OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET Colombangi Via Yehova
Olombangi Via Yehova
OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET
Umbundu
Ũ
  • Ñ
  • ñ
  • õ
  • Õ
  • ũ
  • Ũ
  • ĩ
  • Ĩ
  • ã
  • Ã
  • ẽ
  • Ẽ
  • EMBIMBILIYA
  • ALIVULU
  • OLOHONGELE
  • w02 1/7 kam. 13-18
  • Lilongisa Kuenda Longisavo Ovituwa Viwa Viakristão

Vonepa eyi ka mu sangiwa ovideo layimue.

Tu ecele, kua pita ocitangi cimue poku lekisa ovideo.

  • Lilongisa Kuenda Longisavo Ovituwa Viwa Viakristão
  • Utala Wondavululi—2002
  • Otulosapi
  • Ocipama ci Likuata
  • Momo Lie o Sukilila Oku Lilongisa Ove Muẽle?
  • Elongiso Liolonumbi Viwa Viakristão
  • Oku Lilongisa Etu Muẽle Oco tu Longisevo Vakuetu
  • Lava Oku Longisa Kuove Olonjanja Viosi
    Utala Wondavululi—1999
  • Ku ka Yapuisiwe ‘Lolondunge Violuali Lulo’
    Utala Wondavululi Wusapula Usoma wa Yehova (Welilongiso)—2019
  • Kuama Ongangu Ya Yesu Yoku Longisa Locisola
    Utala Wondavululi—2009
Utala Wondavululi—2002
w02 1/7 kam. 13-18

Lilongisa Kuenda Longisavo Ovituwa Viwa Viakristão

‘Oco hẽ, ove o longisa ukuẽle ove muẽle ku lilongisa?’​—⁠VA ROMA 2:⁠21.

1, 2. Momo lie o sukilila oku lilongisa Embimbiliya?

OVE o kuete esunga lialua lioku lilongisa Ondaka ya Suku. Ocili okuti, ove o yongolavo oku kũlĩha eci catiamẽla komanu, kovolandu, kovitumãlo kuenda ovina vikuavo. Ove o yongola oku kũlĩha elongiso liocili ndomo lia litepa lelongiso liatavo esanda ndeci ondotilina ya Suku umosi Muvatatu ale elongiso liatiamẽla kifelu. (Yoano 8:32) O sukilavo oku kũlĩha ciwa Yehova oco o kuate ovituwa ndevi viaye kuenda oku endela vonjila yaye ya sunguluka.​—⁠1 Olosoma 15:​4, 5.

2 Esunga lia lomboluiwa kuenda esilivilo lieci o lilongisila Ondaka ya Suku lieli okuti, o loñoloha koku longisa vakuene ndeci omanu vana o sole, ale omanu vana wa kũlĩha kuenda vana okuti kua va kũlĩhĩle. Eci ocina cimue okuti Akristão vocili te va ci tẽlisa momo oco ocikundi cavo. Yesu wa sapuila olondonge viaye hati: “Kuendi ka tavisi olofeka viosi oco va linge olondonge. . . . Va longisi oku linga ovina viosi ndo kundiki.”​—⁠Mateo 28:​19, 20.

3, 4. Momo lie ci kuetele esilivilo kokuove oku longisa ndeci Yesu a kundika?

3 Oku lilongisa Embimbiliya lonjongole yoku longisa vakuetu, ocina cimue ci sumũlũisa haico ci nena esanju ka li pui. Oku longisa kua siata oku tendiwa ndupange umue wa sumbiwa cocili. Elivulu limue lia lombolola hati: “Pokati ka va Yudea, omanu valua va enda loku tendiwa okuti alongisi haivo asongui va tuala kepopelo, va enda loku vetiya omãla oco va sumbile alongisi vavo okuti olonjali viavo ci sule.” Ocili okuti, ci nena esumũlũho liocili Kakristão oku lilongisa ovo muẽle loku kuata ukũlĩhĩso Wembimbiliya kuenda oku longisa vakuavo.

4 Elivulu limue lia popia hati: “Kuli omanu valua va litumbika koku longisa okuti kovopange akuavo ci sule. Ci soka 48 kolohũlũkãi vialume lakãi voluali luosi, va litumbika kupange woku longisa. Ulongisi o kuete ocikele coku longisa amalẽhe oco kovaso yoloneke amalẽhe vaco va tẽle oku kuama eci va longisiwa. Elongiso liove lika kuata vali esilivilo liocili nda okuti wa pokola kocikundi ca Yesu coku longisa vakuene oco elongiso liaco li pondole oku va kuatisa otembo ka yi pui. Upostolo Paulu wa lekisa esilivilo liaco poku vetiya Timoteo hati: “Lilava ove muẽle. Lavavo oku longisa kuove. Pandikisa lovina evi, omo nda o ci linga, o lipopela ove muẽle, o popelavo ava va ku yeva.” (1 Timoteo 4:16) Ocili okuti, voku longisa kuove mu kongela oku popela vakuene.

5. Momo lie elongiso Liakristão lia velelapo alongiso akuavo?

5 Oku lilongisa ove muẽle kuenda oku longisa vakuene ocina cimue ca tumĩwa haico cendisiwa la Suku okuti eye Ono ya velapo yelongiso Voluali luosi. Eli olio esunga lieci elongiso liaco lia velelapo okuti ka li sokisiwa lelongiso lioluali ndeci alongiso amue asulemo, ovoloño atiamẽla kovopange a velapo kuenda Uloño woku sakula omanu. Velongiso Liakristão mua kongela oku longisa lonjila yimue okuti ondonge yaco yi lilongisa oyo muẽle oco yi kuame ongangu Yomõla a Suku Yesu Kristu kuenda oku longisa vakuavo ndeci Yesu a longisa.​—⁠Yoano 15:⁠10.

Momo Lie o Sukilila Oku Lilongisa Ove Muẽle?

6, 7. (a) Momo lie tete tu sukilila oku lilongisa etu muẽle? (b) Vonepa yipi va Yudea kocita catete ka va loñolohele koku longisa?

6 Momo lie ci popiwila okuti tete tu sukila oku lilongisa etu muẽle? Ocili okuti, ka tu pondola oku longisa ciwa vakuetu nda okuti tete ka tua lilongisile etu muẽle. Upostolo Paulu wa lekisa esilivilo liondaka eyi poku vetiya va Yudea lolondaka vimue via va kuatisa oku pongolola ovituwa viavo. Kuenje olondaka viaco vi kuetevo esilivilo Kakristão vo koloneke vilo. Eye wa pula ndoco: ‘Oco hẽ, ove o longisa ukuene, ove muẽle ku lilongisa? Osimbu o kunda huti, Ku ka ive, ove muẽle wiva? Ove o popia huti, Ku ka pekelise, ove muẽle o pekelisa? Ove o nyehũla oviteka haimo o punda olonembele? Ove vukuakulipanda lovihandeleko, o tomba Suku loku sama ovihandeleko?’​—⁠Va Roma 2:​21-23.

7 Vapulilo aco Upostolo Paulu a tukula ndeti, mua kongela akandu avali a pisiwa Vekũi Liovihandeleko vi teta onimbu okuti: Ku ka ive, kuenda ku ka pekelise. (Etundilo 20:​14, 15) Va Yudea vamue vo koloneke Viupostolo Paulu, va kala lepela loku sima okuti va kũlĩhĩle ale Ocihandeleko ca Suku. Ovo ‘va longisiwa Ovihandeleko, pole va va sapuilile okuti va kala asongui volomeke, haivo ocinyi cava va kala vowelema haivo alongisi vomãla.’ (Va Roma 2:​17-20) Pole, vamue va kala vakuambambe momo va enda loku lingila ukahonga vuyombeki. Eci ca lekisa oku tomba Ovihandeleko kuenda oku tomba Usovoli Wovihandeleko viaco. Olondaka Viupostolo Paulu vi lekisa okuti vamue va Yudea kotembo yaco, va lekisilevo etombo kovihandeleko kuenda ku Yehova Suku. Ove o pondola oku limbuka okuti ovo ka va loñolohele koku longisa vakuavo haivo ka va lilongisile ovo muẽle.

8. Ndamupi vamue va Yudea vo koloneke viupostolo Paulu va kala loku iva ‘volonembele’?

8 Upostolo Paulu wa tukula eci catiamẽla koku iva volonembele. Anga hẽ va Yudea oco muẽle va lingaile? Nye Upostolo Paulu a yonguile oku popia londaka eyi? Omo okuti ka tu kuete elomboloko lia suapo liatiamẽla kondaka eyi, ka tu pondola oku kũlĩha ndomo ovo va enda ‘loku nyana volonembele.’ Umue usonehi wa kala volupale luo Efeso wa lombolola hati, akamba va Paulu ka va ‘kale vakuakunyana volonembele,’ pole, eci ci lekisa okuti omanu vamue va Yudea ovo va enda loku nyana volonembele. (Ovilinga 19:​29-37) Anga hẽ ovo va enda loku landisa ovikuata vina vi tunda volonembele viomanu vana vakuakufendela oviteka, ale ovikuata vina via nyaniwa lovingumba haivo asongui vetavo liesanda? Ndomo ca lomboluiwa Vocihandeleko ca Suku, ulu loviñumañuma viopalata, ca sukilile okuti vi yokiwa kuenda ka ci tava okuti omunu o kala lavio. (Esinumuĩlo 7:25)a Eli olio esunga lieci upostolo Paulu a sapuilila va Yudea vana va kala loku lueya ocihandeleko ca Suku, omo lioku kala lovikuata vina via nyaniwa volonembele viafendeli vesanda.

9. Ovituwa vipi ka via sungulukile via lingiwila vonembele yoko Yerusalãi okuti via sokisiwa loku iva vonembele?

9 Handi vali, Josefo, wa lombolola ungangala wa pita kofeka yo Roma okuti wa lingiwa la va Yudea vakuãla. Umue pokati kavo wa kala ulongisi Wovihandeleko. Va Yudea vaco vakuãla va tavisa ukãi umue woko Roma, oco a ece opalata lovina vikuavo vi kuete esilivilo okuti vi lumbiwa vonembele yo ko Yerusalãi. Noke eci va tambula ovina viaco kokuaye, via linga viavo muẽle. Omo liaco, eci ci lekisa okuti ovo va kala loku iva vonembele.b Vamue pokati kavo va kalavo oku iva vonembele ya Suku poku eca ovilumba viovinyama via lemãla, kuenda oku lingila olomĩlu vonembele kuenje onembele yaco yeya oku linga “ocilala covingumba.”​—⁠Mateo 21:​12, 13; Malakiya 1:​12-14; 3:​8, 9.

Elongiso Liolonumbi Viwa Viakristão

10. Momo lie olondaka Viupostolo Paulu vi sangiwa kelivulu lia Va Roma 2:​21-23, vi kuetele esilivilo liocili kokuetu?

10 Ndaño okuti, upostolo Paulu wa lombolola hati kocita catete kua kala ovituwa ndeci, oku nyana, ukahonga, kuenda oku iva volonembele, ka tuka ivaliko esunga lieci eye a popela ondaka eyi. Eye wa pula ndoco: “Oco hẽ ove o longisa ukuẽle, ove muẽle ku lilongisa?” Eci ka ci lomboloka okuti, olondaka upostolo Paulu a tukula viatiamẽlele kovituwa viekalo. Upostolo Paulu ka lomboluile eci catiamẽla kolondotilina Viembimbiliya ale kasapulo amue. Omunu oku lilongisa eye muẽle kuenda oku longisa vakuavo ndomo upostolo Paulu a ci lombolola, ci lomboloka oku kapako ovituwa viwa Viakristão.

11. Momo lie tu sukilila oku kapako ovituwa viwa Viakristão poku lilongisa Ondaka ya Suku?

11 Kokuetu oku kapako elongiso li sangiwa kelivulu lia Va Roma 2:​21-23, ci lomboloka oku lilongisa ovituwa Viakristão vina vi sangiwa Vondaka ya Suku loku kapako eci tu lilongisa kuenda oku longisavo vakuetu. Osimbu ove wamamako loku lilongisa Embimbiliya, kũlĩhĩsa ciwa olonumbi via Yehova okuti ovio vi lekisa ovituwa viwa Viakristão. Sokolola lutate kueci catiamẽla kelungulo kuenda kalongiso o sanga Vembimbiliya. Kuenje, likolisilako oku kapako eci wa lilongisa. Oku ci linga ci sukila utõi kuenda epandi liocili. Omo okuti ka tua lipuile, ca leluka calua oku kuata ovisimĩlo vioku lekisa esunga lieci tua lingila ekandu limue, momo olonjanja vimue ekalo li kisika oku ci linga, ale li tu vetiya oku lueya ovituwa viwa Viakristão pokolika. Ci tava okuti Va Yudea vana upostolo Paulu a tukula, va kala luloño woku sokolola cosi catiamẽla kesunga lieci va lingila ekandu ale oku yapuisa vakuavo. Olondaka viupostolo Paulu, vi lekisa okuti ovituwa viwa Viakristão ka ci tava okuti vi sepuiwa ale vi tombiwa okuti omunu o linõlela eci a yongola oku linga.

12. Ndamupi Yehova Suku a tenda ovituwa viwa levi vĩvi? Pole, momo lie oku sokolola ondaka eyi ci kuetele esilivilo liocili?

12 Upostolo Paulu wa lombolola esilivilo lioku lilongisa kuenda oku kapako ovituwa viwa vina vi sangiwa Vembimbiliya. Ovituwa vĩvi via va Yudea via lekisa etombo ku Yehova ndomo ca lekisiwa okuti: “Ove vukuakulipanda lovihandeleko, o tomba Suku loku sama ovihandeleko? Momo onduko ya Suku ya tombiwa pokati ka vakualofeka mekonda liene.” (Va Roma 2:​23, 24) Cimuamue haico koloneke vilo okuti, nda tua tomba ovituwa viwa Viakristão eci ci lekisavo etombo ku Suku. Pole, nda tua pokola kolonumbi via Suku ci pondola oku u sanjuisa kuenda cu ĩhavo esivayo. (Isaya 52:5; Esekiele 36:20) Poku kuata ukũlĩhĩso waco, ci pondola oku pamisa ekolelo liove eci o sangiwa lovitangi vina vi pondola oku ku vetiya oku tomba ovituwa viwa Viakristão. Handi vali, olondaka viupostolo Paulu vi tu longisavo ovina vimue vikuavo. Ocili okuti, ovituwa viove viwa vi pondola oku sanjuisa Suku. Omo liaco, osimbu wamamako oku longisa vakuene, va kuatisa oco va limbuke okuti oku kapako ovituwa viwa va kasi oku lilongisa, ci sanjuisa Yehova. Pole, eci ka ci lekisa okuti, oku pokola kovituwa viwa Viakristão ci nena lika esanju kuenda ci teyuila omunu kuhayele. Puãi, ci sanjuisavo Yehova una wa tumbika olonumbi viaco viovituwa viwa.​—⁠Osamo 74:10; Tiago 3:⁠17.

13. (a) Ndamupi Embimbiliya li tu kuatisa koku lekisa ovituwa viwa? (b) Lombolola esilivilo lielungulo li sangiwa kelivulu lia 1 Va Tesalonike 4:​3-7.

13 Ocili okuti, ovituwa viomunu vi pondola oku kuatisa omanu vakuavo ale oku va sumuisa. Tu pondola oku ci limbukila kulandu u sangiwa Vondaka ya Suku ndomo u lekisa esilivilo lioku pokola kolonumbi via Suku viatiamẽla kovituwa viwa kuenda ovitangi viyilila koku tomba olonumbi viaco. (Efetikilo 39:​1-9, 21; Yehosua 7:​1-25) Tu pondola oku sanga elungulo liatiamẽla kovituwa viwa ndomo ca lekisiwa Vembimbiliya okuti: “Ocipango ca Suku ceci okuti, vu kola. Kuenje okukola ku kisika oku yuvula ukahonga, okuti omunu omunu pokati kene o kũlĩha oku kala letimba liaye loku kola lesumbilo, ha lowuya wukahongako nda vakualofeka ka va kũlĩhile Suku. Ndu u kisikivo okuti lomue o lueya kuenje o liaña ukuavo kovina viaco, . . . momo Suku ka tu kovongelele evĩho, te oku kola.”​—⁠1 Va Tesalonike 4:​3-7.

14. Nye o pondola oku li pula kueci catiamẽla kelungulo li sangiwa kelivulu lia 1 Va Tesalonike 4:​3-7?

14 Ocili okuti, ndomo ca lomboluiwa kovinimbu evi, vosi yetu tu pondola oku limbuka okuti, ukahonga u pondola oku nyõla ekalo liwa Liakristão. Pole, ove o pondola oku kuata elomboloko lia velapo vali liatiamẽla kovinimbu evi Viembimbiliya. Ovinimbu vimue Viembimbiliya vi eca ekuatiso lielilongiso liwa kuenda elomboloko limue lia suapo. Omo liaco, ove o pondola oku kuata elomboloko liolondaka viupostolo Paulu wa popia hati, omunu oku wila vukahonga, o lueya kuenda ‘o nenela ovitangi vakuavo.’ Ovina vipi via sunguluka via kongela vondaka eyi? Kuenda ndamupi elomboloko liondaka yaco li pondola oku ku kuatisa oku amamako loku kuata ovituwa viwa Viakristão? Ndamupi elomboloko liaco li pondola oku ku ĩha uloño woku longisa vakuene kuenda oku va kuatisa oco va sivaye Suku?

Oku Lilongisa Etu Muẽle Oco tu Longisevo Vakuetu

15. Ovikuata vipi vi pondola oku ku kuatisa poku linga elilongiso liove pokolika?

15 Olombangi via Yehova vi kuete alivulu avo okuti, omo mu sangiwa atambululo atiamẽla kapulilo ana ovo va sanga poku lilongisa ovo muẽle ale poku longisa vakuavo. Alivulu aco okuti a sandekiwa valimi alua, va sangiwa vo Índice das Publicações da Torre de Vigia. Omo liaco, nda ove o kuete o Índice yaco, o pondola oku yi kuama oco yi ku kuatise oku sanga alivulu a lombolola eci ci kasi Vembimbilya, ana a sandekiwa Lolombangi via Yehova. Ove o pondola oku sandiliya velivulu osapi yondaka yaco ale vulala umue wovinimbu Viembimbiliya. Alivulu akuavo okuti a sandekiwa Lolombangi via Yehova valimi alua, a sangiwa vo disco yi tukuiwa hati, CD-ROM, yo Biblioteca da Torre de Vigia. Kuenje, vovipama viaco vio komputador, mu sangiwa alivulu alua a sandekiwa Lolombangi via Yehova. O komputador yaco, yi kuatisa omunu oku sandiliya olonumbi viosi kuenda ovipama Viembimbiliya a yongola oku lilongisa. Nda o kuete ovikuata via tukuiwa ndeti, vi kuama oco vi pondole oku ku kuatisa kelilongiso liove Liondaka ya Suku kuenda koku longisa vakuene.

16, 17. (a) Pi o pondola oku sanga olonumbi via sunguluka via tukuiwa kelivulu lia 1 Va Tesalonike 4:6? (b) Ndamupi ukahonga u pondola oku nyõla ekalo liwa lia vakuetu?

16 Tu konomuisi ulandu u sangiwa kelivulu lia 1 Va Tesalonike 4:​3-7. Epulilo lia votuiwa liatiamẽla kondaka eyi, lia sunguluka. Lia sunguluka hẽ ku velie? Pole, ndamupi ci tava oku yapuka vesunguluko liaco? Poku lilongisa lutate wocili lekuatiso liovikuata via tukuiwa ndeti, o pondola oku kuata elomboloko liatosi a tukuiwa vovinimbu evi Viembimbiliya kuenda oka kuatavo elomboloko lieci upostolo Paulu a lombolola. Ci tava okuti, o tanga atosi aco velivulu Estudo Perspicaz das Escrituras, Volume 2, okupisa kemẽla 154 toke 155, velivulu Verdadeira Paz e Segurança​—⁠Como Poderá Encontrá-la? kemẽla 145 kuenda Vutala Wondavululi 15 wosãi ya Kuvala yunyamo wo 1989 kemẽla 31, kelimi Lioputu.

17 Poku amamako lelilongiso liove oka limbuka okuti alivulu a tukuiwa ndeti, a lekisa ocili colondaka viupostolo Paulu. Omunu wosi o linga ekandu liukahonga o lueyela Suku kuenda ci tava okuti o kuatiwa lovoveyi amue. (1 Va Korindo 6:​18, 19; Va Heveru 13:⁠4) Ulume wosi o linga ukahonga lukãi umue, o pondola oku nyõla loku vĩhĩsa ekalo liwa liukãi waco kuenda u sumuisa calua. Nda okuti ukãi waco a lipekela laye ufeko, eye o pondola oku nyõla ekalo liaye liwa lioku kuela okuti handi ka kũlĩhĩle ulume kuenda o sumuisavo ukuenje una o ko kuela. Ulume waco wa linga ukahonga, o sumuisa olonjali viufeko kuenda nda ufeko waco wa kuela ale, o sumuisavo ulume waye. Ulume waco wa linga ukahonga, o vĩhĩsa ekalo liwa liepata liaye. Nda ulume waco Ukristão, o nena esumuo kuenda o vĩhĩsa ekongelo.​—⁠1 Va Korindo 5:⁠1.

18. Ndamupi o pondola oku kuatisiwa lelilongiso liatiamẽla kovituwa viwa Viakristão?

18 Olonumbi evi viatiamẽla kekalo liwa, anga hẽ vi pondola oku ku kuatisa oku sanga elomboloko lia suapo? Ocili okuti, eci ci sokisiwa lonelẽho yimue yi kasi loku tẽleha okuti yi lekisa uwa u sangiwa vokati kayo. Oku lilongisa loku kuama onjila eyi, ci kuete esilivilo liocili. Poku amamako oku ci linga, o lilongisa ove muẽle. Ekolelo liove lika pamisiwa calua kuenda oka amamako loku kakatela kondaka ya Suku. Oka pamisa onjongole yove yoku kakatela kovituwa viwa Viakristão okuti ndaño kueya ayonjo amue, kuka kuata ovisimĩlo vioku linga ekandu. Ocili okuti, oku kuama onjila eyi, cika ku kuatisa calua kuloño wove woku longisa. Osimbu wamamako loku longisa vakuene ocili Cembimbiliya, oka kuata uloño woku va lomboluila ciwa olondaka vi sangiwa kelivulu lia 1 Va Tesalonike 4:​3-7. Handi vali, oka va kuatisavo oku sanga elomboloko liolondaka viaco kuenda oku va vetiya oco va kapeko ovituwa viwa Viakristão. Omo liaco, elilongiso liove li pondola oku ku kuatisa ove muẽle kuenda oku kuatisa omanu valua oco va sivaye Suku. Tua lilongisa ovolandu amue a sangiwa vukanda upostolo Paulu a sonehela va Tesalonike. Vukanda waco, mu sangiwa ovolandu alua atiamẽla kovituwa viwa Viakristão kuenda ovolandu aco a kuete elitokeko lovolandu alua a sangiwa Vembimbiliya. Handi vali, mu sangiwavo alungulo ana okuti, a pondola oku ku kuatisa koku lilongisa ove muẽle kuenda oku longisavo vakuene.

19. Momo lie ci kuetele esilivilo oku pokola kovituwa viwa Viakristão?

19 Ocili okuti, oku amamako loku lekisa ovituwa viwa Viakristão, ci kuete esilivilo liocili. Ukanda wa Tiago 3:​17, u popia okuti, “olondunge viokilu,” vi tunda ku Yehova, “via pua evĩho.” Eci ci lomboloka okuti, tu sukila oku pokola kolonumbi via Suku viatiamẽla kovituwa viwa. Omo liaco, Yehova o yongola okuti, vana va longisa ondaka yaye te va lekisa ongangu yiwa ‘koku pua evĩho.’ (1 Timoteo 4:12) Ongangu yiwa ya lekisiwa lolondonge vio kocita catete ndeci, upostolo Paulu la Timoteo, yi lekisa okuti, ovo va puile evĩho kuenda va yuvuile oku linga ukahonga. Omo liaco, upostolo Paulu wa soneha ndoco: ‘Puãi, ene, ndaño oku vangula evi vitiamẽla kukahonga levĩho lovilivelo vĩvi, ko ka vi vanguli, momo havioko olosandu vi vangola. Pokati kene ka pa ka kale akutisasõi pamue olombangulo viesanda pamue unjawe.’​—⁠Va Efeso 5:​3, 4.

20, 21. Momo lie o tavela kolondaka via sonehĩwa lupostolo Yoano vina vi sangiwa kelivulu lia 1 Yoano 5:⁠3?

20 Ndaño okuti, olonumbi viatiamẽla kovituwa viwa vi sangiwa Vondaka ya Suku via li pua kuenda via sunguluka, ovio ka vilemi. Uvangi waco, wa lekisiwa lupostolo Yoano una wa sulako pokati kovapostolo vakuavo. Poku situlula ovolandu eye a mõla vokuenda kuomuenyo waye, wa kũlĩhĩle okuti ovituwa viwa Viakristão ka vi lemi. Pole, via tumbikiwila oco vi kuatise omanu kuenda oku nena esumũlũho kokuavo. Upostolo Yoano wa lekisa esilivilo liaco poku soneha ndoco: “Oku sola Suku kua lomboloka oku pokola kovihandeleko viaye. Ovihandeleko viaye ka vi lemi.”​—⁠1 Yoano 5:⁠3.

21 Ocili okuti, upostolo Yoano ka popele hati, oku pokola ku Suku omo lioku lekisa ovituwa viwa Viakristão oyo onjila ya sunguluka omo okuti vi tu popela lika kovitangi kuenda kevĩho li tunda koku linga ovina ka via sungulukile. Eye wa lombolola ciwa esunga lieci omunu a sukilila oku pokola ku Suku poku lekisa tete ovituwa viwa Viakristão, okuti oyo onjila yoku lekisa ocisola cetu ku Yehova Suku. Handi vali, poku ci linga tuka kuata epuluvi lioku lekisa ocisola cetu kokuaye. Ocili okuti, omunu poku lilongisa eye muẽle ale oku longisa vakuavo oco va sole Suku, ci sukila okuti o tava kuenda o pokola kolonumbi via Suku. Omo liaco, eci ci lomboloka okuti, tu sukila oku lilongisa etu muẽle kuenda oku longisavo vakuetu ovituwa viwa Viakristão.

[Atosi pombuelo yamẽla]

a Ndaño uvangi u lekisa okuti va Yudea va sumbilile ovina vi kola, Josefo wa pitulula ocihandeleko ca Suku lonjila yimue yikuavo. Elivulu 4, li tukuiwa okuti, Antiguidades Judaicas, kocipama 8 kocinimbu 10, lia lombolola hati: “Lomue ka ka tombe olosuku vina vi fendeliwa lomanu vakuavo, lomue ka ka ive volonembele viovingendeleyi, kuenda lomue ka ka ive ovokuasi a lumbiwa vonduko yosuku yimue.”

b Elivulu 18, li tukuiwa okuti, Antiguidades Judaicas, kocipama 3 kocinimbu 5.

Handi Ocivaluka?

• Momo lie tu sukilila oku lilongisa etu muẽle osimbu handi ka tua longisile vakuetu?

• Ndamupi ovituwa vietu vi tendiwa la Yehova?

• Omunu wa linga ukahonga o pondola oku lueyela velie?

• Onjila yipi wa nõlapo yatiamẽla koku lekisa ovituwa viwa Viakristão?

[Elitalatu kemẽla 18]

“Ovihandeleko viaye ka vi lemi”

    Alivulu Wumbundu (1993-2025)
    Tunda
    Iñila
    • Umbundu
    • Tumisa o link
    • Ceci o yongola
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Alungulo Onumbi
    • Onumbi Yoku Liteyuila
    • Ndomo o Liteyuila
    • JW.ORG
    • Iñila
    Tumisa o link