Kristu o Sapuila Akongelo
‘Evi ovio olondaka via popiwa la una o kuete olombungululu epanduvali peka liaye liondio.’—ESITULUILO 2:1.
1, 2. Momo lie tu sukilila oku kapako olondaka Kristu a sapuila kakongelo epanduvali a kala kofeka yo Asia Menor?
YESU Kristu Omõla wongunga wa Yehova, eye utue wekongelo Liakristão. Oco ekongelo Liakristão vaye olombuavekua liamameko okuti ka li kuata etime, eye o vi songuila poku vi pandiya kuenda oku vi lungula. (Va Efeso 5:21-27) Kelivulu Liesituluilo kocipama 2 kuenda 3, ku sangiwa ulandu watiamẽla kunene wa Yesu kuenda esapulo liocisola eye a tuma kakongelo epanduvali a kala kofeka yo Asia Menor.
2 Upostolo Yoano osimbu handi ka yevele olondaka vina Yesu a sapuila kakongelo epanduvali, eye wa mõla ocinjonde catiamẽla ‘keteke lia Ñala.’ (Esituluilo 1:10) “Eteke” liaco lia Ñala lia fetika kunyamo wo 1914 eci Usoma wa Mesiya wa tumbikiwa oko kilu. Olondaka viosi Yesu a sapuilile kakongelo aco, vi kuete esilivilo liocili koloneke vilo via sulako. Evetiyo liaye lelungulo, li pondola oku tu kuatisa oco tu tẽle oku yula ovitangi koloneke vilo via sulako.—2 Timoteo 3:1-5.
3. ‘Olombungululu, ovangelo kuenda olovela epanduvali viulu,’ upostolo Yoano a mõla vi lomboloka nye?
3 Upostolo Yoano wa mõla Yesu Kristu vocinjonde okuti, “o kuete olombungululu epanduvali [peka liaye] liondio,” kuenje wa kala “oku endela pokati kolovela epanduvali viulu,” ovio akongelo. “Olombungululu,” viaco vi lomboloka “ovangelo vakongelo epanduvali.” (Esituluilo 1:20; 2:1) Olombungulu, olonjanja vimue vi lombolokavo ovangelo, pole Kristu ka ecelele okuti omanu vakuetimba liositu ovo va soneha esapulo liatiamẽla kovilulikilo viespiritu. “Olombungululu” viaco vi lomboloka akulu vekongelo vatiamẽla kocimunga colombuavekua. Ondaka “ovangelo,” yi lomboloka ocikele cavo coku eca esapulo. Omo okuti ocisoko ca Suku ci kasi oku li vokiya, ‘kalei wa koleliwa haeye wa lunguka’ wa siata oku nõla akulu vekongelo va loñoloha vana vatiamẽla ‘kolomeme vikuavo’ via Yesu oco va kale olomitavaso.—Luka 12:42-44; Yoano 10:16.
4. Ndamupi akulu vekongelo va pondola oku kuatisiwa lolondaka Kristu a sapuila kakongelo?
4 “Olombungululu” vi kasi peka liondio ya Yesu, omo liunene waye, lohenda kuenda epondolo liaye lioku teyuila ovina viosi. Eye o pondola oku tenda olombungululu viaco. Poku yevelela lutate olondaka vialitepa Yesu a sapuila kakongelo epanduvali, ci kuatisavo akulu vekongelo oku kũlĩhĩsa ciwa ndomo va pondola oku tẽlisa ovikele viavo poku potolola ovitangi vakongelo koloneke vilo. Omo liaco, Akristão vosi va sukila oku yevelela Komõla wa Suku. (Marko 9:7) Oco hẽ nye tu pondola oku lilongisa poku Yevelela lutate eci Kristu a sapuila kakongelo?
Kungelo o Sangiwa ko Efeso
5. Volupale luo Efeso mua kala ovituwa vipi?
5 Yesu wa pandiya kuenda wa pisa ekongelo lio ko Efeso. (Tanga elivulu Liesituluilo 2:1-7.) Onembele yo suku yimue yi tukuiwa hati Diana ya kala volupale luo Asia Menor muna mua kala ovokuasi alua hailuo ombala yatavo. Ndaño okuti volupale luo Efeso mua kala evĩho lialua, etavo liesanda kuenda omanu vana vakualumbu, pole Suku wa sumũlũisile upostolo Paulu kupange waye woku kunda kuenda omanu vakuavo va kala volupale luaco.—Ovilinga ocipama 19.
6. Ndamupi Akristão vakuacili koloneke vilo va sokisiwa la va Efeso kosimbu?
6 Kristu wa pandiya ekongelo lio ko Efeso poku popia hati: “Nda kũliha ovilinga viove, lupange wove, lepandi liove, lomo ku tẽla oku linala ciwa lolondingaĩvi, puãi wa nyika ava va litukola vati, Tuvapostolo, osimbu [okuti ovo] havapostoloko, kuenje wa [sangiwa] okuti olohembi.” Koloneke vilo, akongelo olondonge viocili via Yesu va kuetevo ovolandu atiamẽla kovilinga viwa ndeci oku likolisilako kupange wavo wa tĩla kuenda oku pandikisa. Ovo ka va siatele oku ecelela okuti vamanji vakuesanda vana va yongola oku tendiwa ndovapostolo vamamako oku kala vekongelo. (2 Va Korindo 11:13, 26) Ndeci Akristão vo ko Efeso va linga, haicovo Akristão vakuekolelo koloneke vilo va kasi oku linga, momo va siata oku yuvula ‘oku kuata ukamba lolondingaĩvi.’ Oco efendelo lia Yehova liamameko oku yela kuenda oku teyuila ekongelo kevĩho, Akristão va yuvula oku kuata ukamba lomanu vana va tomba Suku okuti ka va yongola oku likekembela.—Va Galatia 2:4, 5; 2 Yoano 8-11.
7, 8. Ovitangi vipi via kala vekongelo lio ko Efeso kuenda ndamupi tu pondola oku liyakavo lovitangi viaco?
7 Ocili okuti, Akristão vo ko Efeso va liyaka lovitangi vialua. Yesu wa popia hati: “Ñuete love ondaka yokuti ocisola cove catete wa ci yanduluka.” Akristão vekongelo, va sukilile oku tumbulula ocisola cina va lekisile tete ku Yehova. (Marko 12:28-30; Va Efeso 2:4; 5:1, 2) Vosi yetu tu sukila oku yuvula oku tepulula ocisola cina tua lekisile tete ku Suku. (3 Yoano 3) Oco hẽ nye tu sukila oku linga nda tua yonjiwa lolonjongole viovokuasi, ale ovina vikuavo vioku sanjuisa omuenyo wetu? (1 Timoteo 4:8; 6:9, 10) Tu sukila oku pinga ekuatiso ku Suku vohutililo oco ovisimĩlo viaco vĩvi vi piñanyiwe levi vioku lekisa ocisola ca piãla ku Yehova kuenda oku eca olopandu kovina viosi Eye kumue Lomõlaye va siata oku tu lingila.—1 Yoano 4:10, 16.
8 Kristu wa lungula Akristão vo ko Efeso hati: “Ivaluka ndomo wa konyoha. Likekembela akandu ove, lovilinga wa kaile lavio kefetikilo vi linga vali.” Nye nda ca pita lavo nda ka va pokuile kolondaka evi? Yesu wamisako lelungulo liaye hati: “Nda hacoko njiya kokuove. Njupa ovela yove.” Nda okuti Akristão vosi va yandulukile ocisola cavo catete, “ovela” ale ekongelo nda ka lia kaleko vali. Omo okuti etu Tuakristão vakuambili, tu sukila oku likolisilako kupange wetu woku kuatisa ekongelo oco liamameko loku nina kespiritu.—Mateo 5:14-16.
9. Ndamupi tu pondola oku tenda ocituwa colonepele?
9 Va Efeso va pandiyiwa omo lioku suvuka kuavo ‘ovilinga viomanu vana vatiamẽla ketavo lia Nikolau.’ Elivulu Liesituluilo li lombolola lika ovina vimue viatiamẽla ketavo liaco, pole, ka kuli uvangi umue u lekisa oku kua fetikila olondotilina kuenda oviholo vikuavo viatiamẽla ketavo liaco. Omo okuti Yesu wa pisa vana va kuamẽle oviholo viomanu, etu tu sukilavo oku yuvula ocituwa colonepele ndeci Akristão vo ko Efeso va linga.—Mateo 23:10.
10. Nye cika pita lomanu vana va kasi oku yevelela eci espiritu sandu li popia?
10 Yesu wa popia hati: “U o kasi lovatui a yevelele eci espiritu li popia lakongelo.” Eci Yesu a kala palo posi, wa vangula lekuatiso liespiritu sandu lia Suku. (Isaya 61:1; Luka 4:16-21) Omo liaco, tu sukila oku lavulula lutate eci Suku a kasi oku sapula koloneke vilo lekuatiso liespiritu sandu liaye. Lekuatiso liespiritu sandu lia Suku, Yesu wa likuminya Kakristão hati: “U o yula ndu lisa kepako liuti womuenyo u kasi vocumbo ca Suku.” Olombuavekua vina vi yevelela lutate eci espiritu sandu lia popia, kokuavo ci lomboloka oku kuata elavoko lioku kala komuenyo otembo ka yi pui ‘vofeka yelau ya Suku oko kilu’ ale oku kala kumuamue la Yehova okuti ka va fi vali. “Owiñi wakahandangala” una u kasi oku yevelela kueci espiritu li popia, uka sanjukila oku kala vofeka yelau palo posi okuti, vaka ‘nyua ovava volui luomuenyo,’ kuenda vaka sakuiwa ‘lamẽla uti womuenyo’ una u kasi konele yolui luaco.—Esituluilo 7:9; 22:1, 2; Luka 23:43.
11. Ndamupi tu pondola oku lekisa ocisola cetu ku Yehova?
11 Ocili okuti, ekongelo lio ko Efeso lia yandulukile ocisola cavo catete. Oco hẽ koloneke vilo nye tu pondola oku linga nda ocitangi caco ceya vekongelo? Vosi yetu tu sukila oku pamisa ocisola cetu ku Yehova poku sapuilako vakuetu eci catiamẽla kolonjila viaye viocisola. Etu tu sukila oku eca olopandu vietu ku Suku omo liocisola a lekisa poku eca Omõlaye oco a linge ocisembi. (Yoano 3:16; Va Roma 5:8) Nda ci tava, poku eca atambululo vekongelo kuenda vovipama vina tu tambula vekongelo, tu pondola oku kongelamo eci catiamẽla kocisola ca Suku. Tu pondola oku lekisa ocisola cetu ku Yehova poku sivaya onduko yaye kupange wetu woku kunda. (Osamo 145:10-13) Ocili okuti, olombangulo vietu kuenda ovilinga vietu, vi pondola oku pamisa ocisola cina tua lekisile tete kekongelo.
Kungelo o Sangiwa ko Smurna
12. Nye esapulo li lekisa catiamẽla kolupale luo Smurna kuenda ovituwa viatavo ana a kala volupale luaco?
12 Ekongelo lina lia kala kofeka yo Smurna lia pandiyiwa la Kristu ‘u watete haeye wa sulako, okuti wa file kuenje wa pinduiwa haeye o kasi vali lomuenyo.’ (Esituluilo 2:8) Ofeka yo Smurna (okuti cilo yi tukuiwa hati, o Turkia), ya tungiwile kutakelo wo Asia Menor. Omanu vo ko Helasi ovo va tungile volupale luaco, pole, kunyamo wo 580 O.Y., olupale luaco lua kunduiwa lomanu vo kofeka yo Lidia. Noke, ombiali yimue ya piñala pomangu ya Alexandre o Grande, yeya oku tumbulula vali olupale luo Smurna kuenje lua linga luokaliye. Oluo lueya oku tiamẽla ku va Roma vakualupale luofeka yo Asia, kuenje olupale luaco lueya oku linga ono yolomĩlu omo lioku fina kuolosapalalo viaco. Onembele ya Kaisare Tibério, yina va tungilile volupale luaco ya kalavo ono yoku fendela ombiali yinene. Afendeli vaco va enda oku timihĩla insensu kuenda oku popia hati: “Kaisare eye Ñala.” Akristão vocili va enda oku yuvula oku pokola koviholo viaco momo va kũlĩhĩle okuti, “Yesu eye Ñala.” Omo liaco, ovo veya oku talisiwa ohali yalua.—Va Roma 10:9.
13. Ndaño okuti Akristão vo ko Smurna va kala olohukũi, ndamupi ovo va kala olohuasi?
13 Ndaño okuti Akristão vo ko Smurna va tala ohali, pole va pandikisa calua kuhukũi kuenje, ci tava okuti ovo va tala ohali loku sanda eteku omo lioku likala kuavo oku fendela olombiali. Olombangi via Yehova koloneke vilo, via siatavo oku liyaka lovitangi vimuamue. (Esituluilo 13:16, 17) Ndaño okuti Akristão koloneke vilo olohukũi kovokuasi oluali ndeci Akristão vo ko Smurna va kala, pole ovo olohuasi konepa yespiritu okuti oco ci kuete vali esilivilo lia velapo!—Olosapo 10:22; 3 Yoano 2.
14, 15. Olondaka vipi vielembeleko olombuavekua vi pondola oku sanga kelivulu Liesituluilo 2:10?
14 Valua va Yudea ko Smurna va kala “vakuasunangonga ya Satana” omo lioku kuama oviholo vina ka vi taviwa Lembimbiliya, loku likala Omõla a Suku kuenda oku lavisa olombuavekua via Yesu Kristu. (Va Roma 2:28, 29) Pole, olombuavekua vi pondola oku sanga elembeleko liocili kolondaka vi kuãimo via Yesu. Eye wa popia hati: “Ku ka yokokele ohali o laika oku tala. Hu sapuila okuti Eliapu limba vamue pokati kene vokayike okuti vu nyikiwa. Kuenje wu tala ohali ekui lioloneke. Pandikisa ño toke kokufa, kuenje hu iha ekolowa liomuenyo.”—Esituluilo 2:10.
15 Yesu ka kuatele usumba lolofa omo lioku teyuila uviali wa Yehova. (Va Filipoi 2:5-8) Ndaño okuti cilo Satana o kasi oku linga uyaki lolombuavekua vina vi kasi handi palo posi, ovio ka vi kuete usumba lovina ovo va lavoka oku liyaka lavio ndeci, ohali, oku kapiwa volokayike kuenda olofa. (Esituluilo 12:17) Ovo vaka yula oluali. Olombuavekua ka vi tambula ekolowa nda lina liolonelẽho via nyolẽha ale lina lia enda oku eciwa komanu vana va yulaile kolomapalo violuali. Pole, Kristu wa likuminya oku pindula olombuavekua oco vi tambule “ekolowa liomuenyo” oko kilu okuti ka vi fi vali. Ovo va lavoka oku tambula ombanjaile yina yi kuete esilivilo li likasi!
16. Nda tu kasi vekongelo limue ndeli lia vamanji vana va kala vekongelo lio ko Smurna, kovina vipi tu sukila oku luluvalela?
16 Nye tu sukila oku linga nda tu kuete elavoko lioku enda kilu, ale lioku kala palo posi okuti tu kasi vekongelo nda vamanji vana va kala vekongelo lio Smurna kosimbu? Tu sukila oku kuatisa vamanjetu oku kuata elomboloko liocitangi catiamẽla kuviali wa Yehova okuti olio esunga lieci Suku a kasi oku ecelela elambalalo oku amamako. Epandi kuenda esunguluko Olombangi via Yehova via siata oku lekisa olio uvangi u lekisa okuti, Satana ohembi kuenda elambalalo liosi omanu va pondola oku liyaka lalio lepandi liocili, li lekisa okuti Suku o kuete omoko Yuviali Wavelapo Voluali luosi. (Olosapo 27:11) Tu kuatisi vakuetu oco va tẽle oku tamalãla kelambalalo okuti vosi yetu tu amamako oku kuata ‘esumũlũho lioku vumba Yehova loku kala kovaso aye lesunguluko kuenda esunga oloneke viosi viomuenyo wetu,’ otembo ka yi pui.—Luka 1:68, 69, 74, 75.
Kungelo o Sangiwa ko Pergamo
17, 18. Efendelo lipi lia kala volupale luo Pergamo? Kuenda nye ca pita lomanu vana va enda oku likala efendelo liaco lioviteka?
17 Vamanji va kala vekongelo lio Pergamo va pandiyiwa kuenda va tambula elungulo. (Tanga elivulu Liesituluilo 2:12-17.) Olupale luo Pergamo lua kala ocinãla ci soka 80 kolokilometulu konano yo Smurna kuenda volupale luaco luo Pergamo mua kalavo etavo lia vakuaviteka. Va Kaldea vana vakuakutãha (haivo va siata oku konomuisa eci catiamẽla kolombungululu), veya oku tilila vofeka yaco eci va tunda ko Bavulono. Omanu vana va vela, va endaile ko Pergamo kuna kua tumbuluiwa onembele yo suku yimue yesanda yi sakula ava va vela. O suku yaco yesanda yi tukuiwa hati, Asclépio. Ocili okuti volupale luo Pergamo mua kala olonembele via lua vioku fendela soma Kaisare Augusto kuenje olupale luaco lueya oku tukuiwa okuti, ‘ocitumãlo ca velapo coku fendela ombiali yinene kefetikilo liusoma waco,’ ndomo ca lomboluiwa velivulu limue liunyamo wo 1959.
18 Volupale luo Pergamo mua kala utala umue unene wa tumbikiwilile o suku yi tukuiwa hati, Sewusi. Olupale luaco lua kalavo ono yefendelo lieciwa lomanu okuti efendelo liaco li vetiyiwa Leliapu. Omo liaco ka ci komohĩsa oku popia hati, ekongelo liaco ‘lia tungile kuna kua kala ocalo ca Satana!’ Omanu vosi ka va tavaile oku fendela ombiali omo lioku teyuila kuavo uviali wavelapo wa Yehova, va enda oku pondiwa. Cilo handi oluali lu kasi oku amamako oku kala peka liunene Weliapu kuenda omanu va siata oku fendela ovikuata viosi vina vi kuete ondimbukiso yuviali womanu. (1 Yoano 5:19) Tunde kocita catete toke cilo, Akristão valua vakuekolelo va siata oku talisiwa ohali toke kolofa, ndeci ca pita la ‘Antipasi una Kristu a tukula hati, ombangi yange haeye wa pandikisa lekolelo, una wa pondiwila pokati kene.’ Omo liaco, Yehova Suku la Yesu Kristu, va ivaluka omanu vaco vakuekolelo.—1 Yoano 5:21.
19. Nye Baliame a linga kuenda ovituwa vipi Akristão vosi va sukila oku yuvula?
19 Yesu wa popiavo eci catiamẽla “kovilongua via Baliame.” Omo okuti uprofeto wesanda Baliame wa yonguile oku kuata ovokuasi alua, eye wa seteka oku siñala va Isareli. Eci Suku a pongoluile esiñalo liaco oco li linge esumũlũho, Baliame wa nõlapo oku talavaya la Balaka Soma ya va Moavi kuenje valua va Isareli wa va yonjela kefendelo lioviteka kuenda kukahonga. Akulu vekongelo va sukila oku kala vakuacili coku teyuila esunga ndeci Finehase a linga una wa ponda vana va kuamaile ovituwa via Baliame. (Atendelo 22:1–25:15; 2 Petulu 2:15, 16; Yuda 11) Omo liaco, Akristão vosi va sukila oku yuvula efendelo lioviteka kuenda ovituwa viukahonga vi pondola oku iñila vekongelo.—Yuda 3, 4.
20. Nda Ukristão umue wa fetika oku kuata ovisimĩlo viomanu vana va siapo etavo liocili, nye a sukila oku linga?
20 Vekongelo lio ko Pergamo mua kala ohele omo liomanu vana “va kolelele kovilongua via Nikolau.” Kristu wa sapuila ekongelo hati: “Likekembela akandu ove. Nda hacoko, njiya ndopo kokuove kuenje ndi liyaka lavo losipata yomẽla wange.” Cikale vakuavilongua viesanda va yongola oku nyõla Akristão kespiritu, ale vana va kasi oku vetiya olonepele kuenda omanu vana va litumbika ketavo liesanda, vosi yavo ka vaka piñala Usoma wa Suku. (Va Roma 16:17, 18; 1 Va Korindo 1:10; Va Galatia 5:19-21) Nda Ukristão umue wa fetika oku kuata ovisimĩlo viomanu vana va siapo etavo liocili, okuti o yongola oku kuama ovisimĩlo viaco, eye o sukila oku pokola kelungulo li tunda ku Kristu! Oco eye a puluke oku wila vovitangi, o sukila oku likekembela kuenda oku sandiliya akulu vekongelo oco a tambule ekuatiso kespiritu. (Tiago 5:13-18) Eye o sukila oku ci linga lonjanga momo Yesu ndopo muẽle wiya oku linga esombiso liaye.
21, 22. Helie o kuete omoko yoku lia ‘komana yina ya selekiwa’ kuenda omana yaco yi lomboloka nye?
21 Akristão olombuavekua kumue lakamba vavo vakuacili vatiamẽla kowiñi wakahandangala, ka va sukila oku lulumila okuiya kueteke liesombiso. Omanu vosi okuti va pokola kelungulo lia Yesu li kasi oku eciwa lekuatiso liespiritu sandu lia Suku, va lavoka oku tambula asumũlũho alua. Omo liaco, olombuavekua via yula oluali vika lalekiwa oco vi lie “omana yina ya solekiwa” kuenda oku ka tambulavo “ewe li yela” okuti ‘onduko yimue yokaliye.’
22 Suku wangiliyile o mana oco yi tekule va Isareli vokuenda kuotembo yi soka akũi akuãla kanyamo vekalasoko. ‘Olombolo’ vimue va enda oku vi kapa vombia yimue yulu ya kala vocikasia covisila cina va selekele Vohondo yimue yi Kola muna mua tuilile ocinyi ci lekisa okuti Yehova omo a kasi. (Etundilo 16:14, 15, 23, 26, 33; 26:34; Va Heveru 9:3, 4) Lomue wa kuatele omoko yoku lia o mana ya selekiwa vohondo yaco. Eci olombuavekua via Yesu vi pinduiwa kolofa, ka vi fi vali kuenje epinduko liavo li sokisiwa lokulia ‘komana ya selekiwa.’—1 Va Korindo 15:53-57.
23. “Ewe li yela” kuenda “onduko yokaliye” vi lomboloka nye?
23 Ewe litekãva lia nena episo kovihandeleko viuviali wa va Roma, osimbu okuti ewe li yela lia lombolokele oku yovoka. Yesu poku eca “ewe li yela” oco Akristão olombuavekua vi yule, ci lomboloka okuti ovo ka va kuete etime kovaso aye, va yela haivo va lipua. Ocili okuti va Roma va kuatailevo ovawe oco a linge ondimbukiso yoku enda kocipito cimue ca kemãla. Omo liaco, “ewe li yela” li lomboloka okuti, olombuavekua via taviwa oku enda kilu oco vika linge uvala la Kameme. (Esituluilo 19:7-9) “Onduko yokaliye,” yi lomboloka esumũlũho olombuavekua vi kuete lioku likongela la Yesu oco va piñale Usoma wokilu. Ovina viosi evi, vi pondola oku vetiya olombuavekua oco vi kuate ombili kupange wavo va kasi oku lingila Yehova. Handi vali ci vetiyavo owiñi wakahandangala una u kuete elavoko lioku kala vofeka yelau palo posi.
24. Onjila yipi tu sukila oku kuama oco tu yuvule oku yapuisiwa lomanu vana va siapo etavo liocili?
24 Tu sukila oku ivaluka okuti, omanu vana va kala vekongelo lio Pergamo va kuatele ukamba la vana va siapo etavo liocili. Nda ovituwa viaco vĩvi via fetika oku nyõla uhayele kespiritu vekongelo tu kasi, tu sukila oku yuvula ukamba lomanu vaco oco tuamameko oku endela vocili. (Yoano 8:32, 44; 3 Yoano 4) Omo okuti olondotilina viesanda ale omanu vana va siapo etavo liocili vi pondola oku nyõla ekongelo, tu sukila oku lunguka lomanu vaco kuenda lalimue eteke ka tuka eceleli okuti elambalalo liolondingaĩvi li tu tateka oku pokola kuetu kocili.—Va Galatia 5:7-12; 2 Yoano 8-11.
25. Vocipama cikuãimo tuka lilongisa esapulo Kristu a tuma kakongelo api?
25 Etu tu sukila oku pokola kolondaka viepandiyo haivio vielungulo Yesu a sapuila akongelo epanduvali o kofeka yo Asia Menor! Omo okuti Yesu o kasi oku kuatisiwa lespiritu sandu, eye o kuete ovina vialua vioku sapuila kakongelo akuavo akuãla. Vocipama cikuãimo, tuka lilongisa eci catiamẽla kesapulo Yesu a tuma kakongelo oko Tuatera, Sardesi, Filadélfia kuenda lio ko Laodikea.
Ndamupi o Tambulula?
• Momo lie tu sukilila oku yevelela lutate eci Kristu a sapuila kakongelo?
• Ndamupi tu pondola oku kuatisa ekongelo oco li kuate ocisola cina catete?
• Nye tu popela tuti ndaño okuti Akristão vo ko Smurna kosimbu va kala olohukũi kovokuasi oluali pole va kala olohuasi?
• Poku sokolola eci catiamẽla kekongelo lio Pergamo, ndamupi tu sukila oku tenda omanu vana va siapo etavo liocili?
[Omapa kemela 8]
KO ASIA MENOR
KO HELASI
Ko Smurna
Ko Efeso
Ko Pergamo
Ko Tuatera
Ko Sardesi
Ko Filadélfia
Ko Laodikea
[Elitalatu kemela 12]
“Owiñi wakahandangala” uka sanjukila oku kala vofeka yelau palo posi
[Elitalatu kemela 13]
Akristão va lambalaliwile va yula oluali