Tu Kapi Yehova Kovaso Etu
“Oloneke viosi ñapa ñapa Yehova kovaso ange.”—OSA. 16:8.
1. Ovolandu Embimbiliya a tu kuatisa ndati?
ONDAKA ya Yehova Suku, yi kuete ovolandu alua a lekisa ukamba waye lomanu. Oyo, yi tukula omanu valua va kuatisa koku tẽlisiwa kuocipango ca Suku. Olondaka viavo kuenda ovilinga viavo, ka via sonehiwile Vembimbiliya ndasapulo amue ka a kuete esilivilo. Pole, ovolandu aco, a tu vetiya oku kuata ukamba la Suku.—Tia. 4:8.
2, 3. Tu pondola ndati oku kuata elomboloko Liosamo 16:8?
2 Vosi yetu tu pondola oku lilongisa ovina vialua kovolandu omanu va tukuiwa calua Vembimbiliya ndeci, Avirahama, Sara, Mose, Ruti, Daviti, Ester, upostolo Paulu, kuenda vakuavo. Pole, ovolandu omanu vana ka va kemalẽle calua a pondolavo oku tu kuatisa. Oku sokolola ovolandu Embimbiliya, ci tu kuatisa oku kuama ongangu yukualosamo wa popia hati: “Oloneke viosi ñapa ñapa Yehova kovaso ange. Omo eye o kasi kondio yange si sengiwa.” (Osa. 16:8) Olondaka evi vi lomboloka nye?
3 Kosimbu, esualali lia enda oku kuata osipata leka liondio, kuenje eka liaco ka lia kuatele ociteyuilo congalau yi kasi peka liepĩli. Pole, ekamba li kasi konele yondio olio lia enda oku u teyuila. Nda tua amamako oku ivaluka Yehova loku linga ocipango caye, o tu teyuila. Omo liaco, tu konomuisi ndomo ovolandu Embimbiliya a pondola oku pamisa ekolelo lietu, oco ‘tu kape Yehova kovaso etu.’
Yehova o Tambulula Olohutililo Vietu
4. Tukula ulandu umue Wovisonehua u lekisa okuti, Suku o tambulula olohutililo.
4 Nda tua kapa Yehova kovaso etu, oka tambulula olohutililo vietu. (Osa. 65:2; 66:19) Uvangi waco tu u limbukila kulandu wukuenje wa Avirahama, o tukuiwa hati, Eliesere. Avirahama wo tumile ko Mesopotamia oku ka sandiliya ukãi wa sumba Suku, oco a li kuele la Isake. Eliesere wa likutilila ku Suku oku pinga ekuatiso, kuenda wa limbuka ekuatiso liaco eci Rebeka a eca ovava kolongamelo viaye. Eliesere omo lioku likutilila wa sanga ufeko weya oku linga ukãi wa Isake. (Efet. 24:12-14, 67) Ukuenje wa Avirahama, wa kuata ocikele cimue ci likasi. Anga hẽ, ka tu sukilavo oku kolela okuti Yehova o yevelela olohutililo vietu?
5. Momo lie tu popela okuti, Yehova o pondola oku yeva ohutililo yoku teta onimbu?
5 Olonjanja vimue, tu sukila oku likutilila lonjanga oco Suku a tu kuatise. Vepuluvi limue, Soma Aretasesete wo ko Persia, wa limbukile okuti, Nehemiya kalei kaye kovinyu, wa sumuile calua. Omo liaco, wo pula hati: “Nye o yongola puãi? [Nehemiya wa] likutilila ku Suku yokilu.” Ci tava okuti, Nehemiya wa linga ohutililo vutima yoku teta onimbu. Pole, Suku wa tambulula ohutililo yaco, momo noke Nehemiya wa tambula ekuatiso ku soma lioku tunga ovimbaka vio Yerusalãi. (Tanga Nehemiya 2:1-8.) Ohutililo yoku teta onimbu haiyo yi lingiwila vutima, ci tava okuti yi yeviwa.
6, 7. (a) Catiamẽla kolohutililo ongangu yipi Epafra a tu sila? ( b) Momo lie tu sukilila oku kongela vakuetu volohutililo vietu?
6 Tu vetiyiwa oku ‘likutililako vakuetu’ ndaño okuti olonjanja vimue ka tu limbuka ndomo olohutililo viaco via tambuluiwa. (Tia. 5:16) Epafra, “haeye ondingupange yocili ya Kristu,” wa likutililako vamanjaye vetavo. Eci Paulu a kala ko Roma, wa soneha hati: “Ukuẽle u Kolosai, Epafra, haeye ukuenje wa Kristu Yesu, wo lami. Eye ka liweka oku vu likutalaila okuti vu talama ngo vocipango ca Suku loku linga ndomanu vendamba vetavo lia Kristu, nda kuiya nye, nda kuiya nye. Ndu wimbila uvangi okuti wo litumbikili ca lua, wa litumbikilavo va Laodikea la va Hierapoli.”—Va Kol. 1:7; 4:12, 13.
7 Alupale amue ndeci: Luo Kolosai, luo Laodikea, kuenda luo Hierapoli, a kala ko Asia Menor. Akristão vo ko Hierapoli, va kala pokati komanu vamue va enda oku fendela osuku yimue yi tukuiwa hati, Simbele. Akristão vo ko Laodikea va ñualiwile lomanu vakuacipululu covokuasi, osimbu okuti, Akristão vo ko Kolosai va tungile pokati kolonoño. (Va Kol. 2:8) Omo liaco, Epafra una wa kala u Kolosai, ‘wamamako oku linga olohutililo’ vioku kuatisa vamanji va kala valupale aco! Embimbiliya ka li lombolola ndomo olohutililo via Epafra via tambuluiwa, pole ka liwekelepo oku likutililako vamanji. Tu sukilavo oku kuama ongangu yaco. Ndaño tu yuvula ‘osiata yoku litenga vovitangi viomanu,’ ci tava okuti pamue tua kũlĩha umue vepata ale ekamba li kasi oku pita voseteko yekolelo. (1 Pet. 4:15) Omo liaco, ca sunguluka oku u kongela volohutililo vietu! Paulu wa kuatisiwa lolohutililo via vakuavo, kuenje olohutililo vietu ci tava okuti vi kuatisavo vakuetu.—2 Va Kor. 1:10, 11.
8. (a) Tua kũlĩha ndati okuti, akulu vekongelo ko Efeso va kuatele ocituwa coku likutilila? (b) Momo lie tu sukilila oku kuama ongangu yakulu vekongelo ko Efeso?
8 Anga hẽ, vakuetu va tu tenda ndomanu va sole oku likutilila olonjanja viosi? Paulu eci a lisanga lakulu vekongelo ko Efeso, “wa kekama kolongolo, kuenje wa likutilila kumue la vosi.” Noke, “vosi va lila calua, va kuatelela Paulu kosingo kuenje vo sipula. Ca piãla enene va sumuila ondaka a popia lavo, hati, ka vumoli vali ocipala cange.” (Ovil. 20:36-38) Ka tua kũlĩhĩle olonduko viakulu vaco vekongelo, pole va kala vakuacisola kuenda va kuatele ocituwa coku likutilila. Omo liaco, tu sukila oku kapako esumũlũho lietu lioku likutilila ku Suku kuenda ‘oku tulika ovaka a kola’ lelavoko liokuti, olohutililo vietu vi tambuluiwa la Isietu wokilu.—1 Tim. 2:8.
Tu Pokoli ku Suku Lutima Wosi
9, 10. (a) Ongangu yipi omãla vakãi va Celofehada va tu sila? (b) Epokolo liomãla vakãi va Celofehada li kuatisa ndati Akristão va yongola oku kuela?
9 Oku ivaluka Yehova olonjanja viosi, ci tu kuatisa oku pokola kokuaye lelavoko lioku tambula asumũlũho alua. (Esin. 28:13; 1 Sam. 15:22) Pole, oco tu ivaluke Yehova olonjanja viosi, tu sukila oku pokola kokuaye. Tu kũlĩhĩsi ocituwa ca lekisiwa lomãla vatãlo vafeko va Celofehada va kala koloneke via Mose. Kotembo ya va Isareli kua kala ocituwa cokuti, omãla valume ovo va tambula ocipiñalo ca isiavo. Omo okuti eci Celofehada a fa ka sile omãla valume, Yehova wa ecelela okuti omãla vaye vatãlo vakãi va tambula ocipiñalo cosi. Pole, va sukilile oku pokola konumbi yoku likuela lomãla va Manase, oco ocipiñalo cavo camameko vepata liavo.—Atend. 27:1-8; 36:6-8.
10 Omãla vakãi va Celofehada va kuatele ekolelo liokuti, ovina vienda lika ciwa nda va pokola ku Suku. Embimbiliya li popia hati: “Ndeci Yehova a sapuila Mose, haico ca linga omãla vakãi va Celofehada. Oco Mahila, la Tirica, la Hojila, kuenda Milika, la Noha, omãla vakãi va Celofehada, va likuela lomãla va isiavo. Va likuela la vakuapata a va Manase, omãla va Yosefe kuenje ocipiñalo cavo ca siala lepata lia Isiavo.” (Atend. 36:10-12) Afeko vaco vakuepokolo, va linga ovina viosi Yehova a handeleka. (Yeh. 17:3, 4) Koloneke vilo, Akristão va sukilavo oku pokola konumbi ya Suku yoku ‘likuela lika vu Ñala.’—1 Va Kor. 7:39.
11, 12. Kalembe wa lekisa ndati okuti wa kuatele ekolelo ku Suku?
11 Tu sukila oku pokola ku Yehova lutima wosi, ndeci Kalembe wo ko Isareli a linga. (Esin. 1:36) Eci va Isareli va yovuiwa Kengito kocita 16 O.Y., Mose wa tuma 12 kalume oco vaka kũlĩhĩse ofeka yo Kanana. Pole, olondavululi vivali okuti, Kalembe la Yehosua, ovo lika va vetiya omanu oku kolela Suku, kuenda oku iñila vofeka. (Atend. 14:6-9) Noke liakũi akuãla kanyamo, Yehosua la Kalembe va kala handi komuenyo, kuenda va kuama Yehova lutima wosi. Kuenje, Yehosua wa kuata esumũlũho lioku songuila va Isareli Vofeka Yohuminyo. Pole, ekũi liolondavululi vina ka via lekisile ekolelo, via fa vokuenda kueci ci soka 40 kanyamo va Isareli va kala vekalasoko.—Atend. 14:31-34.
12 Omo okuti Kalembe wa kala ukulu wendamba pokati ka va Isareli haeye wa supa pokati komanu va fila vekalasoko, wa talama kovaso a Yehosua kuenje wa popia hati: “Nda kuama Yehova Suku yange lutima wosi.” (Tanga Yehosua 14:6-9.) Eci Kalembe a tẽlisa akũi ecelãla kanyamo lanyamo atãlo, wa pinga ku Suku oco owihe ofeka yolomunda o likuminyile, ndaño mua kala ovanyali lovaimbo a pama.—Yeh. 14:10-15.
13. Nye tu sukila oku linga oco tu tambule asumũlũho ndaño lovitangi?
13 Nda tua ‘kuama Yehova lutima wosi,’ tu tambula ekuatiso liaye ndeci ca pita la Kalembe ukuekolelo haeye ukuepokolo. Eci tu liyaka lovitangi, tu kuatisiwa lika nda tua ‘kuama Yehova.’ Pole, ka ca lelukile oku ci linga ndeci Kalembe a linga. Ndaño okuti Soma Salomone wa kuamele Yehova eci a fetika oku viala, pole, noke yoku kuka, akãi vaye vo vetiya oku vumba olosuku viesanda. Kuenje, “ka kuamele Yehova lutima wosi, ndeci ca linga isiaye Daviti.” (1 Olos. 11:4-6) Omo liaco, ndaño tu liyaka lovitangi, tu pondola oku amamako oku pokola ku Suku kuenda oku u kapa kovaso yetu olonjanja viosi.
Tu Koleli Yehova Olonjanja Viosi
14, 15. Ulandu wa Naomi u tu longisa nye catiamẽla koku kolela Suku?
14 Tu sukila oku kolela Suku ca piãla enene eci tu sumua poku liyaka lovitangi vi tu vetiya oku pua elavoko. Tu kũlĩhĩsi ulandu wa Naomi una wa fisa ulume waye kuenda omãla vavali valume. Eci a tunda ko Moavi oku tiukila ko Yuda, wa liyeya hati: “Ko ka nukuli vali Naomi yokuti, Esanju, nukuli Mara yokuti cilula momo Tõlo wa ndingila evi vi lula enene. Eci nda tundile kulo ndekuta, cilo Yehova wa niula upolokoso. Nye hẽ vu nukuili hoti, Naomi, osimbu Yehova wa misa, kuenje Tõlo wa suvalisa?”—Ruti 1:20, 21.
15 Naomi ndaño wa sumuile calua, pole, nda tua tanga elivulu lia Ruti tu limbuka okuti, wa amamako oku kolela Yehova. Kuenje, ekalo liaye lieya oku pongoloka! Ndatembo yaye Ruti una wa kalavo ocimbumba, weya oku linga ukãi wa Boasi kuenje, wa cita omõla ulume. Naomi weya oku linga ukuakulela omãla, kuenda ulandu waco wamisako hati: “Akãi va lisungue laye vo kapa onduko vati, ‘Ku Naomi kua citiwa omõla ulume.’ Kuenje vo luka onduko vati, Ovede. Eye isia ya Jese, isia ya Daviti.” (Ruti 4:14-17) Eci Naomi aka pinduiwa palo posi, oka kũlĩha okuti, Ruti una oka pinduiwavo palo posi, wa kala inakulu ya Yesu, Mesiya. (Mat. 1:5, 6, 16) Ndeci ca pita la Naomi, ka tua kũlĩhĩlevo ovitangi tuka liyaka lavio kovaso yoloneke. Omo liaco, elivulu Liolosapo 3:5, 6, li tu vetiya oku kolela Suku poku popia hati: “Kolela Yehova lutima wove wosi. Ku ka tiamẽle kolondunge viove muẽle. U sumbila kolongenda viove viosi, kuenje eye o suñamisa olonjila viove.”
Kolela Espiritu Sandu
16. Espiritu sandu lia Suku lia kuatisa ndati akulu vo ko Isareli?
16 Nda tu amamako oku kapa Yehova kovaso yetu, eye o tu songuila lespiritu sandu liaye. (Va Gal. 5:16-18) Espiritu lia Suku, lia kuatisa 70 kalume va nõliwile oco va kuatise Mose “oku ambata ocilemo” ca va Isareli. Elidada la Medade, ovo lika olonduko viavo via tukuiwa, pole, espiritu sandu lia kuatisa vosi oku tẽlisa ovikele viavo. (Atend. 11:13-29) Ovo, va kala omanu vamue va loñoloha, va sumbila Suku, va koleliwa, haivo va sunguluka ndeci ca kala alume va nõliwile tete. (Etu. 18:21) Ovituwa viaco, ovio akulu vekongelo va siata oku lekisa koloneke vilo.
17. Espiritu sandu lia Yehova lia kuata ocikele cipi kupange woku tunga otavernakulu?
17 Espiritu sandu lia Yehova, lia kuatisa koku tungiwa kuotavernakulu vekalasoko. Yehova wa nõla Becalele oco a linge omesele ya velapo yoku tunga otavernakulu, loku u likuminya hati: “Ndo yukisa espiritu lia Suku ha lingi ukualondunge, wa lunguka, ukuakukũlĩha, onoño yovoloño osi.” (Etu. 31:3-5) Alume vamue ‘vakualondunge vio vutima,’ va talavaya la Becalele loñuatisi yaye Aholiava oco va tẽlise ocikele va tambuile. Espiritu lia Yehova lia vetiya vakuavitima via sunguluka, oco va nene olombanjaile. (Etu. 31:6; 35:5, 30-34) Koloneke vilo, espiritu lia Suku lia siatavo oku vetiya omanu vaye oku linga ovina viosi va tẽla oco va pitise kovaso Usoma. (Mat. 6:33) Ci tava okuti tua loñoloha koku linga ovina vimue, pole, tu sukila oku pinga ekuatiso liespiritu sandu loku ecelela okuti li tu songuila nda tu yongola oku tẽlisa upange Yehova a eca komanu vaye koloneke vilo.—Luka 11:13.
Olonjanja Viosi Sumbila Yehova Ukualohoka
18, 19. (a) Espiritu sandu lia Suku li tu kuatisa oku lekisa ovituwa vipi? (b) Nye wa lilongisa kulandu wa Simeone la Ana?
18 Espiritu sandu li tu kuatisa oku lekisa ocituwa coku amamako oku sumbila Yehova. Omanu va Suku kosimbu, va va sapuilile hati: “Yehova Ukualohoka, eye [u sukila oku] limbuka okuti o kola.” (Isa. 8:13) Kocita catete, ko Yerusalãi kua kala akulu vavali vakuesumbilo okuti, Simeone la Ana. (Tanga Luka 2:25-38.) Simeone wa kuatele ekolelo kovitumasuku viatiamẽla ku Mesiya kuenda ‘wa lavoka oku lembelekiwa kua va Isareli.’ Suku wa eca espiritu sandu ku Simeone kuenda wo likuminyile oku kala komuenyo oco a mole Mesiya. Ohuminyo yaco ya tẽlisiwa. Eteke limue, kunyamo wa 2 K.K., Yesu wa tualiwa vonembele la inaye Maria kuenda isiaye yokatumba Yosefe. Simeone poku vetiyiwa lespiritu sandu, wa tukula olondaka viocitumasuku catiamẽla ku Mesiya kuenda esumuo Maria a lavokaile oku kuata eci Yesu a kala oku panda koku valeliwa kuti. Sokolola esanju Simeone a yeva eci a kuata peka ‘Kristu una wa tumiwa la Yehova’! Simeone wa sia ongangu yiwa yesumbilo komanu va Suku koloneke vilo!
19 Ana ocimbumba, ndaño okuti wa kuata 84 kanyamo, ‘ka la kambela oku enda vonembele.’ Eye wa enda oku linga upange wa Yehova utanya luteke, “loku likandangiya okulia loku likutilila.” Eci Yesu a tualiwa vonembele okuti otembo yaco oñaña, Ana omo a kala. Eye, wa sanjukile calua poku mola una oka kala Mesiya! Noke “wa pandula Suku, kuenje, vosi va lavoka eyovo lia Yerusalãi wa va vanguila Yesu.” Ana wa vetiyiwa oku sapuilako vakuavo ovina a mola! Ndeci ca pita la Simeone kuenda Ana, koloneke vilo, Akristão va sanjukilavo oku limbuka okuti, ndaño va kuka va pondola oku kala Olombangi Via Yehova.
20. Ndaño tu amalẽhe ale tua kuka, nye tu sukila oku linga kuenda momo lie?
20 Ndaño tuamalẽhe ale tua kuka, tu sukila oku amamako oku pokola ku Yehova. Nda tua ci linga, eye oka sumũlũisa alikolisilo etu oku kundila omanu catiamẽla kusoma waye kuenda kovilinga viaye vi komohisa. (Osa. 71:17, 18; 145:10-13) Nda tua sumbila Yehova, tu lekisa ovituwa viu sanjuisa. Nye tu pondola oku lilongisa catiamẽla kovituwa viaco poku konomuisa ovolandu akuavo Embimbiliya?
O Tambulula Ndati?
• Tua kũlĩha ndati okuti Yehova o yevelela olohutililo?
• Momo lie tu sukilila oku pokola ku Suku?
• Momo lie tu sukilila oku kolela Yehova ndaño lovitangi?
• Espiritu sandu lia Suku lia siata oku kuatisa ndati omanu vaye?
[Elitalatu kemẽla 4]
Yehova wa tambulula ohutililo ya Nehemiya
[Elitalatu kemẽla 5]
Oku ivaluka asumũlũho Naomi a tambula, ci tu kuatisa oku kolela Yehova