Ocipama 8
‘Oku Yaka Laspiritu Ãvi’
1. Momo lie kokuetu ci kuetele esilivilo lialua ovopange aspiritu ãvi?
OMANU valua va tomba ondaka yokuti kuli aspiritu ãvi. Pole, hacina cimueko ci kuete oku tombiwa. Omanu va tave ka va ka tave, kuli muẽle aspiritu ãvi, kuenda ovo va seteka oku kuamakuama omanu vosi. Afendeli va Yehova va kuamawavo. Ovo, ovo ocimãho ca velapo caspiritu Ãvi. Catiamẽla kondaka eyi upostolo Paulu wa popia hati: “Momo ka tu kasi loku yaka lositu kuenda osonde, te lovoviali, lovonene lolombiali violuali viowelema.” (Va Efeso 6:12) Koloneke vietu vilo oku kuamawa laspiritu ãvi kualua, momo Satana wa tundisiwa kilu kuenje o kasi lonyeño yalua, omo wa kũlĩha okuti otembo yaye yitito.—Esituluilo 12:12.
2. Ci tava hẽ ndati oku yula uyaki okuti hawomanuko?
2 Ci tava hẽ oku yula uyaki waspiritu ãvi okuti hawomanuko? Ci tava, pole te nda tua kolela muẽle Yehova. Tu kuete oku U yevelela loku pokola Kondaka Yaye. Nda tua ci linga, tuka teyuiwa kovina vĩvi vi tu veta ketimba kuenda kovisimĩlo, okuti vana va kasi loku tumĩliwa la Satana oco va siata oku pita laco.—Tiago 4:7.
Olosoma Violuali Polomangu Viokilu
3. Satana wa ñualilapo elie lonyeño yalua? Momo lie?
3 Yehova o tu sapuila ciwa ekalo li kasi voluali luosi ndomo eye a ci letele kilu. Eye wa eca ocinjonde cimue kupostolo Yoano. Vocinjonde caco Satana wa lekisiwa ‘ndocinyoha cinene haico ci kusuka ngẽ’, cina ca kala lombili yoku nyõla Usoma wa Mesiya ya Suku osimbu nda u citiwa kilu kunyamo wo 1914. Omo okuti ka ci tẽlele, Satana wa fetika oku kuama omanu va panga onepa Kusoma owu palo posi. (Esituluilo 12:3, 4, 13, 17) Satana hẽ, nda wa linga ndati uyaki owu? Nda wa cilinga lekuatiso liomanu vaye.
4. Helie ono yunene wuviali womanu? Oco hẽ tua ci kũlĩha ndati?
4 Noke Yoano wa mõla ocinyama cimue ci kuete ovitue epanduvali lolombinga ekũi, ca kuata omoko “yoku viala apata osi lomanu vosi kuenda vakualimi osi lolofeka viosi.” Ocinyama caco ci lekisa ekalo liosi liopulitika. Yoano vo sapuila hati: “Ocinyoha ca ciha unene waco localo caco lomoko ya lua.” (Esituluilo 13:1, 2, 7) Unene u kasi lolombiali, Satana eye ono yaco. Ndomo upostolo Paulu a soneha, “olombiali violuali” ovo “aspiritu ãvi a kasi povitumãlo viokilu,” ana a kasi loku tumĩla olombiali. Vosi va yongola oku fendela Yehova, va sukila oku kuata elomboloko liwa liondaka eyi.—Luka 4:5, 6.
5. Olombiali vakuapulitika vi kasi oku ongoluiwila nye?
5 Ndaño okuti valua olombiali vakuapulitika va popia vati vakuetavo, ka kuli ofeka layimue yi pokola kuviali wa Yehova ale ku eye a nõla oku kala Osoma, Yesu Kristu. Vosi va yaka lungangala walua oco vamameko kolomangu viavo. Etaili, ndomo ulandu u sangiwa kelivulu Liesituluilo u lekisa, “aspiritu olo-demónio” a kongela olombiali violuali okuti “vi ongoluila ovita vieteke linene lia Suku Tõlo,” o Harmagedo.—Esituluilo 16:13, 14, 16; 19:17-19.
6. Momo lie ci sukilila oku lunguka oco ka tu ka yonjiwe oku eca ekuatiso koluali lua Satana?
6 Eteke olio Eteke, omuenyo womanu wa kapiwa kovitangi viyilila kopulitika, kolombongo, katavo okuti ci yongola oku tepa epata liomanu. Vovitangi evi ca leluka omanu oku panga onepa kofeka kepata limue, kalimi ale kocisoko va panga onepa cikale lolondaka cikale lovilinga. Ndaño ceci omanu ka va likongela vuyaki umue, ovo olonjanja vialua vatiamẽla kocimunga cimue, okuti va ñualilapo cikuavo. Pole nda omunu, nda ocisoko va kasi loku teyuila, helie va kasi loku kuatisa? Embimbiliya li ci lombolola ciwa hati: “Oluali luosi lu kasi povaka eliapu.” (1 Yoano 5:19) Ci tava hẽ ndati oku liteyuila koku yapuisiwa kumue lomanu valua? Poku kuatisa Usoma wa Suku kuenda poku likandangiya okuti ka tu pangi onepa kovoyaki oluali.—Yoano 17:15, 16.
Atutu Vunyali
7. Vonduko yetavo liesanda ndamupi Satana a kasi loku lekisa enyango liaye?
7 Tunde kosimbu, Satana pokati koku lambalala kuenda omo liekangiso wa siata oku yapuisa omanu kefendelo liocili. Eye wa siata oku yapuisavo latutu. Lenyango eye wa siata oku kapa omanu valua vowelema omo lietavo liesanda, poku lingisa omanu oku sima okuti va kasi loku fendela Suku. Omo liekambo liukũlĩhĩso wa suapo wa Suku kuenda ekambo lioku sola ocili, ovo pamue va kokiwa omo liovopange a lingiwila vatavo ale va komõha omo liovikomo vilingiwa latavo. (2 Va Tesalonika 2:9, 10) Pole, etu tua lunguiwa okuti ndaño muẽle vava va panga onepa kefendelo liocili “vamue va konyoha . . . , ha va yevelela kaspiritu uhembi lo kovilongua vieliapu.” (1 Timoteo 4:1) Eci hẽ ci pondola oku lipita ndati?
8. Satana o pondola ndati oku tu yonjela ketavo liesanda ndaño tu kasi ale loku vumba Yehova?
8 Etaili lilo eliapu li tu yonja omo lioku hongua kuetu. Handi haimo tu kuetele usumba womunu? Nda okuti tu kuete, pamue tu ecelela okuti oku kuamiwa kua vangandietu, ale kuava tu lisungue lavo ku tu lingisa oku linga ovituwa vi tundilila ketavo liesanda. Tu kuakulikapako? Nda oco, tu tema eci tu lunguiwa ale ceci vakuetu ka va tava kueci tu linga. (Olosapo 15:10; 29:25; 1 Timoteo 6:3, 4) Osimbu okuti, nda tu pongolola ovisimĩlo vietu oco vi litave longangu ya Kristu, pamue tu tekela kuava ‘va lingisa ovatui oku yua’ poku popia okuti oku tanga lika Embimbiliya loku ambata omuenyo umue uwa ci tẽla. (2 Timoteo 4:3) Ku Satana, nda tu panga onepa ketavo limue ale tua kakatela muẽle ketavo lietu, kokuaye hacimueko. Eci ca velapo kokuaye ceci okuti ka tu fendela Yehova ndomo eye a ci lekisa Vondaka yaye kuenda vocisoko caye.
9. Ndamupi Satana a iñilila vukahonga oco a tẽlise ocimãho caye?
9 Satana lenyango o yonjavo omanu koku tẽlisa olonjongole viavo lonjila ka ya sungulukile. Eye wa siata oku ci lingila pokati kukahonga. Valua okuti va tomba olonumbi viwa Viembimbiliya. Va tenda ukahonga ndocina cimue ciwa, ale ndonjila yoku lekisa okuti akulu, ndaño omanu vaco ka va tokekisile olohuela. Vana hẽ okuti va tokekisa olohuela viavo? Valua va linga ukahokolo. Ndaño ceci okuti lomue pokati kavo, wa linga ukahokolo, vamue va sanda ño oku linyãla ale oku litepa, oco va kale veliwewo lioku vanja umue wiñi. Satana latutu alua o kuete ocimãho coku yonja omanu oku kala lelau liokatembo kamue. O va vetiya oku tomba ovitangi viya kovaso yaco, cikale kokuavo muẽle ale ku vakuavo, ca piãla enene kukamba wavo la Yehova kuenda Omõlaye.—1 Va Korindo 6:9, 10; Va Galatia 6:7, 8.
10. Satana iñilila vovina vipi oco a nyõle ekalo lietu liatiamẽla kukahonga kuenda kevĩho?
10 Onjongole yikuavo ya siata olomapalo. Nda okuti viwa, vi pondola oku kavuluisa etimba lovisimĩlo. Lipi ekalo lietu eci Satana a iñilila latutu alua vapuluvi olomapalo oco a nyõle oku sima kuetu? Ndeci, tua kũlĩha okuti Yehova wa suvuka ukahonga levĩho. Anga hẽ eci olo filmes kuenda ovipama vio televisão, ale ceci ovina viaco vi lekisiwa kolonjo vioku talela olomapalo, tu tumãla lumbombe walua, loku kapa vovisimĩlo cosi tu lete? Kũlĩha okuti Satana ovina viaco o vi lingisa okuti vi kala vali vĩvi osimbu esulilo li kasi ocipepi, momo “omanu vãvi lolohembi vamamako loku linga cĩvi haivo va kemba kemba loku kembiwa.” (2 Timoteo 3:13) Omo liaco, olonjanja viosi tu sukila oku lavulula katutu a Satana. Efetikilo 6:13; Osamo 11:5; Va Roma 1:24-32.
11. Nda okuti omunu ka kapeleleko, ci tava ndati oku kupukila kaspiritu ãvi ndaño okuti wa kũlĩha ale ocili catiamẽlako?
11 Tua kũlĩhavo ciwa okuti ava va lieca konepa yimue yaspiritu ãvi, poku tãha, loku linga umbanda, ale poku seteka oku vangula lava vafa, va suvukiwa kovaso a Yehova. (Esinumuĩlo 18:10-12) Nda tua ci patekela, ka tuka sima oku enda kocimbanda, kuenda ka tuka va yekisa volonjo vietu oco va tãhe. Nda hẽ va mõlehela vo televisão ale vo Internet yetu, tu va yevelela? Ndaño okuti ka tu tava oku sakuiwa locimbanda, anga hẽ tua kuta ukolo umue vovoko o nãnã ya citiwa ndopo, loku sima okuti eci cu teyuila kũvi umue? Tua kũlĩha okuti Embimbiliya li pisa oku tateka vakuetu lelumbu limue, oco hẽ tuecelela okuti elumbu li lava ovisimĩlo vietu?—Va Galatia 5:19-21.
12. (a) Ndamupi ovisikilo vi vetiya ovisimĩlo tua kũlĩha okuti ka via sungulukile? (b) Uwalo, oku fuamũla esinga, ale oku vangula kuomunu kuka lekisa ndati okuti o sole omanu vana okuti ekalo liomuenyo wavo, ka li taviwa la Yehova? (c) Oco tu yuvule oku kupukila voviliva via Satana nye tu sukila oku linga?
12 Embimbiliya li popia hati ukahonga kuenda evĩho liosi ka ci tava okuti vi tukuiwa pokati ketu. (Va Efeso 5:3-5) Nda hẽ ovina viaco evi vi kuamiwa lovisikilo via fina, loloñoma viwa ci kala ndati? Tu fetika hẽ oku pitamo vocisungo caco ci sivaya ukahonga osimbu omanu ka va tokekisile olohuela, ale oku sipa eliamba lovina via lisoka lavio kuenda akandu akuavo? Ndaño tua kũlĩha okuti ka ci tava oku setukula ekalo liomuenyo womanu va lieca kovina evi, tu kuete hẽ ovisimĩlo vioku lilekisa ndomanu vaco poku setukula oku wala kuavo, oku fuamũla kuavo esinga loku popia kuavo? Olonjila via Satana vioku yapuisa omanu oco ovisimĩlo viavo vi kale ndovisimĩlo viaye, viohele calua! (2 Va Korindo 4:3, 4) Oco ka tuka kupukile voviliva viaye tu kuete oku yuvula oku ambatiwa kumue loluali. Tu sukila oku patekela velie ‘olombiali violuali viowelema ulo’ loku yaka longusu yalua layonjo avo.—1 Petulu 5:8
Oku Limalẽha Oco tu Yule
13. Ndamupi vosi yetu ndaño lekambo lioku lipua, ci tava okuti tu yula oluali lua Satana?
13 Osimbu handi Yesu ka file, wa sapuila olondonge viaye hati: “Kolisiko, ame nda yula oluali.” (Yoano 16:33) Ovo nda va yulavo. Pana okuti pa pita 60 kanyamo, upostolo Yoano wa soneha hati: “U o yula oluali helie, nda hayuko o tava okuti Yesu eye Omõla a Suku?” (1 Yoano 5:5) Tu lekisa ekolelo liaco poku pokola kovihandeleko via Yesu loku kolela Kondaka ya Suku ndomo Yesu a linga. Ci sukila vali nye? Ci sukila oku litokeka vali lekongelo okuti Yesu eye Utue walio. Eci tu linga ekandu limue, tu kuete oku likekembela lutima wosi loku pinga ongecelo ya Suku vonduko yocilumba ca Yesu. Ndoco, ndaño lekambo lietu lioku lipua kuenda akandu, ci tava okuti tu yulavo.—Osamo 130:3, 4.
14. Tanga kelivulu lia Va Efeso 6:13-17, oco o kũlĩhĩse asumũlũho eyilila kocimalẽho eci. Kũlĩhĩsa apulilo ovipama Viembimbiliya vi sangiwa vocinimbu eci.
14 Oco tu litunde ciwa tu kuete oku ‘li malẽha lovimalẽho viosi via Suku’ okuti ka tu nyehũla lacimue pokati kavio. Tuvula Embimbiliya ko Efeso 6:13-17, kuenda tanga ndomo ocimalẽho eci ca lomboluiwa. Noke, poku tambulula apulilo a kuaĩmo, sokolola ndomo ovimalẽho evi vika ku kuatisa.
“Ocili ci linge uvia woku itika volombunda viene”
Ndaño tua kũlĩha ocili, oku tanga Embimbiliya olonjanja viosi loku sokolola lutate kueci tu tanga loku endaenda kolohongele ci tu teyuila ndati? (1 Va Korindo 10:12, 13; 2 Va Korindo 13:5; Va Filipoi 4:8, 9)
“Esunga li linge ociteyuilo”
Ocihandeleko caco cesunga celie? (Esituluilo 15:3)
Lekisa ndomo omunu oku siapo oku pokola kolonumbi viesunga via Yehova ci koka ehonguo kespiritu. (Esinumuĩlo 7:3, 4; 1 Samuele 15:22, 23)
“Wali kolomãi eliangiliyo liondaka yiwa yombembua”
Tu teyuiwa ndati poku endaenda lolomãhi vietu koku ka popia lomanu catiamẽla kaliangiliyo ombembua a lingiwa la Suku? (Osamo 73:2, 3; Va Roma 10:15; 1 Timoteo 5:13)
“Walivo ociyepelo cekolelo”
Nda tua kuata ekolelo lia pama, ekalo lietu kovina vi tu kokisa atatahãi ale usumba lika kala hẽ ndati? (2 Olosoma 6:15-17; 2 Timoteo 1:12)
“Ongalau yepopelo”
Elavoko lioku popeliwa li tu kuatisa ndati oku yuvula koku kupukila kesakalalo lioku kuata ipako? (1 Timoteo 6:7-10, 19)
“Osipata [y]espiritu”
Eci tu teyuila omuenyo wetu wespiritu ale wa vakuetu kulie tu kuete oku kolela? (Osamo 119:98; Olosapo 3:5, 6; Mateo 4:3, 4)
Oco tu litunde ciwa kuyaki wespiritu nye ci sukiliwa vali? Tu kuete hẽ oku likolisilako olonjanja viñami? Kuwa welie? (Va Efeso 6:18, 19)
15. Ndamupi tu pondola oku linga cimue ca velapo vuyaki owu wespiritu?
15 Omo okuti tuasualali va Kristu, tu panga onepa kolohoka vinene vi kasi vuyaki umue wespiritu. Nda tua likapelako loku talavaya ciwa lovimalẽho via Suku, ka tuka fa vuyaki waco owu. Pole, tuka kuatisa vakuetu vana tu kasi loku vumbila kumosi Suku. Tuka likapelako kuenda tuka kuata ombili yoku kunda olondaka viwa Viusoma wa Mesiya ya Suku, uviali wokilu una Satana a ñualelapo lonyeño yalua.
Apulilo Voku Pitulula
• Momo lie afendeli vocili va Yehova ka va litengela vovoyaki oluali?
• Atutu api Satana a linga oco a nyõle espiritu Liakristão?
• Ovimalẽho viespiritu Suku a eca vi tu kuatisa ndati kuyaki wetu wespiritu?
[Elitalatu kemẽla 76]
Olofeka vi kasi loku ongoluilua ko Harmagedo