Amamako Loku Pokola Osimbu Esulilo Ka Lieyile
‘Omanu vaka pokola Kukuambembua.’—EFETIKILO 49:10.
1. (a) Kosimbu, voku pokola ku Yehova mua kongelele nye? (b) Ocitumasuku cipi catiamẽla kepokolo Yakoba a tukula?
VOKU pokola ku Yehova olonjanja vialua mua kongelavo oku pokola komanu vana eye a tuma. Pokati komanu vaco eye a tuma, pa kongelele ovangelo, vakukululu yetu, olonganji, ovitunda, ovaprofeto kuenda olosoma. Ocalo colosoma vioko Isareli ca tukuiwile hati, ocalo ca Yehova. (1 Asapulo 29:23) Ci sumuisa calua, omo okuti olombiali vialua vioko Isareli ka via pokuile ku Suku, kuenje ovio kumue lomanu vana va tavele kokuavo, vosi yavo veya oku pita lovitangi vialua. Pole, Yehova ka yandulukile omanu vaye okuti ka va kuata vali elavoko. Eye wa va lembeleka lohuminyo yoku va ĩha Ombiali yimue yomboka haiyo ya sunguluka okuti yika nena asumũlũho ocili komanu vana va pokola. (Isaya 9:6, 7) Yakoba osimbu a kala kohulo yoku fa, wa lomboluile eci catiamẽla kosoma yi keya kovaso poku popia hati: “Ombueti yonanelo ka yi tundi ku Yuda, ndaño onganji kovitumbulukila viaye, toke Ukuambembua [eya], kuenje omanu va[ka] pokola kokuaye.”—Efetikilo 49:10.
2. Helie hẽ “Ukuambembua” kuenda voku viala kusoma waye mua kongela nye?
2 Ondaka “Ukuambembua,” kelimi lio Heveru yi lomboloka “Yuna Osesamẽla Cimue.” Ocili okuti, Ukuambembua wa kuata omoko yoku piñala usoma una wa sokisiwa ndombueti yuviali. Handi vali, wa kuata unene woku tumĩla ndonganji kovitumbulukila viaye. Omo liaco, vuviali waye ka mu kala lika ovitumbulukila via Yakoba, pole mu kongeliwavo ‘omanu’ vosi. Eci oco ci likuata lohuminyo Yehova a linga ku Avirahama okuti: “Nduisa ombuto yove ndolombungululu viokilu, pamue ndeseke li kasi pongongo yokalunga, kuenje ombuto yove yi piñala olombundi vianyali vavo. Olofeka viosi viokilu lieve vi sumũlũhila kombuto yove.” (Efetikilo 22:17, 18) Yehova wa situlula “ombuto” yaco kunyamo wa 29 K.K., eci a waveka Yesu wo ko Nasara lespiritu sandu liaye.—Luka 3:21-23, 34; Va Galatia 3:16.
Uviali Watete wa Yesu
3. Uviali upi Yesu a tambula eci a londa kilu?
3 Eci Yesu a enda kilu, hacoko a fetika oku viala omanu va kasi palo posi. (Osamo 110:1) Pole, eye wa tambula muẽle “usoma” kumosi lomanu vosi va pokola kokuaye. Upostolo Paulu wa tukula usoma waco eci a soneha ndoco: “[Suku] wa tu popela kuviali wowelema. Wa tu sondoluila kuviali [Womõlaye] wa soliwa.” (Va Kolosai 1:13) Epopelo liaco, lia fetika ko Pendekoste yunyamo wa 33 K.K., eci espiritu sandu lia lokila kolondonge via Yesu vina vi kuete ekolelo.—Ovilinga 2:1-4; 1 Petulu 2:9.
4. Ndamupi olondonge viatete via Yesu via lekisa epokolo liavo, kuenda ndamupi Yesu a tukula ocimunga cavo?
4 “Olomunga via Kristu” okuti olondonge viaye olombuavekua, lepokolo liocili vieya oku kongela omanu vakuavo vana veya oku linga ‘vakuepata’ limuamue vusoma wespiritu. (2 Va Korindo 5:20; Va Efeso 2:19; Ovilinga 1:8) Handi vali, ovo va sukilile oku amamako loku ‘likuata omunga lutima umuamue kuenda olondunge vimuamue’ oco va taviwe la Soma yavo Yesu Kristu. (1 Va Korindo 1:10) Omo lioku likuata kuavo omunga, oco va tukuiwila hati, “ukuenje wa kolelua haeye wa lunguka” ale ocisoko ca kalei wa kolelua.—Mateo 24:45; Luka 12:42.
Va Sumũlũisiwa Omo Lioku Pokola ku “Kalei” wa Suku
5. Ndamupi Yehova a enda oku longisa omanu vaye kosimbu?
5 Yehova wa siata oku angiliya alongisi oco va longise omanu vaye. Ndeci, va Yudea noke yoku tunda ko Bavulono, Esera kumue lalume vakuavo va loñoloha ka va tangelele lika Ocihandeleko ca Suku kovaso yomanu. Pole, ocihandeleko caco va ci “lombolola” ciwa kuenda va eca ‘elomboloko limue lia suapo’ Liondaka ya Suku.—Nehemiya 8:8.
6, 7. Ndamupi ukuenje wa kolelua a siata oku angiliya okulia kuespiritu lekuatiso Liosungu Yakulu Yolombangi via Yehova? Kuenda momo lie ca sungulukila oku pokola kukuenje wa kolelua?
6 Kocita catete, kunyamo wo 49 K.K., eci kua votuiwile ocitangi cimue catiamẽla kevamba, osungu yakulu okuti oyo ya kala ocisoko cukuenje wa kolelua, ya likutilila oco va sange onjila yoku tetulula ocitangi caco lekuatiso Liovisonehua. Eci ovo va sandeka vukanda onjila va nõlapo, omanu vosi va kala vakongelo veya oku pokola kondaka yaco kuenda va sanjukilile calua esumũlũho liaco lia tunda ku Suku. (Ovilinga 15:6-15, 22-29; 16:4, 5) Cimuamue haico ci kasi oku pita koloneke vilo, momo lekuatiso Liosungu Yakulu Yolombangi via Yehova, ukuenje wa kolelua haeye wa lunguka, wa siata oku eca elomboloko liovitangi vimue ndeci: Oku yuvula oku litenga vopulitika, oku sumbila osonde, oku sipa eliamba kuenda oku yuvula akaya. (Isaya 2:4; Ovilinga 21:25; 2 Va Korindo 7:1) Yehova wa sumũlũisa omanu vaye omo lioku pokola kuavo Kondaka yaye yi kasi oku eciwa lukuenje wa kolelua haeye wa lunguka.
7 Omo lioku pokola kukuenje wa kolelua haeye wa lunguka, omanu va Suku va siatavo oku lekisa esumbilo ku Cimue cavo Yesu Kristu. Epokolo liaco lia siata oku kuata elomboloko liocili koloneke vilo omo liocikele cinene Yesu a tambula coku viala ndomo ca lekisiwa vocitumasuku Yakoba a popia, eci a kala oku lavoka olofa viaye.
Ukuambembua Eye Oka Linga Ombiali ya Sunguluka Palo Posi
8. Ndamupi kuenda otembo yipi Kristu a fetika oku viala?
8 Ocitumasuku ca Yakoba ca popele hati, Ukuambembua oka songuila ‘omanu oco va pokole kokuaye.’ Ocili okuti, uviali wa Kristu nda weya oku lisanduila komanu valua okuti ku va Isareli yespiritu ci sule. Anga hẽ velie nda va kongeliwa vuviali waco? Elivulu Liesituluilo 11:15, li tambulula ndoco: “Uviali woluali wa linga uviali wa [Ñala] yetu kuenda wa Kristu waye. Eye [oka] viala oloneke vie enda ño-o hũ, ka vi pui.” Embimbiliya li lombolola okuti, Yesu wa tambula usoma kesulilo ‘liolotembo epanduvali’ ndomo ca lomboluiwa vocitumasuku okuti, ‘koloneke via vakualofeka,’ vina via sulila kunyamo wo 1914.a (Daniele 4:16, 17; Luka 21:24) Kunyamo waco, oco Kristu a tukuluka okuti wa linga Mesiya Soma, kuenda haiyo otembo a fetika oku ‘viala pokati kovanyali vaye.’—Mateo 24:3; Osamo 110:2.
9. Nye Yesu a linga eci a tambula Usoma waye? Pole, ovitangi vipi omanu va kasi oku liyaka lavio, ca piãla vali enene olondonge viaye?
9 Eci Yesu a vialekiwa komangu yusoma, tete wa tundisa Satana kuenda ovangelo vaye vãvi kuenje vosi yavo ‘va imbiwa kulo kilu lieve.’ Tunde eci Satana kumue lovangelo vaye va imbiwa kilu lieve, ovo va kasi oku nena ovitangi vialua komanu okuti lalimue eteke via kaleleko loku vetiya ekalo liomuenyo umue okuti ka ca lelukile oku pokola ku Yehova. (Esituluilo 12:7-12; 2 Timoteo 3:1-5) Ocili okuti, Satana o kasi oku likolisilako calua oco a yake lolombuavekua via Yehova vina vi kasi oku “imbila Yesu uvangi,” kumue lakamba vavo “olomeme vikuavo.”—Esituluilo 12:17; Yoano 10:16.
10. Oku tẽlisiwa kuovitumasuku vipi ku tu ĩha ekolelo liokuti uyaki Satana a kasi oku lingila Akristão vocili u panda kesulilo?
10 Satana ongusu yaye yi panda kesulilo momo tu kasi ‘keteke lia Ñala,’ kuenda lacimue ci tẽla oku tateka Yesu ‘koku yula kuaye.’ (Esituluilo 1:10; 6:2) Eye wa likuminya oku kapa ondimbukiso ya sulako ketendelo lieci ci soka 144.000 lia va Isareli yespiritu. Yesu, oka teyuilavo “owiñi wakahandangala okuti, oku va tenda lomue o ci tẽla. Va tunda kolofeka viosi kuenda kapata osi.” (Esituluilo 7:1-4, 9, 14-16) Pole, ca litepa lakamba vavo olombuavekua ceci okuti, omanu vaco ava vaka kala palo posi lepokolo liocili ku Yesu. (Daniele 7:13, 14) Ekalo liavo palo posi olio uvangi wocili u lekisa okuti, Ukuambembua wa linga ale Osoma ‘yuviali woluali luosi.’—Esituluilo 11:15.
Yilo Oyo Otembo Yoku Pokola ‘Kolondaka Viwa’
11, 12. (a) Helie lika oka yovoka kesulilo lioluali lulo? (b) Ovituwa vipi vi lekisa “espiritu lioluali” okuti vi kasi oku livokiya calua?
11 Omanu vosi okuti va yongola oku kuata omuenyo ko pui, va sukila oku pokola kueci Embimbiliya li popia okuti, omanu vosi ‘ka va kũlĩhĩle Suku, lava ka va tava kolondaka viwa via Ñala yetu Yesu,’ ka vaka yovuiwa keteke lionyeño ya Suku. (2 Va Tesalonike 1:8) Omo lioluali lulo lueyuka ndeti evĩho okuti omanu ka va yongola oku pokola kovihandeleko kuenda kolonumbi Viembimbiliya, ka ca lelukile oku pokola kolondaka viwa.
12 Embimbiliya li lombolola ocituwa coku lingila usuanji Suku okuti, “espiritu lioluali.” (1 Va Korindo 2:12) Poku lombolola ndomo ocituwa caco ci kasi oku yapuisa omanu, upostolo Paulu wa sonehela Akristão vokocita catete va kala ko Efeso hati: “[Ene] wa enda endaili [lolohole] eci wa kuami ovituwa violuali lulo loku pokola ku soma yolondele, ene muẽle Kristu o wihi vali omuenyo. Soma yolondele haeye eliapu, lopo o kasi loku linga upange waye vovitima via vakuesino. Letuvo tua kaile vakuesino eci tua lingaile oloñeyi vietimba. Tua lingainga ocipango cetimba leci covisimilo viutima, okuti letuvo tua sesamelele onyeño ndomanu vakuavo.”—Va Efeso 2:2, 3.
13. Ndamupi Akristão va pondola oku yuvula espiritu lioluali kuenda ekuatiso lipi liyilila kepokolo liavo?
13 Ci sanjuisa calua omo okuti, Akristão voko Efeso ka va tuihinyile loku kala apika vespiritu liaco liesino. Pole, noke veya oku linga omãla va Suku poku pokola kespiritu liaye kuenda veya oku tambula onima yapako awa. (Va Galatia 5:22, 23) Cimuamue haico ci kasi oku pita koloneke vilo momo espiritu lia Suku okuti olio ongusu ya velapo voluali luosi, yi kasi oku kuatisa olohuluwa viomanu oco va pokole ku Yehova, okuti va pondola oku kuata “elavoko . . . toke kesulilo.”—Va Heveru 6:11; Sakariya 4:6.
14. Ndamupi Yesu a lungula Akristão vosi va kasi koloneke vilo via sulako catiamẽla kovina vi pondola oku seteka epokolo liavo?
14 Ivaluka okuti, tu pondolavo oku kuatisiwa Lukuambembua kumue la Isiaye momo ka vaka ecelela okuti unyali ndeci olondele ale omanu vaka seteka epokolo lietu toke petosi liokuti ka tu tẽla vali oku tamalãla. (1 Va Korindo 10:13) Omo liaco, kueci catiamẽla kuyaki wetu kespiritu, Yesu wa tukula ovitangi vimue tu kasi oku liyaka lavio kulo koloneke via sulako. Eye wa ci linga lekuatiso liovikanda epanduvali vina a ecele vocinjonde kupostolo Yoano. (Esituluilo 1:10, 11) Ocili okuti, vovikanda viaco mua kala elungulo lia loñisiwile Kakristão vo kotembo yaco. Pole, ovikanda viaco via tiamisiwila vali enene ‘keteke lia Ñala’ lina lia fetika kunyamo wo 1914. Omo liaco, ci kuete esilivilo liocili nda tu pokola kesapulo liovikanda viaco.b
Yuvula Owesi, Evĩho Kuenda Ocituwa Coku Sandiliya Ovokuasi
15. Momo lie tu sukilila oku yuvula ovitangi vina via kala vekongelo lio ko Efeso? Kuenda ndamupi tu pondola oku ci linga? (2 Petulu 1:5-8)
15 Yesu ukanda waye watete, wa u tumisile kekongelo lio ko Efeso. Noke yoku lomboluila ku vamanji vekongelo, eci catiamẽla kepandi eye wa popia hati: “Puãi, ñuete love ondaka yokuti ocisola cove catete wa ci yanduluka.” (Esituluilo 2:1-4) Koloneke vilo, Akristão vamue ombili yina va lekisile tete yi kasi oku tepuluka kuenda ocisola cavo ku Suku ci kasivo oku tepuluka. Oku tepuluka kuaco kuombili, ku pondola oku honguisa ukamba Ukristão a kuetele Suku. Omo liaco, ci sukila oku popela ukamba waco lonjanga yalua. Ndamupi ci tava oku tumbulula vali ocisola caco? Ci lingiwa lekuatiso lielilongiso Liembimbiliya olonjanja viosi, oku endaenda kolohongele viekongelo, oku likutilila kuenda oku sokolola eci tua lilongisa. (1 Yoano 5:3) Ocili okuti, tu sukila oku ‘likolisilako’ oco tu kuatisiwe. (2 Petulu 1:5-8) Nda omunu noke yoku likonomuisa eye muẽle wa limbuka okuti handi lopo ka kasi oku lekisa ocisola, o sukila oku pengulula lonjanga ocitangi caco poku pokola kelungulo lia Yesu wa popia hati: “Ivaluka ndomo wa konyoha. Likekembela akandu ove, lovilinga viove.”—Esituluilo 2:5.
16. Ovituwa vipi vĩvi via enda oku yapuisa omanu va kala vekongelo lio Pergamo kuenda lio Tuatera? Kuenda momo lie olondaka Yesu a tumĩle kakongelo aco vi kuetele esilivilo koloneke vilo?
16 Akristão vekongelo lio Pergamo kuenda lio Tuatera, va pandiyiwa omo liepandi liavo, ekolelo kuenda ombili yavo. (Esituluilo 2:12, 13, 18, 19) Pole, noke veya oku kokiwa lovituwa vĩvi via Baliame la Isevele vana va li tumbikile kukahonga loku fendela Baale okuti veya oku yapuisa omanu valua kotembo ya va Isareli. (Atendelo 31:16; 1 Olosoma 16:30, 31; Esituluilo 2:14, 16, 20-23) Ci popiwa hẽ ndati catiamẽla koloneke vilo vi tukuiwa hati, “eteke lia Ñala”? Anga hẽ koloneke vilo kulivo ovituwa viaco vimuamue? Ocili okuti, ukahonga wa livokiya calua koloneke vilo kuenda u kasi oku tundisa omanu valua vekongelo lia Suku. Omo liaco, tu sukila oku lavulula oco tu yuvule oku kuata ukamba la vana va kasi vekongelo vakuavituwa viaco vĩvi kuenda vana ka va lilongisa letu Embimbiliya. (1 Va Korindo 5:9-11; 15:33) Omanu vosi va yongola oku pokola Kukuambembua, va sukila oku yuvula ovitalukilo viosi vĩvi loku tala vo Internet kuenda valivulu omanu va kasi epolõla.—Amosi 5:15; Mateo 5:28, 29.
17. Ndamupi Akristão voko Sardesi lava voko Laodikea va kala ndomo Yesu a sokisa ekalo liavo kespiritu?
17 Vekongelo lio Sardesi mua kala ño omanu vamue va tambuile epandiyo, pole onepa yalua yava va kalamo ka va tambuile epandiyo. Ovo ‘konduko,’ ale kemolẽho liavo lio ketimba, va kala lomuenyo, pole ka va lekisile onjongole layimue kovina viespiritu kuenje ku Yesu, va kala ndomanu vamue ‘va fa.’ Ovo ka va lekisile vali epokolo liocili kolondaka viwa. Hepisokuolio va pita lalio! (Esituluilo 3:1-3) Ekongelo lio ko Laodikea lia kalavo locitangi cimuamue. Ovo va lipandela ovokuasi avo lokupopia hati: ‘Tulohuasi’ pole, ku Kristu va kala ‘olosuke, olomeke, haivo va kala oku enda epõlõla.’—Esituluilo 3:14-17.
18. Ndamupi omunu a pondola oku yuvula oku kuata owesi lovina viespiritu kovaso a Suku?
18 Koloneke vilo, kulivo Akristão vamue okuti ekolelo liavo li kasi oku tepuluka omo lioku sina kuavo. Ci tava okuti, ovo va ecelela espiritu lioluali, oku tepulula ombili va kuatele tete komuenyo wavo. Kuenje, va fetika oku kuata owesi kelilongiso Liembimbiliya, koku likutilila, loku endaenda kolohongele Viakristão kuenda kupange woku kunda. (2 Petulu 3:3, 4, 11, 12) Omo liaco, ciwa okuti Akristão vaco va pokola ku Kristu poku konomuisa ovokuasi espiritu loku “landa [ku Yesu] ulu wa yenguluiwa londalu.” (Esituluilo 3:18) Vukuasi waco mua kongela ‘ovilinga viwa tu lingila vakuetu poku va kuatisa.’ Poku konomuisa ovokuasi aco espiritu tu ‘liangiliyila ociseveto ciwa cokotembo yi laika oku iya oco tu kuate omuenyo wocili.’—1 Timoteo 6:17-19.
Va Pandiyiwa Omo Liepokolo Liavo
19. Olondaka vipi viepandiyo haivio vi vetiya, Yesu a sapuila Kakristão voko Smurna kuenda voko Filadélfia?
19 Akongelo voko Smurna kuenda ko Filadélfia, vosi yavo va lekisile ongangu yimue yiwa yepokolo, momo vukanda Yesu a va tumisa, ka mu sangiwa ondaka layimue yoku va vetela evelo. Eye wa sapuila Akristão voko Smurna hati: “Nda kũlĩha ohali yove luputu wove, haimo wuhuasi.” (Esituluilo 2:9) Pole, olondaka evi via litepa calua la vina via tumĩwa Kakristão voko Laodikea okuti va solele calua ovokuasi, pole va kala olohukũi. Ocili okuti, Eliapu lia kala lonyeño yalua eci lia mõla omanu vamue va kala oku lekisa ekolelo kuenda oku pokola ku Kristu. Omo liaco, Yesu wa lungula hati: “Ku ka yokokele ohali o laika oku tala. Hu sapuila okuti eliapu limba vamue pokati kene vokayike okuti vu nyikiwa. Kuenje wu tala ohali ekui lioloneke. Pandikisa ño toke kokufa, kuenje hu iha ekolowa liomuenyo.” (Esituluilo 2:10) Olondaka vimuamue haivio Yesu a pandiya lavio Akristão voko Filadélfia hati: “[Ove] wa pokola kondaka yange, kuenje kua likalele onduko yange. Njiya ndopo. Kuata eci o kuete, okuti lomue o ku nyeha ekolowa liove.”—Esituluilo 3:8, 11.
20. Ndamupi olohuluwa viomanu va sangiwa vakalo a litepa va pondola oku pokola kolondaka via Yesu koloneke vilo?
20 Tunde kunyamo wo 1914 eci “eteke lia Ñala” lia fetika, olombuavekua via supapo kuenda akamba vavo olomeme vikuavo, vina okuti cilo etendelo liavo lisoka olohuluwa, vosi yavo va kasivo oku pokola kolondaka via Yesu omo liombili yavo kupange woku kunda kuenda epandi va kasi oku lekisa. Ndeci vamanjavo va linga kocita catete, vamue pokati kavo va siata oku tala ohali omo liepokolo liavo ku Kristu poku kapiwa volokayike. Omanu vakuavo, va siata oku pokola kolondaka via Yesu poku ‘lavulula’ omo lioku ñualiwa lomanu vãvi haivo vakuacipululu. (Mateo 6:22, 23) Omo liaco, ndaño lovitangi vialua komuenyo wavo kuenda akalo akuavo a litepa, Akristão vocili va nõlapo oku lekisa epokolo liavo poku amamako loku sanjuisa utima wa Yehova.—Olosapo 27:11.
21. (a) Ocikele cipi cespiritu ukuenje wa kolelua haeye wa lunguka a kasi loku tẽlisa? (b) Ndamupi tu pondola oku lekisa okuti tu kasi oku pokola Kukuambembua?
21 Osimbu tu panda kohali yalua, “ukuenje wa kolelua haeye wa lunguka,” wa nõlapo onjila yoku tẽlisa ohuminyo yaye yoku pokola ku Kristu Cime cayo. Vepokolo liaco mua kongela oku angiliyila okulia kuespiritu ku vakuanjo ya Suku votembo ya tukuiwa. Omo liaco, tu amamiko loku eca olopandu kocisoko ci komohĩsa ca Yehova kuenda ovina viwa ca siata oku angiliya. Nda tua ci linga, tu kasi oku lekisa epokolo lietu Kukuambembua una oka eca onima yomuenyo ko pui komanu vosi va pokola kokuaye.—Mateo 24:45-47; 25:40; Yoano 5:22-24.
[Atosi pombuelo yamẽla]
a Oco o kuate elomboloko lia suapo liatiamẽla ‘kolotembo epanduvali,’ tanga elivulu Ukũlĩhĩso Utuala Komuenyo Ko Pui, kocipama 10, lia sandekiwa Lolombangi via Yehova.
b Oco o kuate elomboloko lia suapo liatiamẽla kovikanda epanduvali, tanga elivulu Revelação—Seu Grandioso Clímax Está Próximo!, lia sandekiwa Lolombangi via Yehova kemẽla 33.
Handi Ocivaluka?
• Ocikele cipi Yesu a kuata ndomo ca popiwile la Yakoba eci a kala oku lavoka olofa pula waye?
• Ndamupi tu pondola oku limbuka okuti Yesu eye Ukuambembua kuenda ocituwa cipi tu sukila oku yuvula?
• Elungulo lipi li kuete esilivilo kokuetu li sangiwa vovikanda via tumĩwa kakongelo epanduvali ana a lomboluiwa kelivulu Liesituluilo?
• Ndamupi tu pondola oku kuama ongangu Yakristão voko Smurna lava voko Filadélfia?
[Elitalatu kemẽla 28]
Yehova o sumũlũisa omanu vaye omo liepokolo liavo ku “kalei” wa kolelua
[Elitalatu kemẽla 29]
Omo liolonjanjo via Satana, oku pokola ku Suku ka ca lelukile
[Elitalatu kemẽla 31]
Ukamba wocili la Yehova u tu kuatisa oku pokola kokuaye