Elongiso Liokuti Ovina Via Tukuluka ño li Kuete hẽ Elitokeko Lembimbiliya?
ANGA hẽ Suku wa sokiya ovinyama oco vi pongoloke omanu? Anga Suku wa lulika okacipuka kamue ka li pongolola ombisi, yu ombisi yaco ya li pongolola ovinyama vi li koka posi noke via pongoloka olosima toke eci via linga omanu? Olonoño kumue lasongui vatavo amue, va tava kelongiso liokuti ovina via tukuluka ño kuenda Kembimbiliya. Ovo va siata oku popia okuti ulandu u sangiwa Vembimbiliya kelivulu Liefetikilo olusapo luaño. Omo liaco, li pula ndoco: ‘Elongiso liokuti omanu va tunda kovinyama li li kuata hẽ Lembimbiliya?’
Oku kũlĩha ndomo tua lulikiwa kuka tu kuatisa oku limbuka ekalo lietu, oku tua loña, kuenda ndomo tu tata omuenyo wetu. Oku kuata ukũlĩhĩso waco cika tu kuatisavo oku limbuka esunga lieci Suku a ecelela ohali, kuenda eci a ka linga kovaso yoloneke. Ka tu pondola oku kuata ukamba la Suku nda ka tua kuatele ekolelo liokuti eye Uliliki wetu. Omo liaco, tu konomuisi eci Embimbiliya li popia catiamẽla koku lulikiwa kuomunu, ekalo liaye cilo, kuenda kotembo yi laika okuiya. Kuenje, tuka limbuka nda elongiso liokuti ovina via tukuluka ño li li kuata Lembimbiliya.
Ceci Kua Kala Lika Omunu Umosi
Olonoño via siata oku longisa okuti ovinyama ovio via li pongolola omanu vokuenda kuotembo, kuenje ka vi tava okuti kefetikilo kua kala lika omunu umosi. Pole, Embimbiliya li tu sapuila ulandu wa litepa lowu tua mola ndeti. Olio li lekisa okuti Adama wa kala muẽle omunu kuenda vosi yetu tucitumbulukila caye. Embimbiliya li tu sapuilavo onduko yukãi waye, kuenda olonduko viomãla vaye. Li tu sapuila ovina a linga, levi a popia, lotembo a kala komuenyo, kuenda otembo a fa. Yesu ka tendele ulandu waco ndolusapo luaño. Poku sapela lasongui vatavo, wa popia hati: “Ka wa tangeli okuti kefetikilo usovoli wa lulika ulume lukãi?” (Mateo 19:3-5) Olondaka Yesu a tukula viatiamẽlele ku Adama la Heva, vi sangiwa kelivulu Liefetikilo 2:24.
Luka, usonehi Wembimbiliya, wa lekisa okuti Adama wa kala muẽle umunu nda Yesu. Eye, poku situlula ocikoti ca Yesu, wa fetikila ku Adama. (Luka 3:23-38) Eci Paulu a kala oku kundila owiñi kumue lolonoño via pita kosikola ya velapo ko Helasi, wa popia lavo hati: “Suku u wa lulika oluali lovina viosi vi kasimo . . . wa sovola apata osi omanu va tunga kilu lieve lomunu umuamue.” (Ovilinga 17:24-26) Embimbiliya li lekisa okuti tua tunda ‘komunu umuamue.’ Anga hẽ eci Embimbiliya li longisa catiamẽla koku lulikiwa kuomunu ci li kuata lelongiso liokuti ovina via tukuluka ño?
Ndomo Omanu va Linga Vakuakandu
Embimbiliya li lekisa okuti, omunu watete Yehova a lulika wa lipuile. Ka ca sungulukile oku sima okuti Suku wa lulika ovina ka via lipuile. Ondaka yaye yi tu sapuila ndoco: “Suku yu wa sovola omunu [ukuesetahãlo liaye] . . . Suku yu ci mola okuti ovina viosi a lulika via posoka.” (Efetikilo 1:27, 31) Omunu wa lipua wa tuwa ndati?
Omunu wa lipua o kuete elianjo lioku li nõlela eci a yongola kuenda oku setukula ciwa ovituwa via Suku. Embimbiliya li popia hati: “Suku wa sovola omunu okuti o sunguluka, ovo muẽle puãi va panga ovipango vialua.” (Ukundi 7:29) Adama wa nõlapo oku sinila Suku. Omo liesino liaco, eye kumue locitumbulukila caye va linga vakuakandu. Eli olio esunga lieci olonjanja vimue tua siatela oku linga ovina vĩvi, ndaño tu kuete onjongole yoku linga eci ca sunguluka. Upostolo Paulu wa soneha hati: “Eci manga hacoko ndinga, te eci nyale oco ndinga.”—Va Roma 7:15.
Embimbiliya li lekisa okuti omunu wa lipua, o pondola oku kala lomuenyo ko pui kuenda uhayele uwa. Eci tu ci limbukila kolondaka Suku a sapuila Adama, okuti nda ka lueyele nda ka file. (Efetikilo 2:16, 17; 3:22, 23) Nda eci Yehova a lulika omanu wa va pangele ale lelavoko lioku vela kuenda oku linga usuanji nda ka popele hati, cosi ca “posoka.” Ndaño tua lulikiwa lonjila yimue yi komõhisa, lopo tua siata oku vela omo ka tua lipuile. Elongiso liokuti omanu va tunda kovinyama, lia litepa leci Embimbiliya li longisa. Momo Embimbiliya li lekisa okuti omanu va tunda komunu umosi wa lipua.
Ocisimĩlo cokuti Suku wa ecelela omunu oku tukuluka ño likaliaye, ca litepa leci Embimbiliya li popia catiamẽla kovituwa via Suku. Nda Suku wa sokiyile okuti omanu va tukuluka ño ovo muẽle, nda wa kuata eko liovovei kuenda ovitangi omanu va siata oku liyaka lavio. Pole, catiamẽla ku Suku Embimbiliya li popia hati: “Eye Handa, lupange waye wa lipua. Momo olonjila viaye viosi viesunguluko. Haeye Suku yocili, ka kuete etime. Ukuesunga, wa suñama cimue. Vo lueyela. Ka va lingi vali omãla vaye omo atondelo avo alua.” (Esinumuĩlo 32:4, 5) Omanu ka va kasi oku tala ohali omo Suku eye wa ecelela ovina oku tukuluka ño. Pole, ohali yaco ya tunda kekandu omanu vatate va lingila Suku. Tua vangula eci catiamẽla ku Adama, cilo tu vangula eci catiamẽla ku Yesu. Elongiso liokuti ovina via tukuluka ño li li kuata hẽ leci Embimbiliya li popia catiamẽla ku Yesu?
Citava hẽ Oku Kuama Elongiso Lietukuluko Kuenda Elongiso Liakristão?
Ndomo wa ci kũlĩha ale, elongiso lia velapo Liakristão, lieli okuti “Kristu wa fila akandu etu.” (1 Va Korindo 15:3; 1 Petulu 3:18) Oco tu limbuke esunga lieci elongiso liokuti ovina via tukuluka ño ka li li kuatela lolondaka evi, tete tu sukila oku kũlĩhĩsa esunga lieci tu popela hati, tuakuakandu, kuenda eci ekandu li tu kokela.
Vosi yetu tuakuakandu omo ka tu tẽla oku setukula ovituwa via Suku, ndeci ocisola kuenda esunga. Omo liaco, Embimbiliya li popia hati: “Vosi va linga ekandu, kuenje va lipumbisa ulamba wa Suku.” (Va Roma 3:23) Embimbiliya li longisa okuti ekandu olio li koka oku fa. Kelivulu lia 1 va Korindo 15:56, ku popia ndoco, “Olumõla luo ku fa ekandu.” Ekandu tua piñala olio lia siata oku tu kokela ovovei. Yesu wa lekisa okuti ekandu li kuete elitokeko loku vela. Eye wa popia lulume umue ocilema hati: “Akandu ove a ecelua,” kuenje wa sakuiwa.—Mateo 9:2-7.
Olofa via Yesu vi tu kuatisa ndati? Embimbiliya li sokisa Adama la Yesu poku popia hati: “Ndeci vosi va fila ku Adama, haico vosi va muila omuenyo ku Kristu.” (1 Korindo 15:22) Yesu wa feta ekandu tua piñala ku Adama, eci a pesela omuenyo waye. Omo liaco, wosi o kolela Yesu kuenda o pokola kokuaye o tambula omuenyo ko pui, una Adama a pumba.—Yoano 3: 16; Va Roma 6: 23.
Anga hẽ ove wa limbuka esunga lieci elilongiso liokuti ovina via tukuluka ño ka li li kuatela Lembimbiliya? Nda ka tu tava okuti “vosi va fila ku Adama” tu kuata ndati elavoko lioku “muila omuenyo vu Kristu”?
Esunga Lieci Omanu va Tavela Ketukuluko Liovina
Embimbiliya li lekisa esunga lieci elongiso liaco lia siatela calua koloneke vilo. Olio li popia ndoco: “Momo kuiya oloneke okuti omanu ka va tava kokulongisa kuocili, puãi, omo va kasi lovatui a yua, oco va liongoluila alongisi ndovipango viavo. Kuenje vopa ovatui koku yevelela ovina viocili ha va yapukila kolosapo viaño.” (2 Timoteo 4:3, 4) Ndano olonoño ovio via sovola elongiso liaco, olio lia siata oku sandekiwavo la vakuetavo. Elongiso liaco liesanda kuenda li vetiya omanu oku tomba Suku. Li vetiyilavo omanu kocipululu kuenda kocituwa coku li tumĩla. Kuli omanu valua va tava kelongiso lietukuluko liovina, pole va popia hati va fendelavo Suku. Omo liaco, va sima okuti Suku hayeko wa lulika ovina, ka litengi vovitangi violuali, kuenda ka ka sombisa omanu. Cosi eci ci lekisa okuti omanu va siata oku li sandela alongiso a kokisa ocinyuañi vovatũi avo.
Alongisi vaco ka va siatele oku vetiyiwa lukũlĩhĩso, pole va siata ku kuama “oloñeyi viavo muẽle.” Onjongole yoku sumbiwa lolonoño vikuavo, oyo ya siata oku va vetiya oku sandeka alongiso aco. Michael Behe, ulongisi umue wa pita otembo yalua koku lilongisa ndomo omuenyo wa tuwa, wa popia hati, lomue o kuete esunga lioku longisa okuti omuenyo wa tukuluka ño owo muẽle. Anga hẽ ca leluka okacina kamue katitotito oku li pongolola oko muẽle? Eye wa soneha hati, “Ka kuli onoño yi tẽla oku lombolola ndomo omuenyo wa tukuluka. Olonoño, ka via sonehele elivulu lalimue ndaño ukanda umue wa sapulo u lombolola ciwa ndomo omuenyo wa tukuluka, kuenda eci ci pita lawo. . . . Va siata lika oku kakatela kelongiso lia Darwin, liokuti ovina viosi via tukuluka ovio muẽle.”
Nda olonoño ka vi tẽla oku lombolola alongiso avo muẽle, momo lie va sandekela alongiso aco? Behe wa popia ndoco: “Omanu valua kuenda olonoño vina via kemãla calua, ka va tava okuti ovina viosi via lulikiwa lomunu umue wa velapo.”
Elongiso liaco lia siata oku vetiya alongisi atavo oku limolehisa ndu okuti va kuete olondunge. Ovo va sokisiwa lomanu Paulu a tukula vukanda a sonehela Akristão ko Roma hati: “Suku muele wa va ci situluila. . . . Unu waye, una ko muiwa muiwa lovaso, okuti unene waye ko pui, kuenda okukola kuaye, u molehela ciwa vocina a lulika. Oco ka va tela vali oku tatãla. Momo, ndaño va kũlĩha Suku, haimo ka vo kemainyaile nda Suku, pamue oku u pandula, puãi va lipanda ño lovisimilo viavo, kuenje ovitima viavo viuveke via vuvala. Osimbu va linga vati, Tuakualondunge, va linga aveke.” (Va Roma 1:19-22) O yuvula ndati oku yapuisiwa lalongisi vesanda?
Ekolelo Liocili Lia Sevetiwa Kululiki
Embimbiliya li lekisa esilivilo liekolelo poku popia hati: “Ekolelo olio ociseveto covina vi lavokaiwa, hailio ombangi yovina ka vi molaiha.” (Va Heveru 11:1) Oku kolela Suku ku limbukiwila koku tava okuti kuli Ululiki. Embimbiliya li lekisa ndomo o pondola oku kuata ekolelo liaco.
Daviti wa soneha hati: “Hu sivayaila ocikomo como wa ndulika. Ovopange ove a komohisa.” (Osamo 139:14) Oku sandiliya otembo yoku sokolola ndomo etimba lietu kuenda oviendalomuenyo vikuavo via lulikiwa, ci tu vetiya oku komõha olondunge Usovoli wetu a kuete. Ovimatamata viosi vietimba lietu vi talavayela kumuamue oco tu amameko lomuenyo. Ovina viosi vi kasi voluali, vi lekisa okuti oluali lua lulikiwa ciwa. Daviti wa soneha hati: “Ilu li sapula ulamba wa Suku. Oluali lu situlula ovilinga viovaka aye.”—Osamo 19:1.
Embimbiliya li lombolola ovina viatiamẽla Kululiki wetu. Kuenje poku konomuisa eci ci soka 66 kalivulu a sangiwamo, oka limbuka ndomo ovitumasuku via tẽlisiwa, oka kuata elomboloko lialongiso a kasimo, kuenda oka kolela okuti Embimbiliya Ondaka muẽle Yululiki wetu. Oka kũlĩha esunga lieci omanu va talela ohali, leci Usoma wa Suku u lomboloka. Oka kũlĩhavo elavoko omanu va kuete, loku kuata esanju komuenyo, kuenda oku limbuka olondunge via Suku. Oka kuatavo ovisimĩlo ndevi via Paulu wa soneha hati: “Wa longa nye! ukuasi lolondunge lukũlĩhiso wa Suku! Okutetulula kuaye ka ku kũlĩhisua, kuenda olonjila viaye ka vi moñoluiwa.”!—Va Roma 11:33.
Eci o limbuka ovina viaco, ekolelo liove li kula, kuenda oka tava okuti, eci o tanga Embimbiliya, o kasi oku yevelela Ululiki wetu. Eye wa popia hati: “Ame muẽle nda lulika ongongo, haime nda sowilamo omanu. Ovaka ange muẽle a yala ovailu, haime nda tuma olohoka viao viosi.” (Isaya 45:12) Omo liaco, lalimue eteke oka livela omo lioku likolisilako oku kũlĩha Yehova Ndululiki wovina viosi.
[Elitalatu kemẽla 14]
Upostolo Paulu wa sapuila olonoño vio ko Helasi hati: “Suku wa . . . tunga kilu lieve lomunu umuamue”
[Elitalatu kemẽla 15]
Elongiso liokuti omanu va tunda kovinyama lia litepa leci Embimbiliya li longisa. Momo olio li lekisa okuti omanu va tunda komunu umosi wa lipua
[Etosi lia velapo kemẽla 16]
“Olonoño ka vi tẽla oku lombolola ndomo omuenyo wa tukuluka”
[Etosi lia velapo kemẽla 17]
Ekalo lioviendalomuenyo li tu vetiya oku komõha olondunge Viusovoli wetu