru 11:24-27) Mose wa kuatele ekolelo liokuti, Yehova eca onima ku vakuesunga. Omo liaco, wa pandikisa kovituwa vĩvi kuenda wa yuvula esanju liosi li tunda kekandu.
5. Ongangu ya Mose yi tu kuatisa oku linga nye?
5 Etu olonjanja vimue, tua siata oku lipula ndoco: ‘Anga hẽ ndi sukila oku siapo ovituwa vina vi pisiwa lolonumbi via Yehova? Ndi sukila hẽ oku talavaya kupange una va ndi feta olombongo vialua pole u ndi tateka oku kula kespiritu?’ Ongangu ya Mose yi tu kuatisa oku kũlĩha ndomo tu yuvula oku tiamisila utima kovina violuali. Yi tu kuatisavo oku kolela kolondunge via Yehova una ‘ka muiwa lovaso,’ kuenda oku sanjukila ukamba wetu Laye.
6, 7. (a) Nye Esau a linga ci lekisa okuti, wa nõlelepo oku kolela ovina vi letiwe? (b) Ulandu wa Esau u tu longisa nye?
6 Mose wa lekisile ocituwa ca litepa leci ca Esau omõla a Isake. Esau wa nõlelepo oku tẽlisa onjongole yaye vokatembo kamue katito. (Efetikilo 25:30-34) Eye ka velisilepo ovina vi kola. Kuenje ‘wa landisa unuñulu waye loku lia onjanja yimuamue.’ (Va Heveru 12:16) Esau ka sokoluile okuti, oku landisa unuñulu waye kuka nyõla ukamba waye la Yehova kuenda ekalo liwa liomãla vaye. Momo ka kapeleko vali ovina viespiritu. Olohuminyo via Yehova wa vi tendele okuti ka vi kuete esilivilo. Momo wa kolelele lika ovina vi letiwe.
7 Ulandu wa Esau, wa linga ndelungulo kokuetu. (1 Va Korindo 10:11) Eci tu liyaka locitangi coku nõla onjila yimue, ka tuka eceleli oku vetiyiwa luhembi woluali. Pole, tu sukila oku lipula ndoco: ‘Anga hẽ ndi kasi oku lekisa ocituwa ndeci ca Esau? Ocituwa caco hẽ, cika ndi tateka oku pitisa kovaso ovina viespiritu? Anga hẽ ovilinga viange vi kapa kohele ukamba wange la Yehova? Anga hẽ ovilinga viaco vika kapa kohele ekalo liange lio kovaso? Ongangu yipi ndi kasi oku lekisa ku vakuetu?’ Nda tua nõla onjila yimue yi lekisa esumbilo kovina vi kola, Yehova oka tu sumũlũisa.—Olosapo 10:22.
Yuvula Eyonjo Liovokuasi
8. Akristão voko Laodikea va tambuile elungulo lie? Elungulo liaco li kuete esilivilo lie kokuetu?
8 Upostolo Yoano kocita catete, eci a kuata ocinjonde ca Yesu, wa yeva esapulo lia eciwa kekongelo lia kala ko Laodikea kuenda ko Asia Menor. Elungulo liaco lia tiamẽlele koku yuvula ovokuasi. Akristão voko Laodikea va kala olohuasi. Pole, ka va kapeleko ovina viespiritu. Ovo va tiamisilile ekolelo liavo kovina vi letiwe. Kuenje va nyõla ekalo liavo kespiritu. (Esituluilo 3:14-18) Cimuamue haico ci pondola oku pita letu koloneke vilo. Ovokuasi a kuete unene woku nyõla ukamba wetu la Yehova. Kuenje tu liwekapo oku endela vonjila yi tuala komuenyo. (Va Heveru 12:1) Omo liaco, tu sukila oku lunguka ‘lasanju omuenyo ulo.’ Momo a pondola oku nyõla ekalo lietu kespiritu kuenje tu liwekapo oku vumba Yehova.—Luka 8:14.
9. Oku sanjukila ovina tu kuete lokulia kuespiritu, ku tẽla ndati oku tu teyuila?
9 Oco tu teyuile ekalo lietu kespiritu, tu sukila oku sanjukila ovina tu kuete, kuenda oku yuvula oku sanda ovokuasi oluali lulo. (1 Va Korindo 7:31; 1 Timoteo 6:6-8) Nda tua endaenda lekolelo, tu kuata esanju komuenyo kuenda ombembua la vamanji. Osimbu tuamamako oku tambula okulia kuespiritu, ‘ovitima vietu vi sanjuka calua’ omo lielomboloko Liondaka ya Suku. (Isaya 65:13, 14) Handi vali, tu kuatavo esanju omo lioku kala ciwa la vamanji vana va lekisa apako espiritu lia Suku. (Va Galatia 5:22, 23) Kuenje, tu sanga ekavuluko li tunda ku Yehova.
10. Nye tu sukila oku lipula?
10 Tu sukila oku lipula ndoco: ‘Anga hẽ nda siata lika oku pitisa kovaso ovokuasi okuti upange wa Yehova ci sule? Ndi kasi hẽ oku pesila ovokuasi ange kovina vi sanjuisa lika utima? Ale nda siata oku kuatisa lawo kupange wa Yehova? Nye ci ndi nenela esanju? Nda siata hẽ oku sanjukila elilongiso Liembimbiliya loku endaenda kolohongele? Anga hẽ kesulilo liosemana, nda siata oku kapako ovikele viekongelo? Ale nda siata lika oku litumbika kovitalukilo okuti si endi kupange woku kunda?’ Oku endaenda lekolelo ci lomboloka oku pitisa kovaso upange wa Yehova kuenda oku kolela kolohuminyo Viaye.—1 Va Korindo 15:58.
Ivaluka Okuti Esulilo li Kasi Ocipepi
11. Oku endaenda lekolelo ku tu kuatisa ndati oku kũlĩha okuti, tu kasi koloneke via sulako?
11 Oku endaenda lekolelo, ku tu kuatisa oku ivaluka okuti, esulilo li kasi ocipepi. Etu tua litepa lomanu vana va sepula ovitumasuku Viembimbiliya. Momo tua kũlĩha okuti ovitangi vi kasi voluali, vi lekisa okuti, cosi Embimbiliya lia popele ci kasi oku tẽlisiwa. (2 Petulu 3:3, 4) Ovituwa vĩvi viomanu vieca uvangi wokuti, tu kasi ‘koloneke via sulako.’ (2 Timoteo 3:1-5) Etu tua kolela okuti, ovitangi vi kasi voluali ka vi lomboloka ovina vimue via siata oku pita tunde kosimbu. Pole, vi lekisa “ondimbukiso yoku tukuluka kua [Yesu] kuenda yesulilo lioluali.”—Mateo 24:1-14.
12. Olondaka via Yesu vi sangiwa kelivulu lia Luka 21:20, 21, via tẽlisiwa ndati kocita catete?
12 Kũlĩhĩsa ulandu umue wa pita kocita catete. Eci Yesu a kala palo posi wa lunguile olondonge viaye hati: “Eci vu mola Yerusalãi ya ñualĩwa lovita, limbuki okuti oku kunduka kuayo ku kasi ocipepi. Oco ava va kasi vo Yudea va tilile kolomunda, lava va kasi vokati ko Yerusalãi va tundemo.” (Luka 21:20, 21) Ocitumasuku eci ca tẽlisiwa kunyamo wa 66 eci olohoka via va Roma via ñualele ocingonja o Yerusalãi. Kuenje eci via tila, Akristão va kuata epuluvi lioku ‘tilila kolomunda.’ Pole, eci via tiuka kunyamo wa 70, via lundula o Yerusalãi kuenje via nyõla onembele yaco. Onoño yimue Josephus wa lombolola okuti, kuyaki waco kua pondiwa omanu valua va Yudea. Kuenje ci soka 97.000 komanu, vambatiwa kumandekua. Ocili okuti, Yehova wa nenele eyambulo ku va Yudea. Pole, omanu vana va endelele vekolelo loku pokola kelungulo lia Yesu, va puluka keyambulo liaco.
13, 14. (a) Ovitangi vipi tu lavoka? (b) Momo lie tu sukilila oku limbuka ndomo ovitumasuku Viembimbiliya vi kasi oku tẽlisiwa?
13 Cimuamue haico cika pita koloneke vilo. Ocisoko colo Nações Unidas cika kuatisavo keyambulo Yehova aka nena. Kocita catete, olohoka via va Roma via likapele pomangu yoku tumbika obembua vofeka. Cimuamue haico ci kasi oku pita koloneke vilo. Momo ocisoko colo Nações Unidas, ca siata oku sima okuti, ci kuete epondolo lioku tumbika ombembua voluali. Va Roma ndaño okuti, kotembo yaco va setekele oku nena ekalo liwa voluali, pole veya oku nena ohali ko Yerusalãi. Cimuamue haico cika pita koloneke vilo. Ovitumasuku Viembimbiliya vi lekisa okuti, olohoka viocisoko colo Nações Unidas, vika ñualelapo atavo esanda. Kuenje vika a kundula ndeci ca pita lo Yerusalãi kocita catete. (Esituluilo 17:12-17) Omo liaco, esulilo lio Bavulono yinene li kasi ocipepi.
14 Ohali ya piãla yika fetika poku pua kuatavo esanda. Noke yohali yaco ku keya esulilo lioluali luosi. (Mateo 24:29, 30; Esituluilo 16:14, 16) Oku endaenda lekolelo ku tu kuatisa oku limbuka ndomo ovitumasuku Viembimbiliya vi kasi oku tẽlisiwa. Omo liaco, ka tuka kembiwi lovisimĩlo viokuti, Suku wa nõla ocisoko colo Nações Unidas oco ci tumbike ombembua voluali. Tu sukila oku ambata omuenyo umue wa sunguluka loku kolela okuti, “eteke linene lia Yehova li [kasi] ocipepi.”—Sofoniya 1:14.
Ohele Yoku Kolela Ovina vi Letiwe
15. Va Isareli va wilile veyonjo lie?
15 Ulandu wa pita la va Isareli u lekisa okuti, oku kolela ovina vi letiwe, ku honguisa ekolelo. Va Isareli va muile afengi ekũi Yehova a tumile Kegito ana a sepula olosuku viavo. Va molavo ndomo Yehova a va kuatisa poku yoka Okalunga Kakusuka. Pole, omo liesino liavo va litungila ociñumañuma congombe yulu. Kuenje va fetika oku ci fendela. Ovo ka va kuatele epandi lioku kevelela Mose ‘wa kala oku cilua komunda.’ (Etundilo 32:1-4) Omo liaco, va fetika oku fendela ociñumañuma ci muiwa lovaso. Kuenje va wengula onyeño ya Yehova. Omo liaco, Yehova wa nyola pokati kavo ci soka “olohulukãi vitatu vialume.” (Etundilo 32:25-29) Omanu va Yehova va sukila oku yuvula oku nõla onjila yina yi lekisa ekambo liekolelo kokuaye. Ovo va sukila oku kolela okuti, Yehova o tẽlisa olohuminyo viaye.
16. Nye ca pita la va Isareli omo lioku kolela ovina vi letiwe?
16 Va Isareli omo lioku kolela ovina vi letiwe, va kuatelevo ovitangi vikuavo. Ovo va kuatela usumba ovanyãli vavo. (Atendelo 13:28, 32; Esinumuĩlo 1:28) Noke va fetika oku lavisa ocikele ca Mose coku va songuila kuenda oku lisiõsiõla ekalo liomuenyo wavo. Ekambo liavo liekolelo, lia va vetiya oku livela omuenyo wo ko Egito kuenda oku sepula Ofeka Yohuminyo. (Atendelo 14:1-4; Osamo 106:24) Omo liaco, Yehova wa sumuile calua poku mola ovilinga viavo vĩvi. Momo va sepula Uviali waye.
17. Koloneke via Samuele, nye ca vetiya va Isareli oku lavisa olonumbi via Yehova?
17 Koloneke viuprofeto Samuele, va Isareli va wilile vonjanjo yikuavo omo lioku kolela ovina vi letiwe. Ovo va yonguile oku vialiwa losoma yimue yi letiwe. Ndaño okuti, Yehova wa va lingilile ovina vialua vi lekisa okuti eye Soma yavo, pole, ovina viaco ka via va vetiyile oku endela vekolelo. (1 Samuele 8:4-9) Ovo va fetika oku lavisa olonumbi Viaye loku kuama ovituwa via vakualofeka vina va lisunguile lavio. Omo liaco, veya oku liyaka lovitangi vialua.—1 Samuele 8:19, 20.
18. Nye tu lilongisa kohele yoku kolela ovina vi letiwe?
18 Koloneke vilo etu tumanu va Yehova, tu sole calua ukamba wetu Laye. Tua siata oku lilongisa ovolandu alua a pita kosimbu. Kuenda tua kapako elungulo liaco komuenyo wetu. (Va Roma 15:4) Va Isareli omo lioku kolela ovina vi letiwe, va enda oku ivala okuti, Yehova eye o kasi oku va songuila vonduko ya Mose. Cimuamue haico ci pondola oku pita letu koloneke vilo. Nda ka tua lungukile, ka tu ivaluka okuti, Yehova la Yesu, ovo va kasi oku songuila ekongelo Liakristão. (Esituluilo 1:12-16) Tu sukila oku lunguka lovisimĩlo vĩvi viatiamẽla kocisoko ca Yehova. Momo nda tua kuata ovisimĩlo viaco, tu fetika oku lisiõsiõla loku tomba akulu vekongelo kuenda ocisoko ‘cukuenje wa lunguka.’—Mateo 24:45.
Nolapo Oku Endaenda Lekolelo
19, 20. Nye tu sukila oku linga kuenda momo lie?
19 Embimbiliya li popia hati: “Ka tu kasi loku yaka lositu kuenda osonde, te lovoviali, lovonene, lolombiali violuali viowelema ulo, lolohoka viaspiritu ãvi okilu.” (Va Efeso 6:12) Satana Eliapu eye unyãli wetu wa tete. Eye oyongola oku nyõla ekolelo lietu ku Yehova. Omo liaco, o sandiliya olonjila vioku honguisa onjongole yetu yoku vumba Yehova. (1 Petulu 5:8) Oco hẽ, nye ci tu teyuila kayonjo oluali lulo? Oco ka tuka wile vayonjo aco, tu sukila oku endela vekolelo kuenda oku yuvula oku kolela ovina vi letiwe. Oku kolela kolohuminyo via Yehova, ku pamisa ukamba wetu Laye. (1 Timoteo 1:19) Omo liaco, tu amamiko oku endaenda lekolelo loku lavoka olohuminyo via Yehova. Kuenda tu likutilili Kokuaye oco tu puluke kovina viosi vi laika oku iya voluali.—Luka 21:36.
20 Osimbu tu amamako oku endaenda lekolelo, tu kuete Ongangu tu sukila oku kuama. Embimbiliya li popia hati: “Kristu wo taleli ohali, kuenje wo sili ongangu yokuti vu kuama volomãhi viaye.” (1 Petulu 2:21) Vocipama cikuãimo tuka konomuisa ndomo tu pondola oku kuama ongangu ya Yesu.
Ivaluka Eci Tua Lilongisa?
• Nye wa lilongisa vulandu wa Mose la Esau catiamẽla koku endaenda lekolelo?
• Nye ci tu kuatisa oku yuvula eyonjo liovokuasi?
• Oku endaenda lekolelo ku tu kuatisa ndati oku yuvula ovisimĩlo viokuti esulilo li kasi ocipãla?
• Momo lie tu sukilila oku yuvula oku kolela ovina vi letiwe?
[Elitalatu kemẽla 9]
Mose wa endaenda lekolelo
[Elitalatu kemẽla 10]
Anga hẽ ovitalukilo via siata oku ku tateka oku linga upange wa Yehova?
[Elitalatu kemẽla 12]
Oku kapako elungulo Liondaka ya Suku ku tẽla ndati oku ku teyuila?