OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET Colombangi Via Yehova
Olombangi Via Yehova
OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET
Umbundu
Ũ
  • Ñ
  • ñ
  • õ
  • Õ
  • ũ
  • Ũ
  • ĩ
  • Ĩ
  • ã
  • Ã
  • ẽ
  • Ẽ
  • EMBIMBILIYA
  • ALIVULU
  • OLOHONGELE
  • w03 1/6 kam. 13-18
  • Yevelela Eci Espiritu li Popia!

Vonepa eyi ka mu sangiwa ovideo layimue.

Tu ecele, kua pita ocitangi cimue poku lekisa ovideo.

  • Yevelela Eci Espiritu li Popia!
  • Utala Wondavululi—2003
  • Otulosapi
  • Ocipama ci Likuata
  • Kungelo o Sangiwa ko Tuatera
  • Kungelo o Sangiwa ko Sardesi
  • Kungelo o Sangiwa ko Filadélfia
  • Kungelo o Sangiwa ko Laodikea
  • Elongiso Kokuetu Vosi
  • Kristu o Sapuila Akongelo
    Utala Wondavululi—2003
  • Amamako Loku Pokola Osimbu Esulilo Ka Lieyile
    Utala Wondavululi—2002
Utala Wondavululi—2003
w03 1/6 kam. 13-18

Yevelela Eci Espiritu li Popia!

“U o kasi lovatui a yevelele eci espiritu li popia lakongelo.”​—⁠ESITULUILO 3:⁠22.

1, 2. Elungulo lipi lia pituluiwa liatiamẽla kesapulo Yesu a tuma kakongelo epanduvali ana a tukuiwa velivulu Liesituluilo?

OMANU va Yehova, va sukila oku yevelela lutate olondaka Yesu Kristu a sapuila kakongelo epanduvali ana a tukuiwa Vembimbiliya kelivulu Liesituluilo. Vasapulo aco a tumiwa kakongelo, mu sangiwa elungulo li popia hati: “U o kasi lovatui a yevelele eci espiritu li popia lakongelo.”​—⁠Esituluilo 2:​7, 11, 17, 29; 3:​6, 13, 22.

2 Etu tua lilongisa ale eci catiamẽla kesapulo Yesu a tuma kovangelo, ale kakulu vekongelo vo ko Efeso, vo ko Smurna kuenda ko Pergamo. Ndamupi tu pondola okupa esilivilo kesapulo Yesu a tuma kakongelo akuavo akuãla lekuatiso liespiritu sandu?

Kungelo o Sangiwa ko Tuatera

3. Olupale luo Tuatera lua kala pi kuenda nye omanu va enda oku pangelamo okuti ca kemalẽle calua?

3 Yesu Kristu “omõla a Suku,” wa eca epandiyo kuenda elungulo kekongelo lio Tuatera. (Tanga Esituluilo 2:18.) Olupale luo Tuatera (okuti cilo lu tukuiwa hati Akhisar), lua kala kohulo yolui Gediz (okuti kosimbu lua tukuiwile hati Hermus), kutakelo wo Asia Menor. Olupale luaco lua kemalẽle calua omo liovopange alua a lekisa uloño va enda oku lingilamo. Olomesele via enda oku panga otinda yimue yikusuka lekuatiso liolombombo viuti umue u tukuiwa hati, garança. Ukãi umue o tukuiwa hati Ludia una noke weya oku linga Ukristão eci upostolo Paulu a nyula olupale luo Filipoi kofeka yo Helasi, ‘wa enda oku landisila volupale luo Tuatera olonanga viohusu, ale vikusuka.’​—⁠Ovilinga 16:​12-15.

4. Momo lie ekongelo lio Tuatera lia pandiyiwila?

4 Yesu wa pandiya omanu vekongelo lio Tuatera omo liovilinga viavo viwa ndeci, ocisola, ekolelo, epandi kuenda upange wavo woku kunda. Handi vali, ‘ovilinga viavo viasulako ovio via velapo vali okuti viatete vi sule.’ Ndaño okuti tua linga ovina viwa konyima, pole, tu sukila oku lavulula oco tuamameko lovituwa vietu viwa.

5-7. (a) Helie ukãi o tukuiwa okuti ‘Isevele’ kuenda nye eye a enda oku vetiya oku linga? (b) Esapulo Kristu a tuma kekongelo lio Tuatera, li kuatisa akãi vana va sumba Suku oku linga nye?

5 Omanu vekongelo lio Tuatera va enda oku ecelela efendelo lioviteka, olondotilina viesanda kuenda ukahonga. Pokati kavo pa kala ‘ukãi umue Isevele’ pole ci tava okuti, kua kala ocimunga cimue cakãi vamue va kuatele ovituwa vĩvi ndevi via Nasoma Isevele una watiamẽlele kekũi liapata Olosoma vio ko Isareli. Olonoño vimue via popia hati, ‘akãi vamue vakuawanji wesanda,’ vo kofeka yo Tuatera va enda oku likolisilako oku yapuisa Akristão oco va fendele ovisoko viomanu vakualomĩlu vina via tumbikiwila oku eca ekuatiso, lolonumbi viatiamẽla kolomĩlu viesanda kuenda oku kuata onepa kovipito vina okuti mua kongela oku lumba okulia koviteka. Omo liaco, ka tuka eceleli okuti, omanu vana va litukula hati ovaprofeto, va yapuisa Akristão va sangiwa vekongelo koloneke vilo!

6 Kristu ‘wa kupula Isevele la vana va linga laye ukahonga kuenda wa va imba kohali ya lua momo ka va tindukile kovilinga viavo vĩvi.’ Akulu vekongelo va sukila oku yuvula oku ecelela alongiso aco ãvi kuenda ovituwa viaco. Handi vali, Akristão ka va sukila oku linga ukahonga konepa yespiritu ale konepa yetimba kuenda oku kuama efendelo lioviteka, oco va kũlĩhe okuti, ‘ovina via longa via Satana, viosi viatiamẽla kevĩho. Nda tua pokola kelungulo lia Yesu, ‘tuka kakatela kovina tu kuete’ kuenda ka tuka yuliwa lekandu. Omo okuti olombuavekua via likala ovituwa vĩvi, olonjongole, kuenda ovimãho violuali, ovo vaka pinduiwa lelavoko lioku tambula “unene woku viala olofeka” kuenda oku likongela la Kristu oco va kundule olondingaĩvi voluali luosi. Omo liaco, koloneke vilo vakongelo mu sangiwa olombuavekua vi sokisiwa ndolombungululu okuti, eci vi pinduiwila oku enda kilu, vika eciwa ‘kolumbungululu lua tua luomẽle’ okuti, Yesu Kristu, Sandombua. (Esituluilo 22:16).

7 Omanu va kala vekongelo lio Tuatera va lunguiwa oco ka vaka ecelele evĩho liakãi vana va siapo etavo liocili. Koloneke vilo, esapulo Kristu a tuma kakongelo, lia siata oku kuatisa akãi vana va sumba Suku oco va pokole kocikele cavo Suku a va nõlela. Ovo ka va seteka oku li kapa pomangu yalume poku songola kuenda ka va yapuisila vamanji kefendelo lioviteka ale kukahonga. (1 Timoteo 2:12) Pole, akãi vaco, va siata oku lekisila ongangu yimue yiwa kovilinga viavo kuenda va litumbika kupange una u sivaya Suku. (Osamo 68:11; 1 Petulu 3:​1-6) Nda omanu va kasi vekongelo va lilava kolondotilina viesanda kuenda kovituwa via vĩha okuti va velisapo lika upange Wusoma, eci Kristu akeya kaka va kundula pole oka va ĩha asumũlũho alua.

Kungelo o Sangiwa ko Sardesi

8. (a) Olupale luo Sardesi lua kala pi kuenda nye ci lomboluiwa catiamẽla kolupale luaco? (b) Momo lie ekongelo lio Sardesi lia sukilile ekuatiso?

8 Ekongelo lio Sardesi lia sukilile ekuatiso limue lionjanga momo lia file konepa yespiritu. (Tanga elivulu Liesituluilo 3:​1-6.) Olupale luo Sardesi lua kala ocinãla ci soka 50 kolokilometulu kombuelo yo Tuatera kuenje olupale luaco lua kemalẽle calua omo liukuasi walio. Kua kala olomĩlu, lupange woku lima ovapia kuenda mua enda oku pangiwila uwalo u tukuiwa hati wo lã kuenda atapete. Kuenje ovina viaco evi ovio via ecelela okuti ku kala ovokuasi alua kuenje volupale luaco mua kala eci ci soka 50.000 komanu. Ndomo ca lomboluiwa lulume umue ukuasapulo o tukuiwa hati Josefo, kocita catete O.Y., olupale luo Sardesi lua kuatele omanu valua va Yudea. Volupale luaco mua kala ovingululu vimue viosimbu violosunangonga kuenda onembele yo suku yesanda ya va Efeso yi tukuiwa okuti, Diana.

9. Nda tua limbuka okuti upange wetu ku Suku ‘u kasi kohele yoku fa,’ kespiritu nye tu sukila oku linga?

9 Kristu wa sapuila ungelo wekongelo lio ko Sardesi hati: “Nda kũlĩha ovilinga viove. O kuete onduko okuti o kasi lomuenyo, [pole] wa fa.” Nda tua kũlĩhĩwa okuti tumanu vamue va loñoloha kespiritu pole ka tu kasi oku lekisa onjongole kupange wetu Wakristão, kuenda ka tu lingi upange lutima wetu wosi kuenje, ‘tu kasi kohele yoku fa’ kespiritu, nye tu sukila oku linga? Tu sukila oku ‘ivaluka esapulo Liusoma tua tambula leci tua yeva’ kuenda oku likolisilako oku lekisa ombili kupange wetu u kola. Handi vali, tu sukilavo oku fetika oku lekisa onjongole yoku endaenda kolohongele viekongelo lutima wetu wosi. (Va Heveru 10:​24, 25) Kristu wa lungula ekongelo lio ko Sardesi hati: “Nda ku tava oku pasuka, ame njiya ndocimunu, lowola yaco njiya kokuove ku yi.” Anga hẽ elungulo eli li kuetevo esilivilo koloneke vilo? Ndopo muẽle tuka pita vesombiso liovina viosi tua linga.

10. Ndeci ca pita la vamue kekongelo lio ko Sardesi, nye ci pondola oku pitavo Lakristão vamue koloneke vilo?

10 Ndeci vekongelo lio ko Sardesi mua kala omanu vamue okuti va lekisile ovituwa viwa, cimuamue haicovo koloneke vilo, momo kulivo vamue okuti, ‘ka va liñisile olonanga viavo. Ovo va wala olonanga vi yela, kuenje va kasi oku endaenda [la Kristu] momo va ci sesamela.’ Ovo, olonjanja viosi va kasi oku lilekisa komanu okuti Akristão vocili, va pua evĩho kuenda va likala ovituwa viosi vĩvi violuali. (Tiago 1:27) Omo liaco, Yesu ‘kaka kungulako olonduko viavo velivulu liomuenyo. Eye oka tukuila olonduko viavo kovaso ya Isiavo lovangelo vaye.’ Ocisoko colombuavekua vika kala kumue la Kristu okuti eye ndombua yavo eci vika wala olonanga viyela vina vi lomboloka ovilinga via sunguluka violosandu via Suku. (Esituluilo 19:⁠8) Omo liupange u komohĩsa olombuavekua vi lavoka oku tambula oko kilu, eci ci va vetiya oku yula oluali lulo. Handi vali, kulivo asumũlũho a pongiyiwila omanu vana vomboka okuti va kuete elavoko lioku kala palo posi otembo ka yi pui. Olonduko viavo via sonehiwavo velivulu liomuenyo.

11. Nda tua limbuka okuti tu kasi lowesi kespiritu nye tu sukila oku linga?

11 Lomue pokati ketu o yongola oku hongua kespiritu ndeci vakuekongelo lio ko Sardesi va kala. Pole, nda tua limbuka okuti tu kasi oku hongua kespiritu, nye tu sukila oku linga? Tu sukila oku likolisilako oco tu linge eci ca sunguluka. Pamue tu limbuka okuti tu kasi oku wila vonjila yimue ya vĩha, poku lekisa owesi woku endaenda kolohongele viekongelo kuenda oku lekisa onjongole yitito kupange wetu woku kunda. Nda tu kasi oku pita locitangi caco, tu sukila oku pinga ku Yehova ekuatiso vohutililo. (Va Filipoi 4:​6, 7, 13) Oku tanga Embimbiliya oloneke viosi, kumue lalivulu ana a sandekiwa ‘la kalei wa kolelua,’ ana a lombolola eci ci kasi Vembimbiliya, ci tu kuatisa oku pama kespiritu. (Luka 12:​42-44) Nda tua ci linga, tuka sokisiwa la vamanji vana va kala kekongelo lio Sardesi okuti va taviwile la Kristu kuenda tuka kolisa vamanjetu vekongelo.

Kungelo o Sangiwa ko Filadélfia

12. Ndamupi ove o lombolola eci catiamẽla katavo ana a kala volupale luo Filadélfia kosimbu?

12 Yesu wa pandiya omanu va kala vekongelo lio ko Filadélfia. (Tanga elivulu Liesituluilo 3:​7-13.) Olupale luo Filadélfia (okuti cilo lu tukuiwa hati Alasseir), lua kemalẽle calua omo liovinyu va enda oku pangela kolofeka viokutakelo wo Asia Menor. Ovo va enda oku fendela osuku yimue yovinyu yi tukuiwa hati, Dioniso. Va Yudea vana va kala ko Filadélfia, va seteka oku vetiya Akristão va Yudea va kala volupale luaco oco va pokole vali kovituwa vina viatiamẽla Kocihandeleko ca Mose.

13. Ndamupi Kristu a talavaya ‘losapi ya Daviti’?

13 Omo okuti Kristu “o kuete osapi ya Daviti,” eye, wa tambula ocikele coku tata ovina viosi viatiamẽla Kusoma kuenda oku songuila epata lina li kuete ekolelo. (Isaya 22:22; Luka 1:32) Osapi yaco oyo ya kuatisa Yesu koku eca ovikele Viusoma Kakristão vana va kala ko Filadélfia kosimbu kuenda kovitumãlo vikuavo. Tunde kunyamo wo 1919, Yesu wa ‘yuluila epito kalei wa kolelua,’ una o kasi oku songuila upange woku kunda Usoma okuti ka kuli unyãli la umue o tẽla oku tateka upange waco. (1 Va Korindo 16:9; Va Kolosai 4:​2-4) Omo liaco, epito Liusoma lia yikiwila omanu vana “vakuasunangonga ya Satana,” okuti ka vatiamẽlele kepata lia va Isareli yespiritu.

14. (a) Ohuminyo yipi Yesu a eca kekongelo lio Filadélfia? (b) Ndamupi tu tẽla oku popeliwa kotembo yoku ‘nyikiwa’?

14 Yesu wa lingile ohuminyo Kakristão vo ko Filadélfia hati: “Ove, omo wa pokola eci nda ku kisika epandi, oco hu lava eci kuiya okunyikiwa kuna ku kasi loku iya [kolonepa viosi vio] kilu lieve.” Oco omunu a litumbike kupange woku kunda, o sukila oku kuata epandi ndeli Yesu a kuatele. Eye lalimue eteke a ecelele oku tatekiwa lovanyãli vaye, pole wa nõlelepo lika oku linga ocipango ca Isiaye. Kristu wa pinduiwila komuenyo wokilu okuti ka fi vali. Nda tua nõlapo oku fendela lika Yehova okuti tu kuatisa kupange Wusoma poku kunda olondaka viwa, tuka popeliwa kotembo yoku ‘nyikiwa.’ Tuka ‘lava ciwa eci tu kuete’ cina tua tambula ku Kristu poku likolisilako oku talavaya calua kupange wetu woku kunda Usoma. Oku ci linga, cika kuatisa olombuavekua oku tambula ekolowa oko kilu kuenda cika kuatisavo owiñi wakahandangala oco u kuate omuenyo ko pui voluali luokailye palo posi.

15. Omanu vana vaka kala ‘olongunji vionembele ya Suku’ va sukila oku linga nye?

15 Kristu kohuminyo yaye wa vokiyako olondaka viokuti: “[Omunu wosi] o yula ndu lingisa ongunji vonembele ya Suku yange. [Ndika] soneha kokuaye onduko ya Suku yange, londuko yimbo lia Suku yange, hailio Yerusalãi yokaliye yi tunda kilu ku Suku yange. Sonehavo onduko yange muẽle yokaliye.” Akulu vekongelo olombuavekua va sukila oku teyuila efendelo liocili. Ovo va sukila oku tiamẽla ‘ko Yerusalãi yokaliye’ poku kunda eci catiamẽla Kusoma wa Suku kuenda oku liyelisa kespiritu. Ovo va sukilavo oku tẽlisa olonumbi viaco evi nda va yongola oku kala olongunji vionembele yi kola oko kilu. Kuenje, nda va ci linga, ci lekisa okuti va kasi oku ambata onduko yolupale lua Suku okuti va linga olonyitiwe viokilu kuenda va kapako Kristu ndombua yavo. Omo liaco, ovo va sukila oku kuata ovatũi oku “yevelele eci espiritu li kasi oku popia kakongelo.”

Kungelo o Sangiwa ko Laodikea

16. Ovolandu api atiamẽla kolupale luo Laodikea?

16 Kristu wa lungula omanu vana va kala vekongelo lio ko Laodikea. (Tanga elivulu Liesituluilo 3:​14-22.) Olupale luo Laodikea lua kala ocinãla ci soka 140 kolokilometulu lo kutundilo wo ko Efeso hailuo lua kala panyaha olonjila viomanu vana vakuakulinga olomĩlu ocipepi locimbota cimue ci lisungue Lolui lu tukuiwa hati Liko. Handi vali, volupale luaco mua enda oku pangiwila ovina vialua violomĩlu kuenda olonjo vioku seleka olombongo. Olupale luo Laodikea lua kemalẽlevo calua omo liuwalo wolã utekãva va enda oku pangelako. Handi vali ofeka yaco ya kemalẽlevo calua omo mua kala osikola yomanu va lilongisa uloño woku sakula, pole ci tava okuti ko Laodikea oko va pangela ovihemba vimue vioku sakula ovaso va enda oku tukula hati, Pó Frígio. Volupale luaco mua kalavo osuku yuloño woku sakula yi tukuiwa hati, Asclépio okuti oyo ya velelepo pokati kolosuku vikuavo. Vo Laodikea mua kala omanu valua va Yudea, kuenje vamue pokati kavo va kala olohuasi.

17. Momo lie omanu vo ko Laodikea va pisiwila?

17 Yesu poku tuma esapulo kekongelo lio ko Laodikea lekuatiso ‘liungelo’ eye wa vangula lutõi omo liomoko yaye yoku songola, momo “eye ombangi yina yocili lesunga, haeye efetikilo liovina Suku a lulika.” (Va Kolosai 1:​13-16) Omanu vo ko Laodikea va pisiwa momo va kala omanu vamue okuti ‘oku talala ka va talalele kuenda oku tokota ka va tokotele’ kespiritu. Omo okuti ovo va kala omanu vamue vakuakalendewuya, Kristu wa va sanja vomẽla waye. Kokuavo ca lelukile oku kuata elomboloko liolondaka evi. Ocipepi lolupale luo Hierapoli, kua kala ono yovava a tokota kuenda volupale lua va Kolosai mua kala ovava ana a talala. Omo okuti ovava a enda volupale luo Laodikea a tunda ocipãla, eci a pitila volupale ovava aco a enda oku kala lokalendewuya. Konepa yalua yolui luaco, kua pangiwile olekua yimue mua enda oku pita ovava aco. Ocipepi lolupale luaco luo Laodikea, kua kapiwile ovawe amue a tombuiwa vokati okuti a maniwa losimende.

18, 19. Ndamupi Akristão vo koloneke vilo va pondola oku kuatisiwa ndeci va Laodikea va kuatisiwa?

18 Omanu vo koloneke vilo, va sokisiwa la vana vo ko Laodikea, okuti oku tokota ka va tokotele kuenda oku pola ka va polele. Omo okuti ovo va kasi ndovava ana a kuete okalendewuya, Kristu oka va sanja! Yesu ka yongola okuti ovo va kala va kapitiya kaye ndolombuavekua okuti “olomunga via Kristu.” (2 Va Korindo 5:20) Nda ovo ka va likekembelele akandu avo, vaka pumba esumũlũho liavo lioku kala akundi Vusoma. Va Laodikea va pitisile kovaso oku sandiliya ovokuasi kuenda ka ‘va kũlĩhĩle okuti va sekuka, va koka ohenda haivo olosuke, olomeke kuenda va kala epõlõla.’ Koloneke vilo, oco omanu va yuvule oku kala olohukũi kespiritu, olomeke kuenda oku kala epõlõla, va sukila oku landa ku Kristu “ulu [una] wa yenguluiwa” woseteko yekolelo ‘lolonanga vi yela’ viesunguluko, kuenda oku kuata “ovaso” a pondola oku limbuka ovina viespirtu. Akulu vekongelo va sanjukila oku eca ekuatiso kokuavo konepa yespiritu, oco va linge ‘olohuasi kekolelo.’ (Tiago 2:5; Mateo 5:⁠3) Handi vali, akulu vekongelo va sukilavo oku eca ekuatiso komanu vaco oco “ovaso” avo a limbuke ovina viespiritu poku tava loku kuama elongiso lia Yesu, elungulo liaye, longangu yaye yiwa eye a eca kuenda ovituwa viaye viwa. Oku pokola kolonumbi evi, ci pondola oku kuatisa Ukristão oku yuvula “oloñeyi vietimba, loñeyi yovaso, kuenda oku litunila ovina viomuenyo [ulo].”​—⁠1 Yoano 2:​15-17.

19 Yesu o pisa kuenda o pindisa omanu vosi vana a sole calua. Omo okuti akulu vekongelo va kasi oku songuiwa la Yesu, poku eca elungulo ovo va sukilavo oku lekisa ocisola. (Ovilinga 20:​28, 29) Omanu vo ko Laodikea va sukilile oku ‘kuata ombili kuenda oku likekembela akandu avo,’ poku siapo ovisimĩlo viavo vĩvi kuenda oku pengulula omuenyo wavo. Anga hẽ pokati ketu pali omanu vamue okuti va kuãi omuenyo una u tepulula upange wetu u kola ku Suku poku velisapo ovina viosi ka vi kuete esilivilo komuenyo? Omo liaco, ‘tu landi onguendu ku Yesu yoku yelisa vovaso’ etu oco tu tẽle oku limbuka esilivilo lioku lekisa ombili koku pitisa kovaso Usoma.​—⁠Mateo 6:⁠33.

20, 21. Koloneke vilo velie va kasi oku pokola eci Yesu a “totola” kepito kuenda va kuete elavoko lie?

20 Kristu wa popia hati: “Tala, nãi kuvelo loku totola. Nda muli u o yeva ondaka yange kuenje o njuluila epito, nyiñila kokuaye, ndia laye, leye o lia lame.” Olonjanja vimue, Yesu wa enda oku longisa ovina viespiritu kolowola viokulia. (Luka 5:​29-39; 7:​36-50; 14:​1-24) Cilo eye o kasi oku totola kepito nda lina liekongelo lia va Laodikea. Anga hẽ omanu vaco vaka tava oku yuluila Yesu epito okuti vo tambula ciwa locisola kuenda oku sanjukila calua oku kala kuaye pokati kavo kumosi loku ecelela okuti va longisiwa laye? Nda va kuama onjila eyi, Kristu oka va lingila ocipito kumosi laye oco va kuatisiwe calua kespiritu.

21 Koloneke vilo, “olomeme vikuavo” vi kasi oku ecelela oku kuatisiwa la Yesu kuenda ovilinga viavo viwa vika va tuala komuenyo ko pui. (Yoano 10:16; Mateo 25:​34-40, 46) Olombuavekua viosi via yula, Kristu oka eca kokuavo esumũlũho lioku ‘tumãla lavo kocalo caye eci eye a yula kuenje wa tumãla la Isiaye kocalo caye.’ Ocili okuti, olombuavekua viosi via yula, Yesu wa likuminya kokuavo oku va ĩha onima yoku tumãla kocalo, kondio ya Isiaye oko kilu. Omo liaco, olomeme vikuavo via yula vi lavokavo oku tambula onima yoku kala vofeka yelau palo posi vemẽhi Liuviali Wusoma.

Elongiso Kokuetu Vosi

22, 23. (a) Ndamupi Akristão vosi va pondola oku kuatisiwa lolondaka via Yesu vina a tuma kakongelo epanduvali? (b) Onjila yipi tu sukila oku nõlapo oku kuama?

22 Ocili okuti Akristão vosi va pondola oku kuatisiwa lolondaka Yesu a tuma kakongelo epanduvali ana a kala ko Asia Menor. Omo liepandiyo liocisola Kristu a eca, eci ci pondolavo oku vetiya akulu vekongelo oku eca epandiyo komanu vana va sangiwa vakongelo ale akongelo ana okuti a kasi oku tẽlisa ciwa ovikele viavo kespiritu. Eci akulu vekongelo va limbuka okuti vekongelo muli manji umue wa hongua kespiritu, ovo va pondola oku u kuatisa oco a pokole kolonumbi Viembimbiliya. Omo liaco, vosi yetu tuamamiko oku kuatisiwa lalungulo ana Kristu a tuma kakongelo epanduvali poku likutilila kuenda ka tuka cilui poku ci linga.a

23 Koloneke vilo via sulako, tu sukila oku yuvula oku tẽlisa lika olonjongole vietu muẽle, oku sandiliya ovokuasi ale oku linga ocina cimue ci pondola oku tepulula upange wetu ku Suku. Omo liaco, akongelo osi amameko loku nina ndolovela Yesu a kapa povitumãlo viavo. Omo okuti etu Tuakristão tu kuete ekolelo, tu sukila oku lekisa onjongole yocili eci Kristu a popia kuenda oku yevelela lutate eci espiritu li popia. Nda tu amamako oku ci linga, tuka taima ndocinyi culamba wa Yehova.

[Etosi pombuelo yemela]

a   Elivulu Liesituluilo 2:1–3:​22, li lomboluiwa okupisa kocipama 7 toke 13 velivulu losapi ya linga hati, Revelação​—⁠Seu Grandioso Clímax Está Próximo!, lia sandekiwa Lolombangi via Yehova.

Ndamupi o Tambulula?

• ‘Isievele wa kala ukãi’ umue wa tuwa ndamupi? Kuenda momo lie akãi vana va pokola ku Suku va sukilila oku yuvula oku kuama ongangu yaye?

• Ekongelo lio ko Sardesi lia tuwile ndamupi? Kuenda nye tu pondola oku yuvula oco ka tuka kuame ovituwa Viakristão vana va kala vekongelo liaco?

• Ohuminyo yipi Yesu a ecele kekongelo lia va Filadélfia kuenda ndamupi olohuminyo viaco vi kapiwako koloneke vilo?

• Momo lie omanu va kala vekongelo lio ko Laodikea va pindisiwila? Pole Akristão vakuambili va lavoka oku tambula nye?

[Elitalatu kemela 14]

Tu sukila oku yuvula oku kuama olonjila vĩvi ‘viukãi una o tukuiwa hati, Isevele’

[Elitalatu kemela 16]

Yesu wa yuluila olondonge viaye ‘epito’ lioku kunda Usoma

[Elitalatu kemela 18]

Ove hẽ o tava ku Yesu kuenda o yevelela kokuaye?

    Alivulu Wumbundu (1993-2025)
    Tunda
    Iñila
    • Umbundu
    • Tumisa o link
    • Ceci o yongola
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Alungulo Onumbi
    • Onumbi Yoku Liteyuila
    • Ndomo o Liteyuila
    • JW.ORG
    • Iñila
    Tumisa o link