Ovo Vamamako Oku Endela Vocili
“Kokuange ka kuli esanju lia velapo, okuti eli lioku yeva okuti omãla vange va kasi loku endaila vocili li sule.”—3 YOANO 4.
1. ‘Ocili colondaka viwa’ ci situluiwa vovina vipi?
YEHOVA, o tava lika omanu vana vo “fendela lespiritu locili.” (Yoano 4:24) Ovo va pokola kocili, poku tava kovina viosi vi longisiwa Lakristão okuti vi sangiwa Vondaka ya Suku. ‘Ocili colondaka viwa,’ ci situlula eci catiamẽla ku Yesu Kristu kuenda oku kemãlisa uviali wa Yehova lekuatiso Liusoma waye. (Va Galatia 2:14) Suku o “vetela evelo” omanu vana va yongola oku kuama onjila yuhembi, pole oco omunu a popeliwe o sukila oku kuatela ekolelo kolondaka viwa kuenda oku endela vocili.—2 Va Tesalonike 2:9-12; Va Efeso 1:13, 14.
2. Momo lie upostolo Yoano a ecela olopandu? Pole, ukamba upi eye a kuata la Gaiu?
2 Akundi Vusoma, ‘va talavayela kumosi kupange woku longisa ocili.’ Ndeci upostolo Yoano lekamba liaye Gaiu va linga, ovo va lekisa ongangu yiwa poku kakatela vocili kuenda oku endela vocili caco. Upostolo Yoano wa ivalukile ekamba liaye Gaiu poku soneha ndoco: “Kokuange ka kuli esanju lia velapo, okuti eli lioku yeva okuti omãla vange va kasi loku endaila vocili li sule.” (3 Yoano 3-8) Ndaño okuti, upostolo Yoano hayeko wa longisa ocili kekamba liaye Gaiu, pole, omo a kala ukulu wendamba kanyamo kuenda kespiritu, ca sungulukile okuti upostolo Yoano o tenda Gaiu ndomõlaye kespiritu.
Ocili Kuenda Efendelo Liakristão
3. Akristão vo kocita catete va enda oku linga olohongele locimãho cipi? Pole, esilivilo lipi liyilila kolohongele viaco?
3 Akristão vo kocita catete poku lilongisa ocili, ovo va enda oku liongoluila olonjanja vialua volonjo via vamanji. (Va Roma 16:3-5) Noke, veya oku tambula evetiyo lioku li kuatisa pokati locisola kuenda ovilinga viwa. (Va Heveru 10:24, 25) Ulume umue o tukuiwa hati, Tertuliano, velivulu liaye litukuiwa hati, Apologia, kocipama 39, wa lombolola eci catiamẽla Kakristão vo koloneke viaco (okupisa kunyamo wo 155, toke wo 220 K.K.,) poku soneha ndoco: “Tua enda oku liongoluila pamosi poku tanga alivulu a Suku. . . . lolondaka viaco vi kola tua pamisa ekolelo lietu, kuenje elavoko lietu lialivokiya, kuenda tua konomuisa esunga lieci tu kuetele ekolelo.”
4. Ovisungo vi kuete esilivilo lipi kolohongele Viakristão?
4 Akristão vatete va enda oku imba ovisungo kolohongele viavo viekongelo. (Va Efeso 5:19; Va Kolosai 3:16) Ulongisi umue o tukuiwa hati, Henry Chadwick, vukanda waye a soneha wa lombolola hati, kocita cavali, onoño yimue o tukuiwa hati, Selso, wa sanga ovisungo vina Akristão va enda oku imba kefendelo liavo. Handi vali, ‘ovisungo viaco via fina, vio kokela ongeva yalua.’ Chadwick wa vokiyako hati: “Clemente wo kofeka yo Alexandria, una wa kala Ukristão watete, wa soneha oco ku nõliwe ovisungo via sunguluka Kakristão. Eye wa popia hati, ka ca sungulukile okuti Akristão va kuama ovisungo vina okuti muiñila olomiluko vi vetiya ukahonga.” (The Early Church, okupisa kemẽla 274 toke 275) Akristão vatete va enda oku imba ovisungo kolohongele viavo. Omo liaco, cimuamue haico Olombangi via Yehova via siata oku linga momo ovisungo viavo viopiwa Vembimbiliya kuenda vi sivaya Suku Lusoma waye.
5. (a) Ndamupi ekongelo Liakristão vatete lia enda oku tambula olonumbi viespiritu? (b) Ndamupi Akristão vocili va siata oku pokola kolondaka via Yesu vi sangiwa kelivulu lia Mateo 23:8, 9?
5 Vekongelo liatete Liakristão, akulu vekongelo va enda oku longisa ocili kuenda oloñuatisi viakulu vekongelo via endavo oku kuatisa vakuavo kovina vialua. (Va Filipoi 1:1) Osungu Yakulu ya enda oku kolela Kondaka ya Suku kuenda kespiritu sandu poku eca olonumbi viespiritu. (Ovilinga 15:6, 23-31) Lomue wa enda oku tukula vakuavo lolonduko vina via siata ketavo liesanda, momo Yesu wa sapuila kolondonge viaye hati: “Ko ka tukuiwi, vati, Rambei, momo ulongisi wene umuamue, lene vosi wamanji. Ko ka tukuili omunu kilu lieve hoti, Isietu, momo Isiene umuamue, o kasi kilu.” (Mateo 23:8, 9) Kueci catiamẽla kovina evi, kuenda kovina vikuavo, kuli elitokeko limuamue lieci Akristão vatete va enda oku linga okuti, haico Olombangi via Yehova via siata oku linga koloneke vilo.
Elambalalo Omo Lioku Kunda Ocili
6, 7. Ndaño okuti Akristão vocili va siata oku kunda esapulo liombembua, ndamupi va siata oku tatiwa?
6 Ndaño okuti, Akristão vatete va enda oku sandeka esapulo Liusoma, ovo va tala ohali yelambalalo ndeyi ya Yesu. (Yoano 15:20; 17:14) Onoño yimue o tukuiwa hati, John L. von Mosheim, wa popia hati, Akristão vo kocita catete, va kala “ocimunga cimue comanu okuti lalimue eteke va kuatele ocisimĩlo coku kapa kohele ekalo liwa liofeka.” Ndotolo Mosheim, wa lombolola hati, “va Roma va enda oku kuatela onyeño yalua Akristão omo liesunguluko liavo kefendelo okuti ka va kongelelemo oviholo viomanu.” Eye wa vokiyako vali hati: “Omo okuti ovo ka va lumbaile ovinyama, kuenda ka va kaile lolonembele, ka va fendalaile oviñumañuma, ka va kaile locisoko covitunda, ovo veya oku suvukiwa lomanu vana va simaile hati, ka kuli etavo lalimue ka li kuete ovituwa viaco evi. Handi vali, Akristão veya oku va lundilavo okuti, va tomba ovihandeleko via va Roma. Kuenje, omo liovitangi viaco, ovo veya oku va tukula vati, olondingaĩvi viofeka.”
7 Ovitunda lolomesele vioku tunga ovitele loloneva kuenda omanu vakuavo va litumbika koku fendala oviteka, va enda oku vetiya vakuavo oco va lambalale Akristão vana okuti ka va litumbikile kefendelo lioviteka. (Ovilinga 19:23-40; 1 Va Korindo 10:14) Tertuliano wa soneha ndoco: “Ovo va lundila Akristão okuti, ovitangi viosi via kala Vofeka, via enda oku tunda kokuavo. Handi vali, eci olui Tibre lua enda oku yuka toke kovimbaka violupale, eci olui Nilu lua kambaile ovava oku tapela ovapia, eci kua enda oku kala ekambo liombela, leci kua enda oku kala ovilemawe, onjala lafengi, omanu va enda oku liyeya oco ‘Akristão va imbiwe kolohosi.’ ” Omo liovitangi viaco, Akristão vocili va enda oku yuvula ‘oku fendela oviteka.’—1 Yoano 5:21.
Ocili Kuenda Ovipito Viatavo
8. Momo lie omanu va kasi oku endela vocili ka va lingila ocipito conatale?
8 Omanu vosi va endela vocili, va yuvula ovituwa vina okuti ka vi sangiwa Vembimbiliya momo ‘ocinyi ka ci livali ukamba lowelema.’ (2 Va Korindo 6:14-18) Akristão vocili, ka va lingi Ocipito Conatale cina ca siata oku lingiwa keteke 25 kosãi ya Cembanima. Elivulu limue li lombolola okuti: “Ka kuli la umue wa kũlĩha eteke Yesu a citiwa.” Elivulu limue lio kofeka yo Amerika (liunyamo wo 1956), li lombolola hati: “Ocipito ca va Roma cina va enda oku linga kosãi ya Cembanima, omanu veya oku ci pongolola vati, eteke Lionatale.” Elivulu limue likuavo li lombololavo okuti: ‘Suku ka tumĩle okuti omanu va linga onjivaluko yeteke Lionatale kuenda eteke liaco ka li sangiwa Votestamento Yokaliye.’ Elivulu limue likuavo li lombolola eci catiamẽla komuenyo wa Yesu lia popia hati: “Olomeme, . . . kotembo yondombo via enda oku kala vocunda momo kuli ombela yalua kuenda ku talala calua. Omo liaco, eci ci lekisa okuti ocipito Ceteke Lionatale omanu va siata oku linga kotembo yondombo, cesanda. Handi vali, Avanjeliu a lombolola okuti, eci Yesu a citiwa, angombo va kala vusenge loviunda viavo violomeme.”—Luka 2:8-11.
9. Momo lie Akristão vatete kuenda Olombangi via Yehova va yuvuila ocipito co Paskoa?
9 Omanu va siata oku linga ocipito co Paskoa loku popia hati, oco Yesu Kristu a pinduiwa. Pole, uvangi u lekisa okuti, ocipito caco ca fetikiwa lomanu vana okuti, afendeli vesanda. Elivulu limue li lombolola okuti, ocipito co Paskoa, “va enda loku ci lingila osuku yimue yocinyi kotembo yonjovo, yi tukuiwa hati, Teutónico, una wa kũlĩhĩwa lomanu vo kofeka yo Anglo-Saxão, okuti eye wa fetika ocipito caco.” Pole, elivulu limue lio kofeka yo Grã-bretanha (letendelo 11) li lombolola ndoco: “Votestamento Yokaliye, ka mu sangiwa uvangi u lekisa ocipito caco co Paskoa.” Akristão vatete, ka va lingaile ocipito co Paskoa kuenda Olombangi via Yehova ka via siatelevo oku ci linga.
10. Ocipito cipi Yesu a tumbika? Pole, velie va siata oku pokola kocipito caco?
10 Yesu ka longisile olondonge viaye oco vi linge ocipito cucitiwo waye kuenda epinduko liaye. Pole, eye wa sovola ocipito Conjivaluko yolofa viaye. (Va Roma 5:8) Ocipito caco oco lika olondonge viaye vi sukila oku ivaluka. (Luka 22:19, 20) Ocipito caco ci tukuiwavo okuti, Ondalelo ya Ñala Yesu yina ya siata oku lingiwa. Omo liaco, ocipito caco ci lingiwa Lolombangi via Yehova onjanja yimosi vunyamo.—1 Va Korindo 11:20-26.
Ocili ca Sandekiwa Voluali Luosi
11, 12. Ndamupi ava va endela vocili va kasi oku kuatisiwa kupange wavo woku kunda?
11 Omanu vosi va kũlĩha ocili, va kuete epuluvi lioku sokiya otembo yavo, longusu yavo kuenda ekuatiso liavo oco lieciwe kupange woku kunda olondaka viwa Viusoma. (Marko 13:10) Upange woku kunda wa lingiwa Lakristão vatete, wa kuatisiwa lolombanjaile via enda loku eciwa lutima wavo wosi. (2 Va Korindo 8:12; 9:7) Elivulu limue li tukuiwa hati, Apologia, kocipama 39, Tertuliano wa soneha ndoco: “Ndaño okuti, kuli ocipete cimue colombongo, pole eci ka ci lomboloka okuti olombongo viaco ovio via kala onjila yomunu oku taviwa ketavo, kuenda okuti etavo lia kala ocina cimue comĩlu. Pole, omunu wosi o kuete epondolo lioku eca olombongo nda o yongola, ci tava okuti eye o ci linga onjanja yimosi vosãi, momo ka kisikiwa kuenda ombanjaile yaco omunu o yeca lutima waye muẽle.”
12 Upange Wolombangi via Yehova woku kunda Usoma voluali luosi, u kasi loku kuatisiwavo lolombanjaile viomanu. Handi vali, ndaño kueciwa Uvangi woku kunda esapulo Liusoma, omanu vana va kuete onjongole yocili, va siata oku eca olombanjaile viavo vioku kuatisa kupange waco. Omo liaco, cina Akristão vatete va lingaile kosimbu, haico Olombangi via Yehova vi kasi oku linga koloneke vilo.
Ocili Kuenda Ovituwa Viomunu
13. Elungulo lipi liupostolo Petulu Olombangi via Yehova via siata oku pokola liatiamẽla kovituwa?
13 Omo okuti, Akristão vatete ovo va kala loku endela vocili, va vetiyiwile lelungulo liupostolo Petulu wa popia hati: “Kali lovituwa via sunguluka pokati ka vakualofeka, okuti, nda vo lundili ndolondingaĩvi, va mola ovilinga viene viwa, kuenje va sivaya Suku veteke liepasulo.” (1 Petulu 2:12) Olombangi via Yehova, via siata oku pokola kolondaka evi.
14. Ndamupi Akristão va siata oku tenda ovitalukilo vina okuti vi vetiya ukahonga?
14 Ndaño okuti, oku tomba Suku kueya oku livokiya, Akristão vocili va enda oku yuvula evĩho. Ulongisi umue ukuetavo o tukuiwa hati W. D. Killen, wa soneha ndoco: “Okupisa kocita cavali toke catatu, volupale mua kala onjo yimue yinene yoku tala olomapalo okuti omanu valua va solaile calua oku ka tala olomapalo viaco. Ndaño okuti omanu va lekisa olomapalo viaco va litumbikile calua kovina vĩvi, olomapalo viavo via enda oku koka omanu valua koloneke viaco. . . . Pole, Akristão vosi vocili ka va tavaile kolomapalo viaco. . . . Ovo, va enda oku yuvula olomapalo viaco vĩvi momo via enda oku sivaya olosuku viesanda okuti vi vetiya cosi catiamẽla ketavo liesanda.” (The Ancient Church okupisa kemẽla 18 toke 19) Olondonge via Yesu koloneke vilo, via siatavo oku yuvula ovitalukilo viosi vĩvi vina vi vetiya ukahonga.—Va Efeso 5:3-5.
Ocili Kuenda ‘Olombiali’
15, 16. Velie va kasi pomangu ya velapo ‘koku viala’? Pole, ndamupi ovo va siata oku tendiwa lomanu vana va endela vocili?
15 Ndaño okuti Akristão vatete va lekisile ovituwa viwa, olombiali vio ko Roma via enda oku va sombisa. Ulume umue ukuasapulo o tukuiwa hati, E. G. Hardy, wa lombolola okuti, olombiali violuali “via enda oku lekisa elaviso lialua Kakristão.” Ovikanda via sonehiwa Lombiali yi tukuiwa hati, Plínio, o Moço, wo kofeka yo Bitínia, kuenda Soma Trajano, va lekisa okuti, olombiali ka via kuatele elomboloko liocili lieci catiamẽla kekalo Liakristão vocili. Ndamupi Akristão va tenda olombiali Viofeka?
16 Olombangi via Yehova vi lekisa “kolombiali” epokolo limue lia pita pokati ndeci olondonge via Yesu via enda oku linga. (Va Roma 13:1-7) Nda ocihandeleko colombiali ka ci litava locipango ca Suku, ovio vi kuama elungulo liokuti: “Cetu oku pokola ku Suku, komanu hakoko.” (Ovilinga 5:29) Elivulu limue li lombolola okuti: “Ndaño Akristão vocili ka va tavele oku fendela olombiali, ovo ka va kale omanu vamue vakuakusosuiya. Handi vali, etavo liavo lia litepele calua kuenje, ndaño lalundi a tundilila komanu vana va siata oku fendela oviteka, pole olombiali ka via va tendele ndomanu va koka ohele.”
17. (a) Akristão vatete va litumbikile kupange wombiali yipi? (b) Ndamupi olondonge via Kristu via siata oku pokola kolondaka via Isaya 2:4 komuenyo wavo?
17 Akristão vatete va litumbikile calua kupange woku kunda Usoma wa Suku poku kuama ongangu yomanu vo kosimbu ndeci: Avirahama, Isake, la Yakoba, omo lioku kolela kuavo ‘kimbo Suku a va likuminyile.’ (Va Heveru 11:8-10) Ndeci cime cavo Yesu Kristu a linga, olondonge viaye haico via linga poku likala ‘oku kuata onepa koluali.’ (Yoano 17:14-16) Omo okuti, ka va litumbika kovoyaki kuenda volonjuela, ovo va siata oku amamako lombembua yocili poku ‘tela olosipata viavo okuti vi linga atemo olosaluwa.’ (Isaya 2:4) Ulongisi umue wesapulo vonembele o tukuiwa hati, Geoffrey F. Nuttall, wa popia hati: “Kueci catiamẽla koku litenga vuyaki, Akristão vatete va lekisile ocituwa cimuamue ndeci Olombangi via Yehova vi kasi oku lekisa koloneke vilo. Omo liaco, ca tatama oku ci lombolola, pole te ci lomboluiwa muẽle. .”
18. Momo lie olombiali ka vi kuetele esunga lioku kuata usumba Lolombangi via Yehova?
18 Akristão vo kocita catete omo okuti ka va litengele vopulitika, ka va tatiwile ciwa ‘lolombiali,’ kuenda cimuamue haico ci kasi loku pita Lolombangi via Yehova koloneke vilo. Ulume umue ukuakusoneha alivulu kofeka yo Norte yo Amerika, wa soneha ndoco: “Catatama calua oku sima okuti Olombangi via Yehova vi kapa kohele umue uviali watiamẽla kopulitika omo okuti ovo ka va kuete ocituwa cungangala, kuenda etavo liavo liomanu va sole ombembua.” Omo liaco, olombiali ka vi kuete usumba Lolombangi via Yehova momo va kũlĩha okuti, ovo omanu vamue vakuambembua kuenda ka va kuete ombuanja.
19. Kueci catiamẽla koku feta elisimu, ndamupi Akristão vatete va enda oku tenda ondaka yaco? Pole, ci popiwa hẽ ndati catiamẽla Kolombangi via Yehova?
19 Yimue onjila yi lekisa okuti Akristão vatete va sumbilile calua ‘olombiali’ viofeka, poku feta kuavo elisimu. Ulume umue o tukuiwa hati Justino, o Mártir, poku sonehela ombiali yo ko Roma o tukuiwa hati, Antonino Pio, (okupisa kunyamo wo 138 toke wo 161 K.K.), wa popia hati, Akristão va enda oku feta elisimu “lonjongole yavo yosi okuti omanu vakuavo ci sule.” Olondaka viaco evi, vi sangiwa velivulu limue li tukuiwa hati, (Primeira Apologia, kocipama 17). Handi vali, velivulu liaco eli lio (Apologia, kocipama 42), Tertuliano, wa sapuila olombiali vio ko Roma hati, omanu vavo vakuakutambula elisimu, va kuata “ofuka yinene yoku eca olopandu Kakristão,” omo liesunguluko liavo koku feta elisimu. Akristão va kuatisiwa Lombembua yo ko Roma okuti, noke kueya oku tumbikiwa ocihandeleko coku panga atapalo awa, kuenda oku linga ovongende lovimbaluku vokalunga. Omo lioku kũlĩha ofuka va sukilile oku feta kombiali, veya oku pokola kolondaka via Yesu wa popia hati: “Evi via Kaisare vi eci ku Kaisare levi via Suku vi eci ku Suku.” (Marko 12:17) Koloneke vilo, Olombangi via Yehova vi kasi oku pokolavo kelungulo eli, kuenje, via siata oku pandiyiwa calua omo liesunguluko liavo koku feta elisimu.—Va Heveru 13:18.
Elitokeko Vocili
20, 21. Kocita catete, ndamupi Akristão va lekisa ukamba lombembua? Pole, ndamupi Olombangi via Yehova via siata oku ci linga koloneke vilo?
20 Omo okuti, Akristão vatete va kala oku endela vocili, va kuata ukamba wocili la vamanji, ndeci Olombangi via Yehova vi kasi oku linga koloneke vilo. (Ovilinga 10:34, 35) Ukanda umue wasapulo wo kofeka yo Moskovu wa popia hati: “[Olombangi via Yehova], via kũlĩhĩwa ciwa okuti omanu vamue vawa, va lekisa ocisola kuenda va lianja lomanu vosi koku lekisa ukamba. Ovo lalimue eteke va sakalaisa omanu vakuavo, pole olonjanja viosi va sandiliya ekalo liombembua la vakuavo. . . . Ka va tava ovitukiko, haloholuako, ka va sipi eliamba, momo ovina viosi va linga levi va vangula va ecelela okuti Embimbiliya olio li va songuila. Nda omanu vosi va sangiwa voluali va setekele oku pokola kolonumbi Viembimbiliya, ndeci Olombangi via Yehova via siata oku linga, voluali lulo mueyuka ndeti evĩho nda muli ombembua yocili.”
21 Elivulu limue li lombolola ndoco: “Akristão vatete va kala ndepata limuamue, kuenda ndaño okuti va Yudea ka va kuatele ukamba la Vakualofeka, pole Akristão vocili va kala lombembua yocili pokati kavo.” Olombangi via Yehova, vi kuetevo ombembua lukamba wocili kolofeka viosi va sangiwa. Omo liaco, ovo va linga epata limue liomanu vawa voluali luosi. (Va Efeso 2:11-18; 1 Petulu 5:9; 2 Petulu 3:13) Usongui umue wasualali vana va siata oku lava pocitumãlo cimue cinene pa siata oku liongoluila owiñi ko Afrika do Sul, eci a mõla ndomo Olombangi via Yehova vakuapata osi va lingila ohongele yavo yofeka pocitumãlo caco, eye wa popia hati: “Vokuenda kuoloneke vitito va kala palo, vosi yavo va lekisa ocisola lesumbilo liocili poku vangula ciwa la vakuavo. Eci ci lekisa okuti, omanu vosi vatiamẽla ketavo liavo, va kuete ukamba wocili kuenda va linga epata limuamue.”
Asumũlũho a Tunda Koku Longisa Ocili
22. Omo okuti, Akristão va siata oku lekisa ocili komanu vosi, nye ci kasi oku pita koloneke vilo?
22 Upostolo Paulu kumue Lakristão vakuavo, ‘va lekisile ocili komanu vosi,’ poku lekisa ovituwa viwa, kuenda oku litumbika kuavo kupange woku kunda. (2 Va Korindo 4:2) Ove hẽ, ku tava okuti Olombangi via Yehova vi kasi loku linga upange umuamue woku longisa ocili kolofeka viosi? Etendelo limue linene liomanu vo kolofeka viosi voluali, va kasi oku tava kefendelo liocili kuenda va kasi oku tualiwa ‘komunda yonjo ya Yehova.’ (Isaya 2:2, 3) Anyamo osi ku kasi loku papatisiwa ci soka ohũlũkãi yomanu ndondimbukiso yoku litumbika kuavo ku Suku, kuenje eteke leteke voluali luosi mu kasi loku tumbikiwa akongelo alua.
23. Ndamupi ove o tenda omanu vana va kasi oku longisa ocili kolofeka viosi?
23 Ndaño okuti omanu va Yehova va tunda kovisoko viñi viñi, ovo va kasi vocimunga cimuamue cefendelo liocili. Ocisola va li kuetele pokati oco ondimbukiso yi lekisa okuti olondonge viocili via Yesu. (Yoano 13:35) Ove hẽ, o tẽla oku limbuka okuti, ‘Suku o kasi muẽle ocili pokati kavo’? (1 Va Korindo 14:25) Ove hẽ oka kakatela muẽle ngõ konele yava va kasi loku longisa ocili kolofeka viosi? Omo liaco, tu kevelela okuti, ove eca olopandu viove omo lioku kũlĩha ocili, kuenda esumũlũho o kuete lioku endela vocili caco otembo yenda ño hũ.
Ndamupi O Tambulula?
• Kueci catiamẽla kefendelo, elitokeko lipi li sangiwa pokati Kakristão vatete kuenda Olombangi via Yehova?
• Ocipito cipi okuti ca siata oku lingiwa lomanu vana va kasi oku endela vocili?
• Velie va kasi pomangu ya velapo ‘yoku viala,’ kuenda ndamupi Akristão va siata oku va tenda?
• Ndamupi ocili ci tokekisa omanu?
[Elitalatu kemẽla 19]
Yesu wa tuma kolondonge viaye oku linga Ocipito Conjivaluko yolofa viaye