Pokola Kuviali Wa Suku
“Yehova eye onganji yetu haeye ombiali yetu.”—ISAYA 33:22.
1. Ovina vipi via tepisa pokati ka va Isareli yosimbu lolofeka vikuavo?
OFEKA ya va Isareli ya tumbikiwa kunyamo wo 1513 O.Y. Kotembo yaco, ofeka ka ya kuatele ombonge, ndaño osoma. Eci ci lekisa okuti ovo va kala apika. Handi vali ofeka yaco yokaliye, ya litepele calua lolofeka vikuavo. Yehova Suku eye wa kala Onganji yavo, Ombiali yavo haeye wa kala Soma yavo. (Etundilo 19:5, 6; Isaya 33:22) Ka kua kale ofeka la yimue ya lisokele layo.
2. Epulilo lipi li votuiwa kueci catiamẽla kesokiyo lia va Isareli? Pole, momo lie etambululo liaco li kuetele esilivilo kokuetu?
2 Omo okuti Yehova eye Suku ukueliangiliyo haeye ukuambembua, tu kevelela okuti, ofeka eye a viala yi kalavo lesokiyo. (1 Va Korindo 14:33) Eci oco ca pita la va Isareli. Oco hẽ, ci tava ndati okuti ocisoko comanu va kasi palo posi ci songuiwa la Suku una ka letiwe? Tu sukila oku konomuisa eci catiamẽla konjila Suku a kuamẽle poku viala ofeka ya Isareli yosimbu, ndomo oku linalisa kuaye lava Isareli kua kuata esilivilo liocili omo lioku pokola kuviali waye.
Ndomo va Isareli va Vialiwile
3. Eliangiliyo lipi lia sunguluka Yehova a sokiyile oco a songuile omanu vaye?
3 Ndaño okuti Yehova wa kala Osoma yimue ka yi letiwe la va Isareli, eye wa nõlele alume vamue vakuekolelo vana va kala ocindekaise cuviali waye u letiwe palo posi. Kua kala oloñuatisi, olonjali via enda oku songuila apata, kuenda akulu vamue va enda oku eca alungulo komanu poku tetulula ovitangi viavo. (Etundilo 18:25, 26; Esinumuĩlo 1:15) Omo liaco, ka tu pondola oku sima okuti, ndaño alume vaco ka va pokuile kolonumbi via Suku nda va tẽla oku tetulula ovitangi lesunguluko liocili. Alume vaco ka va lipuile kuenda ka va kuatele epondolo lioku kũlĩha eci ci kasi kovitima via vakuavo. Pole, omo lioku sumbila Yehova Suku una wa kala onganji yavo, ovo va enda oku kuatisa vakuavo oku tava kelungulo litunda Kovihandeleko Viaye.—Esinumuĩlo 19:15; Osamo 119:97-100.
4. Ovisimĩlo vipi vĩvi olonganji via sunguluka via va Isareli via sukilile oku yuvula, kuenda momo lie?
4 Voku kala onganji, mua kongelele ovina vialua okuti oku kũlĩha lika Ocihandeleko ci sule. Omo okuti ovo va kala omanu ka va lipuile haivo va kala akulu vekongelo, va sukilile oku lunguka calua oco ka vaka kuate ovisimĩlo vĩvi ndeci: epela, ocame, kuenda ocipululu okuti vi pondola oku nyõla omoko yavo yoku sombisa. Mose wa va sapuilile hati: “Vekanga ko ka amẽli omunu; utito u yevi ndu onene; ko ka yokokeli ocipala comunu; momo etetuluko liaco lia Suku.” Ocili okuti, olonganji kepata lia va Isareli, via enda oku sombisila pomangu ya Suku. Hesumũlũhokuolio ovo va kuata lioku sombisa!—Esinumuĩlo 1:16, 17.
5. Ndaño kua kala olonganji, eliangiliyo lipi likuavo Yehova a lingile oco a tate omanu vaye?
5 Yehova wa lingile eliangiliyo likuavo liatiamẽla koku kuatisa omanu vaye konepa yespiritu. Eci handi va Isareli ka va iñilile Vofeka Yohuminyo, Yehova wa va tumĩle oku tunga otavernakulu yefendelo liocili. Eye wangiliyilevo ovitunda oco vi longise Ocihandeleko loku eca ovilumba viovinyama kuenda oku timĩha insensu komẽle lo koñolosi. Suku wa nõla Arone kota lia Mose oco a linge ocitunda catete ca va Isareli kuenda omãla va Arone oco va kuatise isiavo kovikele viaye.—Etundilo 28:1; Atendelo 3:10; 2 Asapulo 13:10, 11.
6, 7. (a) Ukamba upi wa kala pokati kovitunda la va Lewi vana okuti havitundako? (b) Nye tu pondola oku lilongisa kesunguluko lia va Lewi va tavele kovopange osi? (Va Kolosai 3:23)
6 Ca kala ocikele cimue cinene coku eca ekuatiso kespiritu kueci ci soka olohuluwa viomanu, momo kua kala ovitunda vitito. Pole, kueya oku nõliwa omanu vamue vepata lia va Lewi oco va kuatise oku linga upange waco. Yehova wa sapuila Mose hati: “Weca va Lewi ku Arone lomãla vaye valume. Pokati ka va Isareli ovo muẽle va eciwa olumue kokuaye.”—Atendelo 3:9, 39.
7 Va Lewi va kala omanu vamue va sokiyiwa ciwa. Ovo va tepiwile vapata atatu ndeci: Epata lia va Gerigiono, lia va Kohata leli lia va Merari, kuenje vosi yavo va tambuile upange va sukilile oku linga. (Atendelo 3:14-17, 23-37) Ndaño okuti, ovopange amue a kala soketi a kuete vali esilivilo lialua okuti akuavo a sule, pole ovopange aco osi a kuatele esilivilo liocili. Epata lia va Kohata, lia kuata ocikele coku ñuala kohulo yocikasia cocisila kuenda oku lava ovikuata vikuavo vio vo tavernakulu yaco. Omo liaco, va Lewi vosi cikale va Kohata ale sio, vosi yavo va tambuile asumũlũho ocili. (Atendelo 1:51, 53) Ci sumuisa vali enene ceci okuti, vamue ka va sanjukilile esumũlũho liavo liocikele va tambuile. Omo lioku tomba uviali wa Suku, veya oku sumua calua lovikele viavo, kuenje va fetika oku kuata epela locipululu, kuenda ukuse. Umue pokati ka va Lewi, Kora una weya oku kuatavo ocituwa caco.
“Lenevo wu Yongola Oku Lingavo Ovitunda?”
8. (a) Kora wa kala nye? (b) Nye ca vetiya Kora oku tomba ovitunda kuenda oku va tenda ndava va tambula ovikele viavo viupange komanu?
8 Kora ka kale usongui wepata lia va Lewi, kuenda ka kalevo usongui wepata lia va Kohata. (Atendelo 3:30, 32) Pole, wa kala oñuatisi, ukulu umue wa sumbiwile calua ko Isareli. Omo liocikele a tambuile, weya oku kuata ukamba wocili la Arone kuenda omãla vaye. (Atendelo 4:18, 19) Omo lioku kũlĩha ciwa eci alume vaco ka va lipuile va enda oku linga, ci tava okuti Kora wa sokolola ndoco: ‘Ovitunda viaco vi kuete ovitangi viñi viñi okuti ka vialipuile, ovio ndi kevelela oku pokola kokuavo, sio! Handi vali, ka pa pitile otembo yalua tunde eci Arone a tungile ociñumañuma culu. Omo lioku fendela ociñumañuma caco culu, ofeka yetu ya wila vefendelo lioviteka. Kaliye, Arone kota lia Mose, wa linga ocitunda! Hacamekuoco! Oco hẽ ci popiwa ndati kueci catiamẽla ku Nadava la Avihu, omãla va Arone? Omo okuti ovo ka va sumbilile esumũlũho liavo liupange, Yehova wa va nyõla!’a (Etundilo 32:1-5; Ovisila 10:1, 2) Ocili okuti, ovisimĩlo via Kora via lekisa okuti eye ka sumbilile upange wovitunda kuenda ovisimĩlo viaye via lekisilevo okuti via litepa levi via Suku. Noke, weya oku tomba Mose la Arone, kuenje oku sulako wa tombavo Yehova.—1 Samuele 15:23; Tiago 1:14, 15.
9, 10. Alundi api Kora kumue lakamba vaye va lingila Mose? Pole, momo lie ovo va sukilile oku kũlĩha ciwa ocisimĩlo caco?
9 Omo okuti Kora wa kala ulume umue wa kemãlele calua, weya oku kokela kokuaye omanu vana va kuata ovituwa ndevi viaye. Eye kumue la Datana, kuenda Avirama, veya oku yapula ci soka 250 kovitunda vina via kala oku songuila omanu, momo vosi yavo va tavele kovisimĩlo viaco vĩvi. Vosi yavo va endele ku Mose la Arone loku popia hati: “Nye vu livelisilapo okuti owiñi ulo . . . wa Yehova u linga u sule?”—Atendelo 16:1-3.
10 Omanu vaco vasina, va sukilile oku kũlĩhĩsa ciwa oco ka vaka patãle omoko ya Mose yoku songola. Ka pa pitele otembo yalua, Arone la Miriama, oco va lingile ale. Ovo va kuatelevo ovisimĩlo vimuamue ndevi via Kora. Ndomo elivulu Liatendelo 12:1, 2 li lombolola, ovo va li pulile ndoco: “Yehova nga wa popia lika la Mose? Ka popelevo letu?” Yehova wa kala loku va yevelela. Noke, wa tuma Mose la Arone kuenda Miriama oku ñualehẽla laye puvelo wombalaka oco a va lekise omunu Eye a nõla okuti eye o va songuila. Yehova wa va sapuila hati: “Eci pokati kene pa kasi uprofeto, ame Yehova ndi lisitulula kokuaye vocinjoinjoi, mopia laye vonjoi. Hacoko ukuenje wange Mose. Eye wa kolelua vonjo yange yosi.” Noke liolondaka evi, Yehova weya oku veta Miriama luveyi wovilundu.—Atendelo 12:4-7, 10.
11. Ndamupi Mose a potolola ocitangi cina mua kongelele Kora?
11 Ci tava okuti, Kora kumue lomanu vosi va tavele kokuaye, va kũlĩhĩlevo eci ca pita lomanu vana va sina. Oku sina kuavo ka kua kuatele esunga. Mose lepandi liocili wa seteka oku va kuatisa oco va tinduke kovisimĩlo viaco vĩvi. Eye wa va vetiya oco va lekise onjongole kupange wavo poku va sapuila hati: “Ene, ka cu lingi cimue omo pokati ka va Isareli vosi Suku ya Isareli wo nolipo ene?” Sio, eci ka ca kalele ‘ocina cimue caño.’ Va Lewi va kala lolonjongole vialua. Nye ovo va yonguile vali oku kuata? Mose wa situlula cosi ca kala kovitima viavo poku popia hati: “[Anga hẽ] lenevo wu yongola oku lingavo ovitunda?”b (Atendelo 12:3; 16:9, 10) Ndamupi Yehova a tendele ekalo liavo lioku lavisa una wa tambula omoko yi kola yoku songola?
Mua Kongela Olonganji Via va Isareli
12. Ndamupi ukamba wocili Suku a lekisa ku va Isareli nda wamamako?
12 Eci Yehova a eca Ocihandeleko ku va Isareli, wa sapuila omanu okuti, nda va pokola kocihandeleko, ci tava okuti va linga ‘ofeka yi kola.’ Handi vali, ovo va sukilile oku pokola kaliangiliyo a Yehova. (Etundilo 19:5, 6) Omo lievokiyo liusuanji, Yehova Onganji haeye Ombiali ya va Isareli, weya oku va sombisa. Mose wa popia la Kora hati: “Hẽla ove lowiñi wove wosi kuenda Arone vu kala kovaso a Yehova. Vosi yene, omunu omunu a nyañule ociyukilo caye loku kapamo insensu loku ci nena ku Yehova. Oviyukilo viene viosi, okuti ovita vivali kakui atãlo, vu vi nena. Arone layevo o nena caye.”—Atendelo 16:16, 17.
13. (a) Momo lie ca kalela etombo oku eca insensu ku Yehova? (b) Ndamupi Yehova a linalisa lovisuanji?
13 Ocihandeleko ca Suku ci lekisa okuti, ovitunda ovio lika via kuata omoko yoku timĩha insensu. Pole, omo okuti va Lewi vana ka va kale ovitunda, va timihĩla insensu Yehova osimbu handi eye ka va nyolele, eci oco nda ca kuatisa ovisuanji oku limbuka okuti ovo ka vakuete omoko yaco. (Etundilo 30:7; Atendelo 4:16) Kora kumue lomanu vaye, va kuatelevo ovisimĩlo viaco. Keteke likuavo, “Kora wongoluila owiñi wosi kuvelo wombalaka yoku ñualehela la Yehova okuti va tamalala la Mose kuenda Arone.” Ulandu u tu sapuila ndoco: “Yehova yu wa popia la Mose kuenda Arone hati, Litepi lomanu ava okuti ndi va nyõla olumue.” Kuenje, Mose la Arone va pinga ku Suku oco ovisuanji viaco vi litepe lomanu vakuavo. Yehova wa tava kepingilo liavo. Omo liaco, “ondalu ya tunda ku Yehova, ya lia ovita vivali lakui atãlo kovalume vaco [va Kora vana] va lumba insensu.”—Atendelo 16:19-22, 35.c
14. Momo lie Yehova a nyõlela va Isareli va sina?
14 Ndaño okuti va Isareli va mõla ndomo Yehova a kangisa ovisuanji, ovo lopo ka vopile esilivilo kocilunga caco. “Hẽla liaco va Isareli vosi va lisiõsuĩla Mose la Arone vati, Ene wa ipali omanu va Yehova.” Va Isareli va nõlapo oku linga usuanji. Noke, epandi lia Yehova lieya oku pitila kesulilo. Mose la Arone ka va tẽlele vali oku pinga ku Yehova oco a ecele omanu vaco. Omo liaco, Yehova wa nena eyambulo komanu vaco va sina, kuenje ‘ava va fa lefengi liaco, va soka ekũi la vakuãla kolohũlũkãi kovita epandu vali okuti, vana va fa kocitangi ca Kora va sule.’—Atendelo 16:41-49.
15. (a) Momo lie va Isareli va sukilile oku tava oku songuiwa la Mose kuenda Arone? (b) Nye ove o pondola oku lilongisa kulandu owu catiamẽla ku Yehova?
15 Omanu va nyõliwa ndeti, ci tava okuti nda va puluka kolofa, nda va sokoluile ovitangi viyilila kesino liavo. Ovo va sukilile oku lipulisa ndoco: ‘Velie vaka vanguile la Fareo ko Egito eci omuenyo wa va Isareli wa kala kohele? Velie vaka pingile oco va Isareli va yovuiwe kupika? Helie wa vilikiyiwile oku londa Komunda Horeve oku ka vangula lungelo wa Suku noke ya va Isareli oku yovoka kupika?’ Ocili okuti, ulandu u komohĩsa watiamẽla ku Mose la Arone, u lekisa okuti, ovo va kuatelele ekolelo liocili Yehova kuenda va kuatelevo ohenda lomanu. (Etundilo 10:28; 19:24; 24:12-15) Yehova ka kuatele onjongole yoku tuala kolofa omanu vana ovisuanji oco va fe. Pole, eci a limbuka okuti ovo handi va kasi oku amamako lusuanji wavo, eye wa nõlapo onjila yoku va kundula. (Esekiele 33:11) Ulandu wa tukuiwa ndeti, u kuete esilivilo liocili kokuetu etaili. Momo lie?
Oku Limbukiwa Kuonjila Yehova a Kasi Oku Kuatisa Layo Omanu Kolonene Vilo
16. (a) Uvangi upi wa kuatisa va Yudea kocita catete oku limbuka okuti Yesu eye wa nõliwa la Yehova? (b) Helie Yehova a kapa pomangu yovitunda va Lewi, kuenda momo lie?
16 Koloneke vilo, kuli “ofeka” yokaliye okuti Yehova eye onganji, haeye Ombiali kuenda haeye Soma yaco. (Mateo 21:43) “Ofeka” yaco, ya sokiyiwa kocita catete K.K. Okupisa kotembo yaco, o tavernakulu yina yo koloneke via Mose, okuti omo va Lewi va enda loku talavaya, yeya oku pongoluiwa vonembele yimue ya fina calua ko Yerusalãi. (Luka 1:5, 8, 9) Pole, kunyamo wa 29 K.K., kua tumbikiwa onembele yikuavo yespiritu okuti, Yesu Kristu Ocitunda Cavelapo eye usongui waco. (Va Heveru 9:9, 11) Omo liaco, kua votuiwa epulilo liatiamẽla koku songola kua Suku hati: Helie Yehova a nõla oco a songuile “ofeka” yaco eyi yokaliye? Yesu Kristu eye wa nõliwa omo liepokolo liaye ku Suku. Eye wa kuatele ocisola lomanu. Eye wa lingavo olondimbukiso vialua vi komohĩsa. Ndeci ca kala kosimbu okuti omanu ka va pokuile ku vakukululu yavo, cimuamue haico ceya oku pita la va Lewi momo ka va tavele ku Yesu. (Mateo 26:63-68; Ovilinga 4:5, 6, 18; 5:17) Noke, pomangu yovitunda va Lewi, Yehova weya oku piñainyapo ocitunda cikuavo cusoma, cina ca sunguluka ciwa. Ocitunda caco cusoma, ci kasi loku amamako toke koloneke vilo.
17. (a) Ocimunga cipi comanu okuti ovo ovitunda viusoma koloneke vilo? (b) Ndamupi Yehova a kuatisiwa locimunga caco covitunda viusoma?
17 Helie o kasi pomangu yocitunda koloneke vilo? Upostolo Petulu, wa tambulula epulilo liaco vukanda waye watete. Eye wa sonehela olombuavekua via Kristu hati: “Ene puãi, vumbuto ya noliwa, haene vuvitunda viusoma, vufeka yi kola, vucikumba ca Suku, okuti vu lekisa ovilinga vi komohisa [via yuna] wo kovongi ho tundi vowelema, ha wiyi kocinyi caye ci komohisa.” (1 Petulu 2:9) Lolondaka evi, tu pondola oku kuata elomboloko liokuti, olombuavekua via Yesu, ovio ‘ovitunda viusoma’ vina upostolo Petulu a tukula hati, ‘ofeka yi kola.’ Olombuavekua viaco, ovio vi kasi oku kuatisa Yehova kupange woku eca komanu vaye okulia kuespiritu kuenda oku va songuila lespiritu liaye.—Mateo 24:45-47.
18. Ukamba upi u kasi pokati kakulu vekongelo kuenda ovitunda viusoma?
18 Kua nõliwavo akulu va sangiwa vakongelo okuti, ovo ovindekaise viovitunda momo va tambula ovikele vakongelo Olombangi via Yehova a kasi kolonepa viosi violuali. Cikale vana va kuete elavoko lioku enda kilu, ale vava va lavoka oku kala palo posi, vosi yavo va sesamẽla esumbilo lieciwa lutima wetu wosi. Momo lie? Momo okuti, lekuatiso liespiritu sandu, Yehova wa siata oku nõla akulu oco va kale polomangu violombuavekua. (Va Heveru 13:7, 17) Ndamupi ca siata oku lingiwa?
19. Ndamupi akulu vekongelo va nõliwa lespiritu sandu?
19 Akulu vekongelo, va siata oku pokola kolonumbi viosi vi sangiwa Vondaka ya Suku vieciwa lekuatiso liespiritu Liaye. (1 Timoteo 3:1-7; Tito 1:5-9) Ovo, va nõliwa lekuatiso liespiritu sandu. (Ovilinga 20:28) Akulu vekongelo, va sukila oku kuata ukũlĩhĩso wasuapo Wondaka ya Suku. Omo okuti akulu vekongelo va nõliwa la Yehova onganji ya velapo, ovo poku sombisa, va sukila oku yuvula ocituwa coku kuatela ocame omunu.—Esinumuĩlo 10:17, 18.
20. Nye ove o sole vali kueci catiamẽla kupange wa siata oku lingiwa lakulu vekongelo?
20 Ka tuka patãli omoko yakulu vekongelo yoku songola, pole tu soli ocikele cupange wavo wa tĩla va kasi oku linga. Tu sukila oku kolela kupange wavo va kasi oku linga, momo pokati kavo pali akulu vamue okuti va litumbika kupange waco vokuenda kuanyamo alua. Ovo va siata oku likolisilako loku pongiya ovipama vi lingiwa kolohongele vekongelo, kuenda va siatavo oku talavaya kumue letu kupange ‘woku kunda olondaka viwa Viusoma. Handi vali, akulu vekongelo va siata oku eca ekuatiso Liovisonehua kuava va li sukila. (Mateo 24:14; Va Heveru 10:23, 25; 1 Petulu 5:2) Ovo, va sole oku tu pasuisa nda tu vela kuenda va siata oku tu lembeleka eci tu sangiwa lovitangi. Handi vali, va siata oku lieca koku kuatisa kovina vi sukiliwa kupange Wusoma. Omo liaco, espiritu sandu lia Yehova li kasi lavo kuenda va taviwa laye.—Va Galatia 5:22, 23.
21. Ovina vipi akulu vekongelo va sukila oku ivaluka, kuenda momo lie?
21 Ocili okuti, akulu vekongelo ka va lipuile. Pole, ndaño okuti ovo ka va lipuile, ka va seteka oku viala ‘ocunda ca Suku.’ Akulu vekongelo va li tenda ovo muẽle ‘ndakamba vana va talavaya la vamanji lesanju liocili.’ (1 Petulu 5:3; 2 Va Korindo 1:24) Lumbombe wocili, akulu vekongelo, va lekisa ocisola kupange wa Yehova, kuenda va kũlĩha okuti, nda vamamako loku kuama ongangu yaye, vaka kuatisa ekongelo. Poku sokolola olondaka evi, akulu vekongelo va likolisilako oku lekisa ovituwa via Suku ndeci, ocisola, ohenda kuenda epandi.
22. Ndamupi oku pitulula ulandu watiamẽla ku Kora, wa pamisa vali ekolelo liove kocisoko ca Yehova palo posi?
22 Tua sanjuka calua omo okuti tu kuete Yehova Ombiali yetu, kuenda Yesu Kristu Ocitunda Cavelapo. Handi vali, tu kuete olombuavekua via siata oku tu longisa kuenda tu kuetevo akulu vekongelo vana va sole oku tu lungula. Ndaño okuti ocisoko ca Yehova ci kasi oku songuiwa lomanu ka valipuile, tua sanjuka calua omo okuti tu kasi oku vumba Suku kumue la vakuetu tu fendelela lavo kumuamue, vana va sanjukilavo oku pokola kuviali wa Suku.
[Atosi pombuelo yamẽla]
a Omãla vakuavo vavali va Arone ndeci, Eleasa la Itamare, va lekisa ongangu yiwa kupange wa Yehova.—Ovisila 10:6.
b Akamba vãvi va Kora ndeci, Ndatana, la Avirama, va kala vakuepata lia Ruvene. Ovo, ka va kuatele onjongole yoku kala ovitunda. Pole, va suvukile ocikele ca Mose coku songola momo otembo va lavokaile yoku iñila Vofeka Yohuminyo ka ya kaile oku tẽlisiwa lonjanga.—Atendelo 16:12-14.
c Kosimbu, usongui wosi wepata wa enda loku eca ovilumba ku Suku oco ukãi kuenda omãla vaye va kuatisiwe. (Efetikilo 8:20; 46:1; Yovi 1:5) Pole, eci Ocihandeleko ca tumbikiwa, Yehova wa nõlele alume vamue vakuepata lia Arone okuti va linga ovitunda oco va lumbe ovilumba. Pole, ci soka 250 komanu ka va tavele oku pokola keliangiliyo liaco lia lingiwile.
Nye wa Lilongisa?
• Eliangiliyo lipi liocisola Yehova a linga lioku kuatisa va Isareli?
• Momo lie etombo Kora a lingila Mose la Arone ka lia kuatelele ongecelo?
• Nye tu pondola oku lilongisa keyambulo Yehova a eca komanu vana va sina?
• Ndamupi tu pondola oku lekisa okuti tua sanjukila calua eliangiliyo lia Yehova koloneke vilo?
[Elitalatu kemẽla 23]
Anga hẽ ocikele o tambula ku Yehova wa siata oku ci tenda ndesumũlũho?
[Elitalatu kemẽla 24]
“Nye vu livelisilapo okuti owiñi ulo haiwo owñi wa Yehova u linga u sule?”
[Elitalatu kemẽla 26]
Akulu vekongelo va nõliwa, va kasi pomangu yomanu va panga onepa vepata liovitunda