OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET Colombangi Via Yehova
Olombangi Via Yehova
OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET
Umbundu
Ũ
  • Ñ
  • ñ
  • õ
  • Õ
  • ũ
  • Ũ
  • ĩ
  • Ĩ
  • ã
  • Ã
  • ẽ
  • Ẽ
  • EMBIMBILIYA
  • ALIVULU
  • OLOHONGELE
  • w07 1/9 kam. 13-17
  • Yehova O Sole Esunga

Vonepa eyi ka mu sangiwa ovideo layimue.

Tu ecele, kua pita ocitangi cimue poku lekisa ovideo.

  • Yehova O Sole Esunga
  • Utala Wondavululi Wusapula Usoma wa Yehova—2007
  • Otulosapi
  • Ocipama ci Likuata
  • Ekambo Liesunga Lia Livokiya
  • Esakalalo Limue Lia Sunguluka
  • Oluali Luokaliye Luesunga
  • Ongombo ya Satana ka Yika Tẽlisiwa
  • “Olonjila Viaye Viosi Viesunga”
    Kuata Ukamba Wocili la Yehova
  • “Ku Suku Kuli hẽ Ekambo Liesunga?”
    Kuata Ukamba Wocili la Yehova
  • Yesu o ‘Tumbika Esunga Vongongo’
    Kuata Ukamba Wocili la Yehova
  • Apulilo Embimbiliya A Tambuluiwa
    Utala Wondavululi Welilongiso—2014
Utala Wondavululi Wusapula Usoma wa Yehova—2007
w07 1/9 kam. 13-17

Yehova O Sole Esunga

“Ame ndi Yehova ndi sole esunga.”​—⁠ISAYA 61:​8, NW.

1, 2. (a)Olondaka “esunga” kuenda ‘ekambo liesunga,’ vi lomboloka nye? (b) Nye Embimbiliya li popia catiamẽla ku Yehova kuenda kocituwa caye cesunga?

ESUNGA, li lomboloka ‘ocituwa coku yuvula ocame loku lekisa ovituwa vi likuata lolonumbi via sunguluka haivio viwa.’ Vekambo liesunga, mua kongela oku kala ongangala, loku linga ovina via vĩha, kuenda oku talisa ohali omanu.

2 Cimue ci soka 3.500 kanyamo konyima, Mose wa soneha eci catiamẽla Kuviali wa Yehova hati: “Olonjila viaye viesunguluko. Haeye Suku yocili, ka kuete etime. Ukuesunga, wa suñama cimue.” (Esinumuĩlo 32:⁠4) Eci papita ci soka ovita epanduvali kanyamo, Suku wa tuma Isaya oku soneha hati: “Ame ndi Yehova ndi sole esunga.” (Isaya 61:​8, NW) Noke kocita catete, Paulu wa popia hati: “Ku Suku hẽ kuli eci ka ca sungulukile? Ka kuli.” (Va Roma 9:​14) Kotembo yaco, Petulu wa popiavo hati: “Suku ka kuete ocame, puãi, volofeka viosi, wosi u sumbila loku linga esunga, u sungulukila.” (Ovilinga 10:​34, 35) Ocili okuti, “Yehova o sole esunga.”​—⁠Osamo 37:28; Malakiya 3:⁠6.

Ekambo Liesunga Lia Livokiya

3. Ekambo liesunga lia fetika ndati voluali?

3 Koloneke vilo, voluali ka muli esunga. Omo liaco, citava okuti tu lingiwa ovina vĩvi kupange wetu, kosikola, kolombiali kuenda vepata. Ekambo liesunga lia fetika osimbu. Olio, lia fetika eci olonjali vietu viatate via lueya ocihandeleko ca Suku, poku vetiyiwa la Satana Eliapu. Eye, wa lekisa ekambo liesunga ku Adama la Heva omo lioku nyõla elianjo Yehova a va ĩhile. Onjila yĩvi va nõla, ya nena ohali lolofa komanu vosi.​—⁠Efetikilo 3:​1-6; Va Roma 5:12; Va Heveru 2:⁠14.

4. Tunde eci ungangala wa fetika voluali papita anyamo añami?

4 Tunde eci ungangala wa fetika voluali omo liusuanji wa lingiwa Vocumbo Cedene, pa pita ale ci pitahãla 6.000 kanyamo. Kuenje, ungangala waco u kasi oku amamako toke cilo, momo Satana eye ombiali yoluali lulo. (2 Va  Korindo 4:⁠4) Eye ohembi, haeye isia yuhembi, ukuakulundila kuenda unyali wa Yehova. (Yoano 8:​44) Eye wa siata oku vetiya ungangala. Omo lievĩho Satana a vetiya o simbu Etande lio koloneke via Noha ka lieyile, Suku wa limbuka okuti, “ũvi womanu wa lova kilu lieve, lovisimĩlo viosi vi simaiwa vovitima viavo via vĩha ño oloneke viosi.” (Efetikilo 6:⁠5) Ocitangi caco camamako toke koloneke via Yesu. Eye wa popia hati, “ohali yeteke liongongo yi tẽla eteke liaco,” kuenje, wa lombolola eci catiamẽla kovitangi ndeci ekambo liesunga. (Mateo 6:​34) Omo liaco, eci Embimbiliya li popia hati, “Toke cilo, ovina via lulikiwa vi yavalela kumuamue olongembia vioku cita,” lia vangula ocili.​—⁠Va Roma 8:⁠22.

5. Koloneke vilo, momo lie evĩho lia li vokiyila voluali?

5 Tunde kosimbu, voluali mua siata oku pita ovina vialua vĩvi vi tunda kekambo liesunga. Cilo, ovina viaco via livokiya calua. Momo lie? Momo, oluali lulo lua vĩha, lu kasi “koloneke via sulako.” Kuenje, “otembo [yilo] yohali” tu kasi oku liyaka layo tunde kosimbu, yi panda kesulilo. Embimbiliya lia popele okuti, koloneke via sulako, omanu vaka linga “vakuakulisola, vakuakusola olombongo, vakuakulipandiya, vakueyengu, vakuakatombangunja, . . . vakualutukãi, ka va kuete efendelo, ka va kuete ocikembe la vangadiavo. Va linga vakuamanya, vakualundi, haivo ka va tẽla oku likandangiya, va linga olongangala, ka va sole eci ciwa, haivo olomakuli, vakuacipango, [haivo] vakuepela.” (2 Timoteo 3:​1-5) Ovituwa evi, ovio via siata oku nena ungangala.

6, 7. Koloneke vilo, evĩho lipi lia siata voluali?

6 Vokuenda kuocita canyamo a pita, voluali mua pita ungangala walua. Momo vokuenda kuotembo yaco, kua pita ovoyaki alua. Olonoño vimue, via lombolola okuti, vokuenda Kuyaki Wavali, wa pita Voluali, kua pondiwa eci ci soka 50 ale 60 kolohuluwa viomanu. Valua pokati kavo, va kala alume lakãi kuenda omãla okuti ka va kale asualali. Tunde eci uyaki waco wa sulila, omanu valua va siata oku pondiwa kovoyaki akuavo a kasi oku pita voluali. Satana wa siata oku vetiya ungangala waco, momo wa kũlĩha okuti, Yehova ndopo oko kundula. Ocitumasuku Cembimbiliya ci popia hati: “Eliapu lia lokila kokuene lonyeño yalua, omo lia limbuka okuti, oloneke vialio vitito.”​—⁠Esituluilo 12:⁠12.

7 Unyamo lunyamo, kua siata oku pesiwa olohuluwa vialua violombongo kovoyaki. Olohuluwa viomanu voluali, ka va kuete ovina vi sukiliwa komuenyo. Nda olombongo viaco via pesiwile koku sanda ovina viwa, nda via kuatisa omanu valua. Cimue ci soka ohuluwa yomanu, ka va kuete eci valia, pole vakuavo va kuete okulia kualua. Esapulo limue liolo Nações Unidas, lia lombolola okuti, unyamo lunyamo, ci soka olohuluwa vitãlo komãla, va siata oku fa lonjala. Hekambokuolio liesunga! Kũlĩhĩsavo etendelo lioloñaña via siata oku pulumuiwa ocipango. Unyamo lunyamo, etendelo liaco lia siata oku pitila kueci ci soka 40 ale 60 kolohuluwa. Ungangala waco, wa piãla calua!

8. Helie o tẽla oku nena esunga voluali?

8 Olombiali violuali, ka vi tẽla oku tetulula ovitangi viomanu, ndaño okuti via siata oku likolisilako oku ci linga. Ondaka ya Suku ya popele okuti, koloneke vilo “omanu vãvi lolohembi [vaka amamako] loku linga cĩvi haivo va kemba kemba loku kembiwa.” (2 Timoteo 3:​13) Cilo, evĩho lia livokiya calua kuenje, lomue o tẽla oku li malako. Suku yesunga, eye lika o tẽla oku ci linga. Eye oka kundula Satana lolondele viaye kuenda olondingaĩvi.​—⁠Yeremiya 10:​23, 24.

Esakalalo Limue Lia Sunguluka

9, 10. Momo lie Asafe a sumuilile?

9 Kosimbu omanu vamue va soneha Embimbiliya, va enda oku li pula esunga lieci Suku ka malẽlako ovitangi levĩho pokati komanu, oco a tumbike esunga. Kũlĩhĩsa ulandu wulume umue kosimbu. Kefetikilo Liosamo 73, kuli onduko ya Asafe. Eye, citava okuti wa kala u Lewi haeye onjimbi vokuenda kuviali wa Soma Daviti, ale wa kala onjimbi yo vonjo muna a kala usongui wepata. Asafe kumue lovitumbulukila viaye, wa soneha ovisungo via enda oku imbiwa kefendelo. Pole, otembo yimue, wa honguele kespiritu. Momo wa mola ukuasi wolondingaĩvi kuenda wa mõla ndu okuti va sanjuka calua kuenda ka va kuete ovitangi.

10 Kelivulu Liosamo tu tangako ndoco: “Nda livela vakuakulituna eci nda mola esanju liolondingaĩvi. Momo ka va yevi olongembia. Atimba avo a kuete ongusu ya suapo. Ka va sakalala ndomanu vakuavo, pamue oku talisua ohali ndomanu vakuavo.” (Osamo 73:​2-8) Noke usonehi waco Wembimbiliya wa limbuka okuti, ka kuatele ovisimĩlo viwa. (Osamo 73:​15, 16) Kuenje, wa vi pengulula. Pole, ka kuatele elomboloko lieci olondingaĩvi vi molehẽla ndu okuti ka vi kuete ovitangi, osimbu vakuesunga va tala ohali.

11. Ukualosamo Asafe, wa kuata elomboloko lie?

11 Vokuenda kuotembo, Asafe wa kuata elomboloko liatiamẽla konima Yehova a selekelele olondingaĩvi. (Osamo 73:​17-​19) Daviti wa soneha hati: “Imba ovaso Yehova, endela vonjila yaye, kuenje o ku kemalisa hu piñala ofeka. O mõla muẽle oku nyõleha kuondingaĩvi.”​—⁠Osamo 37:​9, 11, 34.

12. (a) Cipi ocipango ca Yehova catiamẽla kolondingaĩvi kuenda kevĩho? (b) Nye o sima catiamẽla koku malako evĩho?

12 Yehova wa likuminya oku malako olondingaĩvi kuenda evĩho voluali votembo a sokiya. Eli olio elavoko Akristão va sukila oku ivaluka otembo yosi. Yehova oka malako vana va tateka ocipango caye, kuenje oka eca onima ku vana va pokola kokuaye. “Ovaso [a Yehova] a tala tala omãla vomanu, ovisokopia viaye vi va seteka. Yehova o seteka vakuesunga kuenda vakuakandu. Utima waye u suvuka u o sole ungangala. O lowila kolondingaĩvi akala ondalu kuenda ofuofuo. . . . Momo Yehova ukuesunga, o sole ovilinga via sunguluka.”​—⁠Osamo 11:​4-7.

Oluali Luokaliye Luesunga

13, 14. Momo lie voluali luokaliye muka kalela esunga?

13 Eci Yehova aka nyola evĩho li kasi voluali lulo lua Satana, Oka tumbika oluali luokaliye. Oluali luaco, luka vialiwa Lusoma wa Suku una Yesu a longisa olondonge viaye oku u likutilila. Evĩho kuenda ungangala, vika piñanyiwa lesunga. Kuenje, kuka tambuluiwa ohutililo yi popia hati, “Usoma wove wiye. Ocipango cove ci lingiwe posi ndeci ci lingiwa kilu.”​—⁠Mateo 6:⁠10.

14 Embimbiliya li tu sapuila eci catiamẽla kusoma tu kasi oku lavoka kuenda ndomo uka viala omanu vosi vakuesunga. Osamo 145:16 yika tẽlisiwa. Oyo yi popia hati: “[A Yehova Suku] o nyanyumula eka liove, kuenje o kutisa viosi vi kasi lomuenyo.” Elivulu lia Isaya 32:1 li popiavo hati: “Tala, . . . soma [Yesu Kristu kilu o] viala lesunga, lolombiali [viaye] vi viala lesunguluko.” Catiamẽla ku Soma Yesu Kristu, elivulu lia Isaya 9:7 lia popele hati: “Okuamamako kuviali waye loku kuombembua ka ku fulila, kocalo ca Daviti kuenda kusoma waye, oku u kolisa kuenda oku u kuatisa lesunguluko kuenda esunga, tunde cilo toke otembo ka yi pui. Ombili ya Yehova Ukualohoka yi ci linga.” Anga hẽ, o tẽla oku sokolola ndomo oka kuatisiwa luviali waco wesunga?

15. Nye Yehova aka lingila omanu voluali luokaliye?

15 Voluali luokaliye lua Suku, ka tuka kuata vali esunga lioku popia olondaka vi sangiwa kelivulu Liukundi 4:1 kuna tu tanga hati: “Nda mõlavo akangiso osi a kasi loku lingilua vemehi liekumbi. Kuenje tala, asuelẽla ava va kangisua ya, kuenje ka va kuete u o va lemba; vakuaku va kangisa va kasi lunene waco, puãi ovo muẽle ka va kuete u o va lemba.” Omo okuti ka tualipuile, ka ca lelukile oku sokolola ndomo oluali luokaliye luka kala. Voluali luokaliye, ka muka kala evĩho, momo muka kala lika ovina viwa. Yehova oka pengulula ovina viosi vĩvi lonjila yimue ya velapo ovisimĩlo vietu. Eli olio esunga lieci Yehova Suku a tumila upostolo Petulu oku soneha hati: “Mekonda liohuminyo yaye, tu lavoka ilu liokaliye loluali luokaliye omu mu kala esunga”!​—⁠2 Petulu 3:⁠13.

16. Momo lie tu popela okuti “Ilu liokaliye” lia tumbikiwa ale, kuenda “oluali luokaliye,” lukasi oku tumbikiwa ndati koloneke vilo?

16 “Ilu liokaliye” okuti uviali wa Suku una u kasi peka lia Kristu, wa tumbikiwa ale. Omanu vosi vaka kala “voluali luokaliye,” va kasi oku kongeliwa koloneke vilo via sulako. Etendelo liavo, cilo li panda kueci ci soka epanduvali kolohuluwa. Kuenje, va sangiwa kueci ci soka 235 kolofeka kuenda va kongeliwa kueci ci panda 100.000 kakongelo. Omanu vaco, va kasi oku lilongisa esunga kuenda olonjila viwa via Yehova. Omo liaco, va likuete omunga omo liocisola ci kasi pokati kavo. Elitokeko liavo, olio lika lia velapo voluali luosi kuenda ka lisokisiwa leli liomanu va tiamẽla ku Satana. Ocisola caco lelitokeko, vi lekisa ndomo omuenyo uka kala voluali luokaliye lua Suku, luna luka vialiwa lesunga.​—⁠Isaya 2:​2-4; Yoano 13:​34, 35; Va Kolosai 3:⁠14.

Ongombo ya Satana ka Yika Tẽlisiwa

17. Momo lie ongombo Satana a yongola oku linga komanu va Yehova ka yika tẽlisiwila?

17 Satana lomanu vaye, ndopo vaka seteka oku kundula omanu va Yehova. (Esekiele 38:​14-​23) Uyaki waco uka nena otembo Yesu a tukula hati, “ohali ya lua, yimue ya linga ndoyo ka ya leya tunde kefetikilo lioluali toke cilo, kuenje ka yiya vali.” (Mateo 24:​21) Anga hẽ, Satana oka tẽlisa uyaki waye? Sio, kaka u tẽlisa. Ondaka ya Suku yi tu likuminya hati: “Yehova o sole esunga, ka yanduluka olosandu viaye. Vakuesunga va tatiwa oloneke viosi, puãi ombuto yolondingaĩvi yi nyõleha. Olondingesunga vi piñala ofeka, vi tungamo oloneke ka vi pui.”​—⁠Osamo 37:​28, 29.

18. (a) Eci Satana aka katukila afendeli vocili, Suku oka linga nye? (b) Momo lie o sukilila oku kũlĩhĩsa ulandu Wembimbiliya u lekisa ndomo esunga lika yula?

18 Uyaki Satana aka linga kafendeli vocili, uka kala etombo lia sulako ku Yehova. Vonduko ya Sakariya, Yehova wa popele hati: “Nda umue wa ku lamba ove ca soka ndu okuti, wa lamba komoliso [liange].” (Sakariya 2:⁠8) Yehova, kaka ecelela okuti usuanji waco u tẽlisiwa, momo elinga liaco, li kasi ndoku toma omuine viso liaye. Omo liaco, oka kundula olondingaĩvi. Voluali luosi, omanu va Yehova ovo lika va kuete ocisola, loku li kuata omunga, vakuambembua, haivo va pokola kovihandeleko. Omo liaco, uyaki uka lingiwa kokuavo, uka lekisa ekambo liesunga. Yehova una “o sole esunga,” kaka ecelela uyaki waco. Ekuatiso aka eca kokuavo, lika nena enyoleho kovanyali vomanu vaye omo liesunga. Kuenje, oka popela omanu vosi Vo fendela lutima wosi. Evi ovio ovina tu kasi oku lavoka okuti, ndopo vi tẽlisiwa!​—⁠Olosapo 2:​21, 22.

O Tambulula Ndati?

• Momo lie voluali mue yukila evĩho?

• Yehova oka malako ndati evĩho voluali?

• Nye ca ku komohisa vocipama cilo, catiamẽla kesunga?

[Elitalatu kemẽla 15]

Osimbu Etande ka lieyile, voluali mua kala evĩho lialua, kuenje li kasi oku amamako toke “koloneke [vilo] via sulako”

[Elitalatu kemẽla 16]

Voluali luokaliye lua Suku, evĩho lika piñanyiwa lesunga

    Alivulu Wumbundu (1993-2025)
    Tunda
    Iñila
    • Umbundu
    • Tumisa o link
    • Ceci o yongola
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Alungulo Onumbi
    • Onumbi Yoku Liteyuila
    • Ndomo o Liteyuila
    • JW.ORG
    • Iñila
    Tumisa o link