Yehova O Situlula Ovina ‘Viya Ndopo’
“Elivulu eli esituluilo lia eciwa la Suku ku Yesu Kristu. Wa li eca oku lekisa kakuenje vaye ovina viya ndopo.”—ESIT. 1:1.
O TAMBULULA NDATI?
Olonepa vipi viociñumañuma cinene vi lomboloka Uviali wo Bretanya lowu wo Amerika?
Yoano wa lombolola ndati ukamba u kasi pokati kuviali wo Bretanya lowu wo Amerika kuenda olo Nações Unidas?
Daniele la Yoano va lombolola ndati esulilo liuviali womanu?
1, 2. (a) Ocitumasuku ca Daniele leci ca Yoano vi tu kuatisa oku linga nye? (b) Ovitue epandu viatete viocinyama ca tema, vi lomboloka nye?
OCITUMASUKU ca Daniele leci ca Yoano, vi tu kuatisa oku kuata elomboloko liovina vi kasi oku pita voluali koloneke vilo, kuenda evi vi keya kovaso yoloneke. Yoano vocinjonde a kuata, wa mola ovina vialua, kuenda Daniele wa lombolola ovina viatiamẽla kocinyama ci koka usumba okuti ci kuete olombinga ekũi kutue, kuenda wa tukula ovina viatiamẽla kociñumañuma cinene. Ovina viaco vi tu longisa nye? Oku kuata elomboloko lia suapo liovitumasuku viaco, ci tu vetiya oku linga nye?
2 Tu konomuisi ocinjonde Yoano a mola catiamẽla kocinyama ca tema. (Esit. kocipama 13) Ndomo tua konomuisa ocipama catete, ovitue epandu viocinyama ca tema, vi lomboloka o Egito, o Asuria, o Bavulono, va Media la va Persia, o Helasi, kuenda o Roma. Ovoviali aco osi, a suvukile ombuto yukãi. (Efet. 3:15) O Roma okuti oyo yi lomboloka utue wepandu, ya viala oluali anyamo alua, noke liocinjonde Yoano a soneha. Kuenje, utue wepanduvali, weya oku piñala uviali wo Roma. Usoma waco, wa kuata unene we, kuenda weya oku tata ndati ombuto yukãi?
O BRETANYA LUVIALI WO AMERIKA OVO VA KASI OKU VIALA
3. Ocinyama ci kuete olombinga ekũi haico ci koka usumba ci lomboloka nye, kuenda nye ci lomboloka olombinga ekũi?
3 Tu pondola oku kuata elomboloko liutue wepanduvali wocinyama ca tema, ca tukuiwa kelivulu Liesituluilo kocipama 13, poku sokisa ocinjonde ca Yoano locinyama ca tema Daniele a mola okuti, kutue waco kua tundila olombinga ekũi.a (Tanga Daniele 7:7, 8, 23, 24.) Ocinyama ca tema Daniele a mola vocinjonde, ci lomboloka Uviali wo Roma. (Tanga pokakasiakamẽla 12-13.) Uviali wo Roma wa fetika oku nyõleha kocita catãlo, K.K. Olombingaekũi vi kasi kutue wocinyama ci koka usumba, vi lomboloka usoma una wa piñala Uviali wo Roma.
4, 5. (a) Okambinga katito ka linga nye? (b) Utue wepanduvali wocinyama ca tema u lomboloka nye?
4 Olombinga vikuãla via tundila kutue wocinyama ci koka usumba, vi lomboloka olosoma vina vieya oku tambula ekemãlo. Kuenje, eci ‘okambinga katito’ ka fetika oku kula, ka piñala pemome liolombinga vitatu via tukũka. Ocitumasuku caco ca tẽlisiwa eci o Bretanya ya piñala pomangu Yuviali wo Roma, kuenje, ya fetika oku kuata ekemãlo lialua. Toke kocita 17, o Bretanya ka ya kuatele ekemãlo lialua ndeli lia kala pokati kolofeka vitatu vina via pangele onepa Kuviali wo Roma ndeci: O —Espanya, o Holanda, kuenda o Fransa—. Noke, uviali wo Bretanya wa lundula olofeka viaco viosi, kuenda via tundisiwa kolomangu viavo via kemãla. Vokuenda kuocita -18, o Bretanya ya fetika oku viala oluali luosi. Pole, uviali waco, hawoko weya oku tiamẽla kutue wepanduvali wocinyama ca tema.
5 Ndaño o Bretanya ya fetika oku kuata ekemãlo, olofeka vina a vialele ko Amerika yo Konano, via litepa lo Bretanya. Pole, eci olofeka vio Amerika yo Konano via tambula eyovo, o Bretanya ya eca olohoka vio vokalunga, oco vi teyuile olofeka viaco. Kunyamo wo 1914, eci eteke lia Ñala lia fetika, o Bretanya oyo ya linga uviali wa kemãla voluali, kuenje, olofeka vio ko Amerika via fetika oku kuata ekemãlo voluali luosi omo liuloño.b Vokuenda Kuyaki Watete wa pita Voluali Luosi, o Amerika yo Konano, ya linga ukamba lo Bretanya. Omo liaco, utue wepanduvali wocinyama ca tema, u lomboloka Uviali wo Bretanya lowu wo Amerika. Utue wocinyama caco, wa tata ndati ombuto yukãi?
6. Utue wepanduvali wocinyama ca tema wa tata ndati afendeli va Suku?
6 Eci eteke lia Ñala lia fetika, utue wepanduvali wocinyama ca tema, wa ñualelapo afendeli va Suku —okuti, vamanji ya Kristu vana va kala handi palo posi. (Mat. 25:40) Yesu wa popele hati, kotembo yetukuluko liaye, wa laikele oku sanga okuti, ombuto yukãi yi kasi oku talavaya palo posi. (Mat. 24:45-47; Va Gal. 3:26-29) Uviali wo Bretanya lowu wo Amerika, wa linga uyaki lolombuavekua via kala palo posi. (Esit. 13:3, 7) Vokuenda Kuyaki Watete wa pita Voluali Luosi, uviali waco, wa kangisa Akristão vocili, poku tambula alivulu avo kuenje, va kapa vokayike olonumiwa viukuenje wa kolelua. Kotembo yaco, ca kala ndu okuti, utue wepanduvali wocinyama ca tema, wa imũla upange woku kunda. Omo okuti Yehova wa kũlĩhĩle ale ocitangi caco, wa ci situluila ku Yoano. Kuenje, wo sapuilavo hati, onepa yavali yombuto yukãi yi ka talama, kuenje, yi ka amamako lupange woku kunda. (Esit. 11:3, 7-11) Ulandu wafendeli va Yehova koloneke vilo, u situlula ciwa ndomo ocitangi caco ca pita.
UVIALI WO BRETANYA LOWU WO AMERIKA, KUENDA OLOMÃHI VIUTALE WA TENGIWA LOTUMA
7. Elitokeko lipi li kasi pokati kutue wepanduvali wocinyama ca tema lociñumañuma cinene?
7 Elitokeko lipi li kasi pokati kutue wepanduvali wocinyama ca tema lociñumañuma cinene? Uviali wo Bretanya—lowu wo Amerika,—wa piñala Uviali wo Roma. Olomãhi viociñumañuma vi lomboloka nye? Ulandu waco u lekisa okuti, olomãhi viociñumañuma caco, via tengiwa lutale kuenda otuma. (Tanga Daniele 2:41-43.) Elomboluilo liaco, li likuata lotembo utue wepanduvali wocinyama ca tema, una u lomboloka uviali wo Bretanya lowu—wo Amerika wa fetika oku Viala—voluali. Omo okuti ocikuata cimue ca tengiwa lutale kuenda otuma ka ci pami calua, cimuamue haico ca pita Luviali wo Bretanya lowu wo Amerika okuti, kefetikilo ka wa kuatele ekemãlo ndeli liuviali va piñala. Momo lie?
8, 9. (a) Uviali wepanduvali wa siata oku lekisa ndati oku pama ndutale? (b) Olomãhi viotuma viociñumañuma vi lomboloka nye?
8 Vokuenda kuotembo, utue wepanduvali wocinyama ca tema, wa fetika oku kuata unene ndutale. Owo wa lekisa unene waco Kuyaki Watete wa pita Voluali Luosi. Ekemãlo liutue wepanduvali wocinyama ca tema, haiwo u sokisiwa lutale wa pama, lia muiwa vokuenda Kuyaki Wavali wa pita Voluali Luosi.c Noke liuyaki waco, utue wepanduvali wocinyama ca tema, wa fetika oku lekisa oku pama ndutale. Pole, kefetikilo, utale waco wa litengele lotuma.
9 Afendeli va Yehova va siata oku likolisilako oku kuata elomboloko liolomãhi viociñumañuma. Elivulu lia Daniele 2:41, li lombolola okuti, utale wa tengiwa lotuma, u lomboloka lika “usoma” umosi. Otuma yi lomboloka olofeka vina vi kasi vemẽhi Liuviali wo Bretanya lowu wo Amerika yo Konano okuti, ka via pamẽle ndutale, kuenda ka vi kuete unene Nduviali wo Roma. Otuma, yi lombolokavo ‘ombuto yomanu.’ (Dan. 2:43) Eli olio esunga lieci omanu va siatela oku pinga Kuviali wo Bretanya lowu wo Amerika, oco va kuate ekalo liwa, upange u feta ciwa, kuenda elianjo. Pole, omanu vakuavo va siata oku tateka Uviali wo Amerika oku talavaya ndutale wa pama. Omanu valua ka va kolelele vali kolombiali, momo eci ku lingiwa ocela coku nõla ombiali yimue, ombiali yaco ka yi tẽlisa olohuminyo viaye, momo ka yi kuete unene woku ci linga. Daniele wa popia hati: “Usoma waco nẽli u pama, nẽli u leñela.”—Dan. 2:42; 2 Tim. 3:1-3.
10, 11. (a) Nye ci ka pita lolomãhi kovaso yoloneke? (b) Elomboloko lipi tu pondola oku kuata liatiamẽla ketendelo liovimuine?
10 Koloneke vilo, Uviali wo Bretanya lowu wo Amerika u li kuete ukamba, momo olombiali viaco, via siata oku tetuluila kumosi ovitangi violuali. Ocitumasuku catiamẽla kociñumañuma cinene, kuenda kocinyama ca tema, ci lekisa okuti, Uviali wo Bretanya lowu wo Amerika, ka u ka piñanyiwa luviali ukuavo woluali. Ndaño okuti Uviali waco owo wa sulako voluali, haiwo u lomboloka ovipindi viutale, kuenda ka u kuete unene walua, pole, ka u li nenela enyõleho owo muẽle.
11 Etendelo liovimuine vio kolomãhi viociñumañuma li kuete hẽ esilivilo lia velapo? Ivaluka okuti, vovinjonde vikuavo Daniele a kuata, wa tukula etendelo liolombinga viovinyama via litepa. Etendelo liaco, li kuete elomboloko lia velapo. Pole, eci Daniele a situlula elomboloko liociñumañuma, ka tukuile etendelo liovimuine via pangiwa lutale kuenda otuma. Omo liaco, etendelo liovimuine viociñumañuma, ka li kuete esilivilo lia velapo, ndeli liovoko, liovipindi kuenda liolomãhi. Daniele wa popia hati, ovimuine viaco, via pangiwa lutale kuenda otuma. Omo liaco, tu pondola oku kuata elomboloko liokuti, Uviali wo Bretanya lowu wo Amerika, u ka amamako oku viala toke eci ewe lina li lomboloka Usoma wa Suku, li veta kolomãhi viociñumañuma.—Dan. 2:45.
UVIALI WO BRETANYA LOWU WO AMERIKA KUENDA OLOMBINGA VIVALI VIOCINYAMA
12, 13. Olombinga vivali viocinyama ca tema vi lomboloka nye, kuenda via siata oku linga nye?
12 Ndaño okuti Uviali wo Bretanya lowu wo Amerika u sokisiwa lutale wa tengiwa lotuma, pole, vovinjonde Yesu a situluila Yoano, wa lekisa okuti, u ka amamako lunene woku viala oluali vokuenda kuoloneke via sulako. Uviali waco wa amamako ndati? Vocinjonde Yoano a kuata, wa mola olombinga vivali viocinyama ca tema okuti, vi popia ndocinyõha. Ocinyama caco ca tema ci lomboloka nye? Olombinga vivali viocinyama caco, vi lomboloka ovoviali avali oluali. Yoano wa mola vali Uviali wo Bretanya lowu wo Amerika okuti, u kuete ocikele cimue ca velapo.—Tanga Esituluilo 13:11-15.
13 Ocinyama ci kuete olombinga vivali, ci vetiya omanu oku fendela ocinyama ca tema. Yoano wa soneha hati, ociñumañuma cocinyama ca tema, ci moleha lika okatembo kamue, pole, ka ci kala otembo yalua, kuenje, noke ci tiuka vali. Eci oco ca pita locisoko cimue ceya oku tumbikiwa luviali wo Bretanya lowu wo Amerika, locimãho coku tokekisa olofeka viosi, okuti ocisoko caco oco ca linga onumiwa yolofeka voluali.d Ocisoko caco ca tukuluka kesulilo Liuyaki Watete wa pita Voluali Luosi, kuenda ceya oku kũlĩhĩwa okuti, o Liga das Nações. Noke ca imuha kefetikilo Liuyaki Wavali wa pita Voluali Luosi. Vokuenda kuyaki waco, afendeli va Suku, va lombolola okuti, ociñumañuma cocinyama ca tukuiwa vocitumasuku ci sangiwa kelivulu Liesituluilo, noke ci tukuluka vali. Kuenje, ulandu waco wa tẽlisiwa, eci kua tumbikiwa Ocisoko—colo Nações Unidas.—Esit. 17:8.
14. “Osoma yecelãla” yatiamẽla ndati kocinyama ca tema?
14 Yoano wa lombolola hati, “osoma yecelãla,” yatiamẽla kocinyama ca tema. Osoma yaco yatiamẽla ndati kocinyama ca tema? Osoma yaco hayoko yi lomboloka utue wecelãla wocinyama ca tema. Pole, ocindekaise lika cocinyama caco. Momo unene wosoma yaco, u tunda kolofeka vikuavo, ca piãla enene Kuviali wo Bretanya lowu wo Amerika. (Esit. 17:10, 11) Pole, ocisoko caco ca siata oku tambula unene ndowu wosoma poku tetulula ovitangi violuali.
OCINYAMA CA TEMA CI LIA OCIPUEPUE
15, 16. Helie o lomboloka ocipuepue, kuenda nye ci kasi oku pita lomanu va siata oku ci kuatisa?
15 Yoano wa mola ocinyama ci kusuka okuti, kilu—liaco, kua tumãla ukãi umue ocipuepue. Ocipuepue caco ci tukuiwa hati: ‘O Bavulono Yinene.’ (Esit. 17:1-6) Ocipuepue caco, ca tumãla kilu liatavo osi, oku kongelamo Akristão vesanda. Ovisoko viatavo esanda, via siata oku sumũlũisa ociñumañuma cocinyama, loku vetiya ovitundo vio pulitika.
16 Pole, vokuenda kueteke lia Ñala, ovava ana kua tumãla o Bavulono Yinene okuti, a lomboloka omanu vana va siata oku eca ekuatiso kokuayo, a kasi oku takata. (Esit. 16:12; 17:15) Eci ociñumañuma cocinyama ca tukuluka onjanja yatete, etavo Liakristão vesanda, okuti olio onepa ya velapo yo Bavulono Yinene, lia vetiya omanu valua va kala Kutakelo woluali, oco va ci sivaye. Koloneke vilo, omanu valua ka va sumbilile vali etavo kumue lasongui vaco, momo va limbuka okuti, ovo va siata oku nena ovitangi vialua voluali. Eli olio esunga lieci vakuasapulo kumue lovisoko viomanu vana va lilongisa calua lasualali vo Kutakelo woluali, va siatela oku popia hati, va sukila oku malako atavo osi voluali.
17. Nye ci ka pita ndopo latavo osi esanda, kuenda momo lie?
17 Etavo liesanda ka lia nyõliwile handi. Ocipuepue ci ka amamako oku vetiya olosoma violuali oco vi tẽlise olonjongole viocipuepue caco, toke eci Suku a ka kapa vovitima violosoma viaco ocisimĩlo coku ci nyõla elisi. (Tanga Esituluilo 17:16, 17.) Ndopo Yehova o ka vetiya ovisoko vio pulitika vina viatiamẽla koluali lulo lua Satana ndeci, olo Nações Unidas, oco vi kundule atavo osi esanda. Ovio vi ka nyõla ocipuepue caco, kuenda ovokuasi aye osi. Vokuenda kuanyamo a pita, lomue wa simĩle okuti, eteke limue omanu ka va ka sumbila vali etavo. Koloneke vilo, ocipuepue, ca tumãla kilu liocinyama cikusuka. Unene wocipuepue caco, handi ka wa tepulukile. Pole, ndopo ci ka nyõliwa elisi.—Esit. 18:7, 8, 15-19.
NDOPO OVINYAMA VI NYÕLIWA
18. (a) Nye ocinyama ca tema ci ka linga, kuenda nye ci keyililako? (b) Olosoma vipi vi ka nyõliwa elisi Lusoma wa Suku, ndomo ca lekisiwa kelivulu lia Daniele 2:44? (Tanga pokakasia kemẽla 17.)
18 Noke yoku nyõliwa kuatavo osi esanda, Satana okuti eye ocinyama ca tema, o ka vetiya olombiali vio kilu lieve oco vi ñualelepo Usoma wa Suku. Omo okuti olosoma via palo posi ka vi tẽla oku liyaka Lusoma wa Suku u kasi kilu, vi ka ñualelapo vana va siata oku kuatisa Kusoma waco. Ocilunga caco ci ka nena uyaki wa Suku. (Esit. 16:13-16; 17:12-14) Daniele wa lombolola ovina vi ka pita vuyaki wa sulako. (Tanga Daniele 2:44.) Ocinyama ca tema, ca tukuiwa kelivulu Liesituluilo 13:1, kumue locinyama ci kuete olombinga vivali, vi ka nyõliwa elisi.
19. Ekolelo lipi tu kuete, kuenda yilo otembo yoku linga nye?
19 Tu kasi koloneke viutue wepanduvali wocinyama ca tema. Eci ocinyama ca tema ci ka nyõliwa, ka ku ka moleha vali ovitue viocinyama cikuavo. Uviali wo Bretanya lowu wo Amerika, u ka amamako oku viala voluali eci atavo osi esanda a ka nyõliwa elisi. Olonepa vialua viocitumasuku ca Daniele leci ca Yoano, via tẽlisiwa ale. Tua kolela okuti, ndopo uyaki wo Harmagedo u ka fetika, kuenje, u ka nyõla atavo osi esanda. Ovina viaco Suku wa vi situlula osimbu. Anga hẽ tua kapako alungulo a sangiwa vovitumasuku? (2 Pet. 1:19) Omo liaco, yilo oyo otembo yoku tiamẽla ku Yehova loku kuatisa Usoma waye.—Esit. 14:6, 7.
[Atosi pombuelo yamẽla]
a Vembimbiliya etendelo ekũi li lomboloka oku suapo. Omo liaco, olombinga ekũi, vi lomboloka ovosoma osi eya noke Yuviali wo Roma.
b Ndaño okuti Uviali wo Bretanya lowu wo Amerika wa fetika oku viala kocita 18, pole, Yoano wa lombolola hati, ovoviali aco a fetika oku viala kefetikilo Lieteke lia Ñala. Oku tẽlisiwa kuovinjonde vi sangiwa kelivulu Liesituluilo kua fetika ‘keteke lia Ñala.’ (Esit. 1:10) Vokuenda Kuyaki Watete wa pita Voluali Luosi, oco uviali wo Bretanya lowu wo Amerika via linga uviali wa velapo voluali luosi
c Vocinjonde Daniele a kuata, wa mola ndomo osoma yaco ya laikele oku kuata unene woku nyõla vokuenda kuyaki. Kuenje, wa soneha ndoco: ‘Osoma yaco, yi nena enyõleho lialua.’ (Dan. 8:24) Uviali wo Amerika yo Konano, wa nena enyõleho liaco, eci va imba atenda avali anene okuti, a ponda omanu valua.
d Tanga velivulu Revelação—Seu Grandioso Clímax Está Próximo!, kamẽla 240, 241, 253.
[Okakasia kemẽla 17]
VELIE VATIAMẼLA “KOLOSOMA VIACO VIOSI”?
Ocitumasuku ci sangiwa kelivulu lia Daniele 2:44, ci lekisa okuti, Usoma wa Suku, ‘u ka nyõla ovosoma osi kilu lieve.’ Ocitumasuku caco, ci tiamisiwila lika kovosoma ana a lomboloka olonepa via litepa viociñumañuma.
Nye ci ka pita lolombiali viosi vio kilu lieve? Elivulu Liesituluilo li lombolola ovina vialua viatiamẽla kulandu waco. Li lekisavo okuti, ‘olosoma violuali luosi,’ vi ka liongolola oco vi linge ‘uyaki keteke linene lia Suku Tõlo.’ (Esit. 16:14; 19:19-21) Ocitumasuku caco ci lombolola ovosoma ana a tukuiwa vociñumañuma ca Daniele, kuenda ci tiamisiwila kolombiali viosi vi ka nyõliwa vuyaki wo Harmagedo.