‘Co Sesamẽli Oku Kola Kovimuenyo Viene!’
“Omo ovina viaco viosi vi yenguluka ndomo, siti co sesameli okuti, kovimuenyo viene vu kola kuenje vu sumbila Suku.”—2 PET. 3:11.
1. Ukanda wavali wa Petulu wa kuatele esilivilo lie Kakristão vo koloneke viaye?
ECI upostolo Petulu a soneha ukanda waye wavali, ekongelo Liakristão ndaño lia kala oku lambalaliwa, lia amamako oku lekisa ombili kuenda epandi. Omo liaco, Eliapu lia nõlapo etutu likuavo, lina a kuamẽle ale kotembo yale. Ndomo ca lekisiwa la Petulu, Satana o seteka oku yonja afendeli va Suku lalongisi vesanda vana va kasi “lovaso e yuka uponji” kuenda vana “ovitima viavo va vi ikisa ocipululu.” (2 Pet. 2:1-3, 14; Yuda 4) Vukanda wavali wa Petulu mu sangiwa elungulo li kuatisa omanu oku vumba Suku lekolelo.
2. Ocipama 3 cukanda wavali wa Petulu ci tiamisiwila kovina vipi, kuenda apulilo api tu sukila oku li linga?
2 Petulu wa soneha hati: “Nda soka siti, Ca sungulukila okuti, osimbu ñasi vosinge yetimba, ndu vetiyi loku vu vi ivaluisa. Momo nda kũlĩha okuti okutunda kuange vosinge ku kasi ocipepi. . . . Kuenje ndi sokiya okuti, kovaso yokufa kuange, vu tela oku ivaluka ovina evi olonjanja viosi.” (2 Pet. 1:13-15) Omo Petulu wa kũlĩhĩle okuti olofa viaye via kala ocipepi, wa yonguile okuti omanu va ivaluka olonumbi viaye kovaso yoloneke. Olonumbi viaco, cilo vi sangiwa Vembimbiliya kuenda vosi yetu tu pondola oku vi tanga. Ocipama 3 cukanda wavali wa Petulu ci kuete esilivilo lialua kokuetu, momo ci tiamisiwila “koloneke via sulako” violuali lulo kuenda kenyoleho liovailu kuenda ongongo viocindekaise. (2 Pet. 3:3, 7, 10) Elungulo lipi Petulu a eca kokuetu? Oku kapako elungulo liaco ci tu kuatisa ndati oku kuata ukamba la Yehova?
3, 4. (a) Onumbi yipi Petulu a tukula, kuenda elungulo lipi a eca? (b) Atosi api atatu tu ka konomuisa?
3 Noke yoku tukula enyoleho lioluali lua Satana, Petulu wa popia hati: “Co sesameli okuti, kovimuenyo viene vu kola kuenje vu sumbila Suku.” (2 Pet. 3:11, 12) Kocinimbu eci, eye ka lingile epulilo, puãi wa eca onumbi yimue. Petulu wa kũlĩhĩle okuti vana va linga ocipango ca Yehova, haivo va lekisa ovituwa via Suku, ovo lika va ka popeliwa eci “eteke liefetuluinyo” li pitila. (Isa. 61:2) Upostolo wamisako hati: “Oco ene, a vakuacisola, omo wa ci kũlĩhi ale osimbu ka ceyile handi, lunguki sanga wambatiwi lokulueya kua vakuakandu, kuenje vu lipumbisa epandi liene.”—2 Pet. 3:17.
4 Omo okuti Petulu wa kala pokati komanu va kuatele ale ‘ukũlĩhĩso’ wovina via laikele oku iya, wa kũlĩhĩle okuti koloneke via sulako, Akristão va sukilile oku lavulula lekolelo. Noke upostolo Yoano wa lombolola esunga liaco. Momo eye wa kũlĩhĩle okuti Satana o kuetele ‘onyeño yalua’ vana va “lava ovihandeleko via Suku, kuenje va imbila Yesu uvangi.” (Esit. 12:9, 12, 17) Ocili okuti, olombuavekua via Suku kumue ‘lolomeme vikuavo’ va ka yula uyaki waco. (Yoa. 10:16) Pole, nye ci popiwa komunu lomunu? Tu ka amamako hẽ lepandi lietu? Tu ka ci tẽla lika (1) nda tua kuata ovituwa via Suku, (2) nda tua yuvula oku kuata amome latime, kuenda (3) oku pandikisa lovitangi. Tu konomuisi handi atosi aco.
Kuata Ovituwa Via Suku
5, 6. Ovituwa vipi tua vetiyiwa oku kuata, kuenda momo lie ci sukilila oku “kolisako lutima wosi”?
5 Kefetikilo liukanda waye wavali, Petulu wa soneha hati: “Kolisiko lutima wosi, okuti kekolelo liene vu vokiyako esunga kesunga vu vokiyako ukũlĩhiso, kukũlĩhiso esuluviko, kesuluviko epandi, kepandi esumbilo lioku sumbila Suku. Kesumbilo lioku sumbila Suku vokiyi ocisola coku sola vamanji, kocisola coku sola vamanji vokiyiko ocisola. Momo, nda vu kuata ocili oviali evi kuenje vi lova kokuene, ca lomboloka okuti ukũlĩhiso woku kũlĩha Ñala yetu Yesu Kristu vu kasi lawo, ka vu kasi lawo lowesi pamue ndava ka va imi apako.”—2 Pet. 1:5-8.
6 Ocili okuti, oku litumbika kovopange a tu kuatisa oku kuata ovituwa via Suku, ci sukila oku “kolisako lutima wosi.” Tu sukila oku likolisilako oku endaenda kolohongele Viakristão, oku tanga Embimbiliya eteke leteke, kuenda oku amamako lesokiyo lietu lielilongiso lio pokolika. Handi vali, oku linga Efendelo Liepata koñolosi, ci sukilavo elikolisilo, oco li ece esanju kuenda onima yiwa. Pole, nda tua kakatela kesokiyo liaco, ci ka leluka oku amamako locituwa caco, enene vali eci tu fetika oku mola asumũlũho eyililako.
7, 8. (a) Vamanji vamue va lombolola nye kueci catiamẽla Kefendelo Liepata? (b) Asumũlũho api wa siata oku tambula vefendelo liepata liove?
7 Manji umue ukãi poku tukula asumũluho eyilila kefendelo liepata, wa soneha hati: “Olio li tu kuatisa oku lilongisa ovina vialua.” Ukuavo wa lombolola hati: “Oku popia muẽle ocili, oku imũha kuelilongiso lielivulu, ca ndi sumuisile calua. Oyo, oyo ya kala ohongele nda solelepo vali. Puãi cilo, omo Liefendelo Liepata koñolosi, nda limbuka okuti Yehova vepuluvi lepuluvi, wa kũlĩha eci tu sukila.” Usongui umue wepata wa popia hati: “Efendelo liepata li tu kuatisa cocili. Tua siata oku tiamisila ovipama viaco kovina epata lietu li sukila! Ndi sima okuti, vosi yetu tu kasi oku lekisa epako liespiritu, kuenda tu kuete esanju lialua kupange wetu woku kunda.” Usongui ukuavo wepata wa popiavo hati: “Omãla vetu va sanjukila oku konomuisa olonumbi tua sokiya kuenda va kasi oku lilongisa ovina vialua. Esokiyo liaco, li tu kuatisa oku kolela okuti Yehova wa kũlĩha asakalalalo etu kuenda o tambulula olohutililo vietu.” Anga hẽ eci oco ocisimĩlo o kuetelevo esokiyo lielilongiso liepata?
8 Ku ka ecelele okuti efendelo liepata liove li tatekiwa lovina ka vi kuete esilivilo. Olohueli vimue via popia hati: “Vokuenda kuosãi ya pita olosemana viosi vokuãla, kua moleha ovitangi nda via tu tateka oku linga elilongiso lietu, puãi ka tua ecelele oku tatekiwa lovina viaco.” Citava okuti, vokuenda kuotembo o sokiya ciwa otembo yove. Kuenje, ku ka ecelele okuti ocina cimue ci tateka Efendelo Lietapa liove—ndaño muẽle osema yimosi!
9. Yehova wa kuatisa ndati Yeremiya, kuenda nye tu lilongisila kulandu owu?
9 Uprofeto Yeremiya wa tu sila ongangu yiwa. Eye wa sukilile oku pamisiwa konepa yespiritu, kuenje wa sanjukilile ekuatiso Yehova o wĩha. Eci co kuatisa oku kunda lutõi kuenda oku pandikisa la vakuavitima via siva. Eye wa popia hati: “Ondaka ya Yehova [ya linga] . . . ndondalu yi taima ya yikiwila vakepa ange.” (Yer. 20:8, 9) Handi vali, co kuatisavo oku panamãla lohali eci o Yerusalãi ya kunduiwa. Koloneke vilo, Ondaka yosi ya Suku ya sonehiwa ale. Eci tu lilongisa loku setukula ovisimĩlo via Suku, tu kuata ongusu yoku kunda olondaka viwa, tu pandikisa kovitangi, loku liyelisa kovituwa kuenda konepa yespiritu, ndeci Yeremiya a linga.—Tia. 5:10.
Ku ka Kuate ‘Amome Ndaño Atime’
10, 11. Momo lie tu likolisililako oku yuvula ‘amome latime,’ kuenda tu sukila oku linga nye?
10 Etu Tuakristão, tua kũlĩha okuti tu kasi koloneke via sulako. Kuenje, oku mola ndomo oluali lua litumbika kovina Yehova a nyale ndeci, ocipululu, ukahonga kuenda ungangala, ka ci tu komohisa. Ocisimĩlo ca Satana ceci okuti, ‘Nda afendeli va Suku ka va yuliwa, citava oku va kapela ocilondokua.’ (Esit. 2:13, 14) Omo liaco, tu sukila oku kapako elungulo lia Petulu liokuti: “Kolisiko okuti eci vu sangiwa [la Suku], vu kala lombembua, amome mbu, ndaño atime.”—2 Pet. 3:14.
11 Ondaka “kolisiko” yi kuete elitokeko lelungulo lia tete Petulu a eca liokuti “kolisiko lutima wosi.” Ocili okuti, Yehova—una wa vetiya Petulu oku soneha olondaka evi—wa kũlĩha okuti tu sukila oku likolisilako oku yuvula ‘amome latime’ oco ka tu ka lisetahaise loluali lua Satana. Velikolisilo liaco mua kongela oku lava utima wetu kolonjongole vĩvi. (Tanga Olosapo 4:23; Tiago 1:14, 15.) Mua kongelavo oku panamãla la vana va tu sepula omo lioku kala Akristão kuenda vana ‘va tu fũkĩlisa.’—1 Pet. 4:4.
12. Ohuminyo yipi yi sangiwa kelivulu lia Luka 11:13?
12 Ka ca lelukile oku linga ovina via sunguluka, momo ka tua lipuile. (Va Rom. 7:21-25) Tu kuata lika onima yiwa nda tua kuatisiwa la Yehova, una eca espiritu sandu liaye ku vana vo pinga ocili. (Luka 11:13) Espiritu liaco, li tu kuatisa oku kuata ovituwa vi taviwa la Suku haivio vi tu kuatisa oku tamalala layonjo, kuenda ovitangi vina vi ka livokiya osimbu eteke lia Yehova li li ocipepi.
Pamisiwa Loloseteko
13. Nye ci tu kuatisa oku panamala eci tu liyaka loloseteko?
13 Osimbu tu kasi voluali lulo lũvi, vosi yetu tu ka liyaka loloseteko viñi viñi. Momo lie ku tendela oloseteko ndepuluvi lioku kanguisa ocisola lekolelo o kuetele Suku kuenda Ondaka yaye? Poku liyaka loloseteko viaco, ku ka sumue, pole, sokolola olondaka via ndonge Tiago wa soneha hati: “Eci vu nyikiwa lolohali viñi viñi, ci sanjukili, momo wa kũlĩhi okuti, nda ekolelo liene li nyikaiwa, cu kokeli epandi.” (Tia. 1:2-4) Ivalukavo okuti, “Yehova wa kũlĩha oku popela vakuaku sumbila Suku eci va nyikiwa.”—2 Pet. 2:9.
14. Ulandu wa Yosefe u ku pamisa ndati?
14 Konomuisa ulandu wa Yosefe, omõla a Yakoba, wa landisiwa ndupika la vahuvaye. (Efet. 37:23-28; 42:21) Elinga liaco lia konyuisa hẽ ekolelo lia Yosefe? Anga hẽ wa temelele Suku omo lioku ecelela elinga liaco? Ondaka ya Suku yi lekisa okuti sio! Eyi hayoko lika oseteko Yosefe a liyaka layo. Noke, vo lundila ukahonga lukãi wa cime caye kuenje wa kapiwa vokayike. Ndaño lalundi aco, lopo wa amamako oku vumba Suku. (Efet. 39:9-21) Eye wa ecelela oku pamisiwa loloseteko kuenje wa tambula asumũlũho alua.
15. Ulandu wa Naomi u tu longisa nye?
15 Ocili okuti, oloseteko vi pondola oku tu sumuisa, ale oku tu nyumalisa. Citava okuti Yosefe wa sumuilevo, ndeci ca pita lafendeli vakuavo va Suku. Konomuisa ulandu wa Naomi, una wa fisa veyaye lomãla vaye vavali. Eye wa popia hati: “Ko ka nukuli vali Naomi, . . . nukuli Mara yokuti cilula momo Tõlo wa ndingila evi vi lula enene.” (Ruti 1:20, 21) Naomi wa kuata esunga lioku popia olondaka viaco. Puãi, eye wa amamako lekolelo ndeci ca linga Yosefe. Kuenje, Yehova wa sumũlũisa calua Naomi. (Ruti 4:13-17, 22) Handi vali, Voluali luokaliye, Yehova o ka malako ohali yosi ya kokiwa la Satana kuenda oluali luaye lũvi. “Ovina viale ka vi ivalukiwa, ka vi sokoluiwa.”—Isa. 65:17.
16. Tu sukila oku tenda ndati olohutililo, kuenda momo lie?
16 Ocisola ca Suku ci tu kuatisa oku panamala loloseteko viosi tu liyaka lavio. (Tanga Va Roma 8:35-39.) Ndaño okuti Satana ka liwekapo oku tu lambalala, nda tua ‘lunguka’ loku ‘felevela lolohutililo,’ ka ka tẽla oku tu konyuisa. (1 Pet. 4:7) Yesu wa popia hati: “Lavululi olonjanja viosi loku likutilila okuti vu kala longusu yoku puluka kovina evi viosi viya, ho talami kovaso a Mõlomanu.” (Luka 21:36) Limbuka okuti ondaka oku “likutilila” Yesu a tukula, yi lombolola oku linga alombelo lutima wosi. Lolondaka evi, Yesu o tu lungula okuti, yilo oyo otembo yoku vumba lutima wetu wosi omõla kuenda Tate. Vosi va ci linga, keteke lia Yehova ovo lika va ka popeliwa.
Kuata Ombili Kupange wa Yehova
17. Ulandu wo vaprofeto kosimbu u ku kuatisa ndati oku kundila vocikanjo cimue ca tĩla?
17 Oku litumbika kovopange espiritu ci tu kuatisa calua. Eci ci tu ivaluisa olondaka via Petulu viokuti: “Co sesameli okuti, kovimuenyo viene vu kola kuenje vu sumbila Suku.” (2 Pet. 3:11) Vimue pokati kovilinga vi kola, oku kunda olondaka viwa. (Mat. 24:14) Ocili okuti, ka ca lelukile oku kundila vovikanjo vimue, momo omanu va sangiwamo, ka va lekisa onjongole, ale va sakalala vali lovina viomuenyo okuti ovina vi kola ci sule. Afendeli va Yehova kosimbu, va liyakavo locitangi caco. Pole, ka va liwekelepo oku ka sapula ondaka ya Suku ‘eteke leteke.’ (Tanga 2 Asapulo 36:15, 16; Yer. 7:24-26) Nye ca va kuatisa oku pandikisa? Ovo va tendele upange waco ndomo Yehova a u tenda, handeciko omanu va u tenda. Handi vali, va tendele okuti oku imbila onduko ya Suku uvangi, esumũlũho linene.—Yer. 15:16.
18. Upange woku kunda Usoma u ka kemalisa ndati onduko ya Suku?
18 Etu tu kuetevo esumũlũho lioku imbila uvangi onduko ya Yehova kuenda ocipango caye. Sokolola okuti, Omo liupange wetu woku kunda, eci eteke liesombiso li pitila, ovanyali va Suku ka va ka kuata esunga lioku popia hati, ka va la yeva onduko yaye locipango caye. Keteke liaco, ndeci ca pita la Fareo, ovo va ka limbuka okuti Yehova o yaka lavo. (Etu. 8:1, 20; 14:25) Votembo yaco, Yehova o ka yovola afendeli vaye vakuekolelo, kuenje vosi va ka limbuka okuti, ovo olonumiwa viaye.—Tanga Esekiyele 2:5; 33:33.
19. Tu lekisa ndati okuti tua sanjukila epandi lia Yehova?
19 Kesulilo liukanda waye wavali, Petulu wa sonehela vamanji hati: “Sokololi okuti epandi lia Ñala yetu olio eyovo.” (2 Pet. 3:15) Omo liaco, tu sanjukili epandi Yehova a kasi oku lekisa kokuetu. Tu ci linga hẽ ndati? Tu ci linga poku lekisa ovituwa viu sanjuisa, oku yuvula ‘amome latime,’ oku kuata ocituwa ca sunguluka poku liyaka loloseteko, kuenda oku lekisa ombili kovopange Wusoma. Nda tua ci linga, tu kala pokati komanu va ka tambula asumũlũho eyilila ‘kilu liokaliye loluali luokaliye.’—2 Pet. 3:13.
Ivaluka Eci Tua Lilongisa?
• Nye ci tu kuatisa oku kuata ovituwa via Suku?
• Tu yuvula ndati ‘amome latime’?
• Ulandu wa Yosefe la Naomi u tu longisa nye?
• Momo lie oku panga onepa kupange woku kunda esumũlũho linene?
[Elitalatu kemẽla 9]
Nye ci ka ku kuatisa ove kumue lepata liove oku lekisa ovituwa via Suku?
[Elitalatu kemẽla 10]
Nye tu lilongisila ku Yosefe poku liyaka lovitangi?