OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET Colombangi Via Yehova
Olombangi Via Yehova
OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET
Umbundu
Ũ
  • Ñ
  • ñ
  • õ
  • Õ
  • ũ
  • Ũ
  • ĩ
  • Ĩ
  • ã
  • Ã
  • ẽ
  • Ẽ
  • EMBIMBILIYA
  • ALIVULU
  • OLOHONGELE
  • mwbr18 Susu kam. 1-11
  • Ono Yovipama Viohongele Ekalo Lietu Tuakristão Kuenda Oku Kunda

Vonepa eyi ka mu sangiwa ovideo layimue.

Tu ecele, kua pita ocitangi cimue poku lekisa ovideo.

  • Ono Yovipama Viohongele Ekalo Lietu Tuakristão Kuenda Oku Kunda
  • Ono Yovipama Viohongele Ekalo Lietu Tuakristão Kuenda Oku Kunda (2018)
  • Otulosapi
  • OSEMANA 1-7 YA SUSU
  • OSEMANA 8-14 YA SUSU
  • OSEMANA 15-21 YA SUSU
  • OSEMANA 22-28 YA SUSU
  • OSEMANA 29 YA SUSU–4 YA KAYOVO
Ono Yovipama Viohongele Ekalo Lietu Tuakristão Kuenda Oku Kunda (2018)
mwbr18 Susu kam. 1-11

Ono Yovipama Viohongele Ekalo Lietu Tuakristão Kuenda Oku Kunda

OSEMANA 1-7 YA SUSU

OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | MATEO 1-3

“Usoma Wo Kilu u Kasi Ocipepi”

(Mateo 3:1, 2) Koloneke viaco Yoano upapatisi wa tunda vusenge loku eca uvangi vo Yudea 2 loku popia hati: “Likekembeli, momo Usoma wo kilu u kasi ocipepi.”

nwtsty atosi elilongiso Mat. 3:1, 2

Oku kunda: Kelimi lio Helasi ondaka yaco yi lomboloka oku “sandeka esapulo kovitumãlo viosi.” Onjila yimue yoku tõlisa esapulo: Eci ci lekisa okuti esapulo li eciwa komanu valua ka li sulila lika kocimunga cimue citito.

Usoma: Ondaka yatete kelimi lio Helasi ba·si·leiʹa, yi lomboloka uviali umue wocili, ofeka kuenda omanu va vialiwa losoma yimue. Ondaka yaco kelimi lio Helasi ya tukuiwa 162 kolonjanja Vovisonehua vio Helasi, kelivulu lia Mateo yi sangiwako 55 kolonjanja kuenda vialua pokati kavio via tiamisiwila kusoma wa Suku wokilu. Mateo wa tukula ondaka yaco olonjanja vialua okuti Evanjeliu liaye li tukuiwa okuti, Evanjeliu Liusoma.

Usoma wokilu: Ondaka yaco ya tukuiwa 30 kolonjanja kuenda yi molẽha lika Venjeliu lia Mateo. Vevanjeliu lia Marko kuenda lia Luka, va tukulavo ondaka “Usoma wa Suku”, ci lekisa okuti “Usoma wa Suku” uvialii umue wokilu.—Mat. 21:43; Mar. 1:15; Luka 4:43; Dan. 2:44; 2 Tim. 4:18.

u kasi ocipepi: Eci ci lekisa okuti Uviali Usoma wokilu wa laikele oku tumbikiwa kovaso yoloneke.

(Mateo 3:4) Pole cilo Yoano wa wala ocipa congamelo kuenda watika uvia wocipa vombunda. Wa enda okulia apange kuenda owiki.

nwtsty media

Uwalo wa Yoano Upapatisi kuenda oku liposuisa

Yoano wa enda oku wala uwalo wa pangiwa locipa congamelo kuenda oku itika uvia wocipa vombunda, okuti wa tavele oku kuta lawo ovina vikuavo vitito. Uwalo waco wa lisetahãlele lowu uprofeto Eliya. (2 Olos. 1:8) Ocikutuku caco cocipa ca enda oku waliwa lika lomanu vana okuti olohukũi. Pole, uwalo uwa wa pangiwa lelinyu wa enda lika oku waliwa lolohuasi. (Mat. 11:7-9) Omo okuti Yoano wa kala u Nasiri, esinga liaye lalimue eteke lia tetiwile. Uwalo kuenda ekalo liaye, via lekisa okuti eye wambatele omuenyo umue wa leluka, loku linga ocipango ca Suku.

Olohuma

Ndomo ca tukuiwa Vembimbiliya, ondaka “olohuma” yi tiamisiwila kapata osi akundumba a kuete olombinga vimbumbulu, ca piãla enene akundumba ana a enda endo linene poku ilukila kovitumãlo vikuavo. Ndomo ca lomboluiwa vekonomuiso limue lia lingiwa ko Yerusalãi, akundumba o vekalasoko a kuete 75 kolopursendu violoproteina. Poku alia koloneke vilo, ci sukila okuti utue, olongonjo, avava kuenda aniña aco viupiwako. Onepa yi supapo yiliwa owisu ale yi telekiwa. Vamue va popia okuti oku pepa kuakundumba kua li setãha lokamarão ale ohale kuenda a kuete oloproteina vialua.

Owiki

Owiki u pangiwila vonde lolonyinhi. (1) kuenda asilã eyuka owiki (2). Owiki Yoano a enda okulia citava okuti wa pangawaile lolonyinhi via kũlĩhĩwa okuti, Apis mellifera siriaca, via siatele ko Yerusalãi. Olonyinhi viaco citava okuti vi kala kovitumãlo kuli owuya kuenda ka kuli ovava vekalasoko lio Yudea, pole ka citava oku limamo. Pole kocita cecea O.Y., omanu va kala ko Isareli va enda oku tunga olonde viotuma oco olonyinhi vi lingilemo owiki. Etendelo lialua liolonde viaco lia sangiwa pocitumãlo cimue okuti (cilo ca kũlĩhĩwa okuti Tel Rehov) ci sangiwa Vondamba yo Yordão. Owiki wolonde viaco wa pangiwa lolonyinhi via tunda kofeka yikuavo okuti cilo yi tukuiwa okuti Turquia.

Oku Konomuisa Lutate Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya

(Mateo 1:3) Yuda wa linga isia ya Peresi kuenda Sera una a cita la Tamare; Peresi wa linga isia ya Hesirone; Hesirone wa linga isia ya Arama;

nwtsty etosi lielilongiso Mat. 1:3

Tamare: Eye ukãi watete pokati ka vatãlo va tukuiwa kelivu lia Mateo vulandu wocikoti ca Mesiya. Vakuavo vakũala Rahava kuenda Ruti okuti kavali kavo ka va kaile va Isareli. (vs. 5); Batisieva, “ukãi wa Uriya” (vs. 6); kuenda Maria (vs. 16) Akãi vaco, va kongeliwa kulala walume omo liolonjila via litepa ovo veya oku panga onepa kocikoti ca Yesu.

(Mateo 3:11) Ame ndu vu papatisi lovava omo lioku likekembela kuene, pole, u iya konyima yange, wa mbelapo okuti ame ndi sule kuenda si sesamẽla oku upa olohaku kolomãhi viaye. Eye o ko papatisi lespiritu sandu kuenda ondalu.

nwtsty etosi lielilongiso Mat. 3:11

Oku ku papatisa: Ale “Oku ku yuvika vovava.” Kelimi lio Helasi ondaka ba·ptiʹzo yi lomboloka “oku yuvika.” Elomboluilo limue Liembimbiliya li lekisavo okuti vepapatiso mua kongela oku yuvika etimba liosi vovava. Vepuluvi limue, Yoano wa kala oku papatisa Vondamba yo Yordão ocipepi lo Salimi, “momo pocitumãlo caco pa kala ovava alua.” (Yoa. 3:23) Eci Filipu a papatisa kalei ko ko Etiopia, kavali kavo “va wila vovava.” (Ovil. 8:38) Ondaka yimue kelimi lio Helasi ya tukuiwa vo Septuaginta kelivulu 2 Olos. 5:14 kua lombolola ulandu wa Namana “wa liyaveka olonjanja epanduvali vo Yordão.”

Oku Tangiwa Kuembimbiliya

(Mateo 1:1-17) Elivulu liulandu womuenyo wa Yesu Kristu, omõla a Daviti, omõla a Avirahama: 2 Avirahama wa linga isia ya Isake; Isake wa linga isia ya Yakoba; Yakoba wa linga isia ya Yuda kuenda ya vamanjaye; 3 Yuda wa linga isia ya Peresi kuenda Sera una a cita la Tamare; Peresi wa linga isia ya Hesirone; Hesirone wa linga isia ya Arama; 4 Arama wa linga isia ya Aminadava; Aminadava wa linga isia ya Nasone; Nasone wa linga isia ya Salimone; 5 Salimone wa linga isia ya Boasi una a cita la Rahava; Boasi wa linga isia ya Ovede una a cita la Ruti; Ovede wa linga isia ya Jese; 6 Jese wa linga isia ya Soma Daviti. Daviti wa linga isia ya Salomone una a cita lukãi wa Uriya; 7 Salomone wa linga isia ya Rehovama; Rehovama wa linga isia ya Aviya; Aviya wa linga isia ya Asa; 8 Asa wa linga isia ya Yehosafata; Yehosafata wa linga isia ya Yehorama; Yehorama wa linga isia ya Usiya; 9 Usiya wa linga isia ya Yotama; Yotama wa linga isia ya Ahasi; Ahasi wa linga isia ya Hesekiya; 10 Hesekiya wa linga isia ya Manase; Manase wa linga isia ya Amoni; Amoni wa linga isia ya Yosiya; 11 Yosiya wa linga isia ya Yekoniya kuenda ya vamanjaye eci va ambatiwa kumandekua ko Bavulono. 12 Noke yoku ambatiwa kumandekua ko Bavulono, Yekoniya wa linga isia ya Sialitiyele; Sialitiyele wa linga isia ya Seruvavele; 13 Seruvavele wa linga isia ya Avihudi; Avihudi wa linga isia ya Eliakimi; Eliakimi wa linga isia ya Asoro; 14 Asoro wa linga isia ya Sadoke; Sadoke wa linga isia ya Ahemi; Ahemi wa linga isia ya Eliudu; 15 Eliudu wa linga isia ya Eleasa; Eleasa wa linga isia ya Matana; Matana wa linga isia ya Yakoba; 16 Yakoba wa linga isia ya Yosefe, ulume wa Maria una wa cita Yesu, o tukuiwa Kristu. 17 Ovitumbulukila viosi oku upisa ku Avirahama toke ku Daviti, via tẽla 14 kovitumbulukila kuenda oku upisa ku Daviti toke koku tualiwa kumandekua ko Bavulono, pa pita 14 kovitumbulukila kuenda oku upisa koku tualiwa kumandekua ko Bavulono toke ku Kristu, pa pita 14 kovitumbulukila.

OSEMANA 8-14 YA SUSU

OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | MATEO 4-5

“Ovina tu Lilongisa Kohundo Yesu a Lingila Komunda”

(Mateo 5:3) “Va sumũlũha vana va kũlĩha okuti va sukila oku lilongisa ovina via tiamẽla ku Suku, momo Usoma wo kilu wavo.

nwtsty etosi lielilongiso Mat. 5:3

Va sumũlũha: Ka ci lomboloka lika esanju omunu a kuata eci a kasi vekalo liwa. Pole ci tiamisiwila komunu o kuete esumũlũho lia Suku kuenda o taviwa laye. Ondaka yaco yi tiamisiwilavo ku Suku kuenda ku Yesu vulamba wavo kilu.—1 Tim. 1:11; 6:15.

va sumũlũha vana va kũlĩha okuti va sukila oku lilongisa ovina viatiamẽla ku Suku: Ondaka yo Helasi yokuti, “va sukila oku lilongisa ovina via tiamẽla ku Suku” yi lombolola “vana okuti olohukũi (vakuakupinga osimõla),” vulandu owu yitiamĩsiwila ku vana va kuete onjongole yoku kũlĩha ovina viaco. Ondaka yaco yitimisiwilavo “kukuakupinga osimola” o tukuiwa Lasaru kelivulu lia Luka 16:20, 22. Ondaka yaco kelimi lio Helasi vamue vakuakupongolola va yi timisila komanu vana okuti ‘olohukũi konepa yespiritu,’ ci lombolavo omanu vana va kuete olonjongole yalua yoku lilongisa ovina via tiamẽla ku Suku.

(Mateo 5:7) “Va sumũlũha vakuahenda, momo va ka lekisiwa ohenda.

nwtsty etosi lielilongiso Mat. 5:7

ohenda: Ondaka yimue ya tukuiwa Vembimbiliya yi lomboloka “vakuahenda” kuenda “ohenda” okuti ka yi sulila lika voku ecela vesombiso. Pole olonjanja vimue yi situlula onjongole yoku lekisa ocisola kuenda ohenda yi vetiya omunu oku kuatisa vana va suka.

(Mateo 5:9) “Va sumũlũha vakuakulinga ombembua, momo va ka tukuiwa hati, omãla va Suku.

nwtsty etosi lielilongiso Mat. 5:9

vakuakulinga ombembua: Ka ci tiamiwila lika komanu vana va teyuila ombembua pole, va yinena pana kapali ombembua.

w07 1/12 kem. 17

Longisa Omõla Wove Oku Kala Ukuambembua

Olonjali Akristão, vi sukila oku amamako oku lekisa onjongole yoku longisa omãla vavo, oku “sanda ombembua loku yi landula.” (1 Petulu 3:11) Oco tu kuate esanju li tunda koku kala ukuambembua, tu sukila oku likolisilako oku yuvula oku kuatela vakuetu ovisimĩlo vĩvi, onyeño, kuenda esuvu.

Oku Konomuisa Lutate Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya

(Mateo 4:9) Kuenje lio sapuila ndoco: “Ndu ku ĩha ovina evi viosi nda wa ñekamẽla loku ndi fendela.”

nwtsty etosi lielilongiso Mat. 4:9

nda wa ñekamẽla loku ndi fendela: Ondaka yo Helasi ya pongoluiwa okuti ‘oku fendela,’ ya sonehiwa lonjila yimue yi lekisa okuti, velivala limue lika. Omo liaco, oku ‘kekamẽla loku fendela’ ka ci lekisa okuti Eliapu lia pinga ku Yesu oco amameko oku u fendela, pole, wa yonguile okuti o lekisa elinga limue ‘liefendelo’ kokuaye.

(Mateo 4:23) Noke wa enda vo Galilea yosi oku longisa volosunangonga viavo kuenda oku kunda olondaka viwa Viusoma loku sakula omanu va kuatiwile lovovei aiñi aiñi.

nwtsty etosi lielilongiso Mat. 4:23

oku longisa . . . oku kunda: Oku longisa kua litepa loku kunda momo ulongisi ka va vangula ño, eye o longisa, olombolola, o vetiya utima womunu kuenda o lekisa ono yeci a kasi oku vangula.

Oku Tangiwa Kuembimbiliya

(Mateo 5:31-48) “Ca popiwa citi: ‘Wosi o nyãla ukãi waye, o wĩhe ukanda woku u nyãla.’ 32 Pole, ndu sapuili siti, wosi o linyãla lukãi waye nda halevĩhoko liukahonga, u kokela oku linga ukahokolo, lu o kuela ukãi va nyãla, o linga ukahokolo. 33 “Wa yevi vali eci ca popiwa ku vakukululu yene citi: ‘Ku ka lisinge eci ku pondola oku tẽlisa, te o tẽlisa ohuminyo wa lingila Yehova.’ 34 Kuenje ndu sapuili siti: Ku ka lisingile ilu, momo ocalo ca Suku; 35 ndaño osi, momo ociliatelo colomãhi viaye, ndaño o Yerusalãi, momo olupale lua Soma. 36 Ku ka lisingile utue wove, momo ku tẽla oku pongolola esinga li yela ale li tekãva. 37 Ondaka yove yi kale okuti nda ‘Oco,’ oco, nda ‘Hacoko,’ hacoko, pole, cikuavo condingaĩvi. 38 “Wa yevi eci ca popiwa citi: ‘Iso liso kuenda eyo leyo.’ 39 Pole, mopia lene siti: Ko ka tamalali londingaĩvi, u o ku veta ocikusi konele yondio u wĩhavo epĩli. 40 Nda umue o yongola oku ku tuali kekanga loku kala luwalo wene, u wĩhivo ocikutu cene; 41 nda ombiali yi ku kisika oku linga upange umue vowola yimosi, u lingila olowola vivali. 42 U o ku pinga cimue u wĩha, u o yongola oku ku undila ku ko limĩle. 43 “Wa yevi eci ca popiwa citi: ‘Sola ukuẽle kuenda suvuka unyãli wove.’ 44 Pole, mopia lene siti: Soli ovanyãli vene kuenda likutililiko ava vo lambalali, 45 oco vu lekisi okuti vumãla va Isiene o kasi kilu, momo eye o tundaisaila ekumbi kolondingaĩvi kuenda komanu vawa, o lokaisaila ombela ku vakuesunga lava havakuesungako. 46 Nda vu sola lika ava vo soli, onima yipi vu kuata? Vakuakutambula elisimu ka va lingaingavo ovina viaco? 47 Nda vu lama lika vamanjene, nye vu linga okuti ca velapo? Vakualofeka hẽ ka va lingaingavo ovina viaco? 48 Kali omanu va lipua ndeci Isiene o kasi kilu a lipua.

OSEMANA 15-21 YA SUSU

OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | MATEO 6-7

“Tete Sandiliyi Usoma”

(Mateo 6:10) Usoma wove wiye. Ocipango cove ci lingiwe palo posi, ndeci ci lingiwa kilu.

embimbiliya li pondola, kem. 178 ocin. 12

Esumulũho Liohutililo

12 Nye ci kuete esilivilo lia velapo volohutililo vietu? Yehova kuenda ocipango caye. Tu sukila oku eca olopandu kokuaye lutima wosi omo liovina viosi a siata oku tu lingila. (1 Asapulo 29:10-13) Tua kũlĩha ovina viaco, momo eci Yesu a kala palo posi wa longisa olondonge viaye ndomo via sukilile oku likutilila. (Tanga Mateo 6:9-13.) Eye wa popia hati, tete via sukilile oku tukula onduko ya Suku vohutililo oco yi sumbiwe, kuenda oku yi tenda okuti yi kola. Noke, Yesu wa lekisa okuti, tu sukila oku kongela vohutililo yetu oku iya Kusoma wa Suku, oco ocipango caye ci lingiwe palo posi. Yesu wa popia hati, noke yoku tukula vohutililo ovina vi kuete esilivilo lia velapo, oco lika tu pondola oku tukula ovina tu sukila. Nda poku likutilila tete tu tukula Yehova kuenda ocipango caye, tu lekisa okuti, ovina viaco ovio vi kuete esilivilo lia velapo kokuetu.

(Mateo 6:24) “Lomue o tẽla oku vumba vacime vavali; pamue o suvuka umue kuenda o sola ukuavo, ale o kakatela umue kuenje o pembula ukuavo. Ka vu tẽla oku vumba Suku kuenda Ovokuasi.

nwtsty etosi lielilongiso Mat. 6:24

oku vumba: Ondaka eyi kelimi lio Helasi yi lomboloka oku talavaya ndupika, okuti omunu waco o talavayela lika cime umosi. Yesu wa yonguile oku popia okuti, ka citava Ukristão oku litumbika ku Yehova lutima wosi kuenda o litumbikavo koku sandiliya ovokuasi.

(Mateo 6:33) “Tete sandiliyi Usoma lesunga liaye kuenje ovina evi viosi viu vokiyiwi.

nwtsty etosi lielilongiso Mat. 6:33

Sandiliyi: Ondaka eyi kelimi lio Helasi yi lomboloka oku amamako oku linga upange umue kuenda oku “likolisilako oku ci sandiliya.” Olondonge viocili via Yesu ka citava okuti vi sandiliya Usoma vokueda kotembo yimue, kuenje noke vi sandiliya ovina vikuavo. Pole vi sukila oku pitisa kovaso tete Usoma komuenyo wavo.

Usoma: Ovisonehua vimue viokosimbu vio Helasi vi lekisa okuti, ‘Usoma wa Suku.’

liaye: Ci lomboloka Suku “Isiene wo kilu” wa tukuiwa kelivulu lia Mat. 6:32.

esunga: Ci lolomboloka omanu vana va sandiliya esunga lia Suku okuti va likolisilako oku linga ocipango caye ndomo ca tumbikiwa kocihandeleko caye coku tepisa eci ciwa leci cĩvi. Elongiso eli lia litepa leli lia va Fariseo okuti va enda oku tumbika esunga liavo muẽle.—Mat. 5:20.

w16. 12 kem. 07 ocin. 18

Sandiliyi Usoma, ko Kasandi Ovokuasi

18 Tanga Mateo 6:33. Nda tua pitisa kovaso Usoma wa Yehova, eye o tu kuatisa, kuenje o tu ĩha ovina tu sukila. Yesu wa lombolola esunga lieci tu sukilila oku kolela kohuminyo yaco eci a popia hati: “Isiene wo kilu wa kũlĩha okuti vu sukila ovina evi.” Yehova wa kũlĩha ovina o sukila osimbu kua vi limbukile. (Va Filipoi 4:19) Eye wa kũlĩhavo eci tu sukila uwalo wokaliye. Yehova wa kũlĩha okuti, ove o sukila okulia, kuenda onjo yoku kala kumue lepata liove. Eye wa siata oku kũlĩhĩsa nda o kuete ovina viosi o sukila.

Oku Konomuisa Lutate Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya

(Mateo 7:12) “Ovina viosi vu yongola okuti omanu vo vi lingili, haivio vu linga kokuavo. Eci oco Ocihandeleko kuenda Ovaprofeto va popia.

w14 15/5 Kem. 14-15 ocin. 14-16

Kuama Ocihandeleko Coku Sola Omanu Kupange Woku Kunda

14 Sokolola ndeci okuti, omunu umue wa ku telefonalela, pole, kua limbukile ondaka yaye. Ndaño kua kũlĩhĩle omunu waco, pole, oku pulisa okulia o sole. Vepuluvi liaco o sakalala, momo o yongola oku kũlĩha omunu waco, leci a yongola. Yuvula oku vangula laye lonjila yimue ka ya sungulukile, noke u sapuila lutate hoti, omo okuti ku kuete otembo yalua, ombangulo yaco yi sulila palo. Sokolola ndeci okuti, omunu wa ku vilikiya votelefone o tukula onduko yaye, kuenda oku sapuila hati upange waye oku kũlĩhĩsa ovikulia. Citava okuti vepuluvi liaco o kuata onjongole yoku u yevelela lutate. Omo liaco, tu yongola okuti, omanu poku sapela letu, va tu sapuila onduko yavo. Tu lekisa ndati esumbilo liaco komanu tu sanga kupange woku kunda?

15 Kovikanjo vimue, tu sukila oku situlula esunga lieci tu eyilila konjo yomunu umue. Ocili okuti, tu kuete ovina vialua vioku sapuila komanu tu sanga. Sokolola ndeci okuti, eci tu pitĩla konjo yimue, ka tu tukula onduko yetu, kuenda esunga lieci tu eyilila konjo yaco. Pole, tu fetika oku kundila omunu waco loku u pulisa ndoco: “Nda wa kuatele epondolo lioku tetulula ovitangi viomanu vosi, oluali nda lu kasi ndati?” Tua linga epulilo eli, locimãho coku limbuka nda omunu o tambulula, oco noke tu tiamisile ombangulo yaco Kembimbiliya. Citava okuti omunu waco o pula ndoco: “Omunu u helie, kuenda momo lie a ndi lingila epulilo eli? Nye a yongola?’ Tu yongola okuti, omunu tu sapela laye, o sanjukila ombangulo yetu. (Va Fil. 2:3, 4) Tu pondola oku ci linga ndati?

16 Manji umue ukuakunyula akongelo poku kundila omanu, o kuama onjila yimue ya sunguluka ndeci: Noke yoku lama omunu a sanga, eca kokuaye okokanda losapi hati: O Yongola Oku Kũlĩha Ocili? Kuenje, u sapuila hati: “Etaili tu kasi oku eca okokanda aka komanu vosi va kasi vimbo lilo. Okokanda kaco, ka kuete apulilo epandu omanu va siata oku linga. Okokanda aka kove.” Manji yaco wa popia hati, omanu va lianja lika letu, nda tua va sapuila esunga lieci tu eyilila oku va nyula. Nda tua ci linga, ci tu kuatisa oku amamako lombangulo yetu. Noke, manji ukuakunyula akongelo o linga epulilo likuavo ndoco: “Anga hẽ onjanja yimue wa lingile ale limue pokati kapulilo a lingiwa ndeti?” Nda omunu wa nõla epulilo limue, manji o yulula okokanda kaco, kuenje, o lombolola eci Embimbiliya li popia catiamẽla kepulilo liaco. Nda omunu waco ka ci lingile, manji o pondola oku nõla epulilo limue, pole, ka ci lingi lonjila yimue yi sumuisa omunu waco. Ocili okuti, kuli olonjila vialua vioku fetika ombangulo. Kovikanjo vimue, kuli ocituwa cokuti, omanu va kevelela okuti, tete tu sapela ovina vikuavo, osimbu ka tua lekisile esunga lieci tu eyilila. Omo liaco, tu sukila oku limbuka esilivilo lioku linga apongoloko kovina tua sokiya oku sapela lomanu, oco va lekise onjongole yoku yevelela esapulo Liusoma.

(Mateo 7:28, 29) Eci Yesu a mala oku popia olondaka evi, owiñi wa komõha oku longisa kuaye, 29 momo eye wa va longisa ndomunu o vangula lunene wa tunda ku Suku, ka ci lingile nda vakuavisonehua.

nwtsty atosi elilongiso Mat. 7:28, 29

wa komõha: Ondaka eyi kelimi lio Helasi yi lomboloka “Oku komõha calua.” Ondaka yaco ya amamako loku popia okuti, olondaka viaye via kuatisa calua omanu.

oku longisa kuaye: Olondaka evi vi lekisa ndomo Yesu a longisa, olonjila viaye vioku longisa, mua kongela ovina a longisa Vohundo a lingila Komunda.

ka ci lingile nda vakuavisonehua: Yesu ka tukuile vakuavisonehua ndono yelongiso liaye ndomo ca kala ocituwa ca vakuavisonehua, pole eye wa vangula ndonumiwa ya Yehova, ndomunu o kuete omoko, poku tiamisila alongiso aye Kondaka ya Suku.—Yoa. 7:16.

Oku Tangiwa Kuembimbiliya

(Mateo 6:1-18) “Li lavi okuti ovilinga viene viesunga ka vu vi lekisa komanu oco vu muiwe lavo; sanga ka vu tambula onima layimue ku Isiene o kasi kilu. 2 Poku eca oviali viove viohenda, ku ka sike olumbeta ndeci vakuambambe va lingainga volosunangonga lo volokololo, oco va sivayiwe lomanu. Ocili, mopia lene siti, va kuete ale onima yavo. 3 Pole, poku eca oviali viove viohenda, ku ka ecelele okuti eka liove liepĩli li kũlĩha eci eka liove liondio li kasi oku linga, 4 oviali viove viohenda vi eciwe vuyombeki. Kuenje Isiove o lete ovina viuyombeki o ku ĩha onima.

5 “Eci vu likutilila, ko ka lingi nda vakuambambe, momo va sole oku talama vilu poku likutilila volosunangonga kuenda panyaha olonjila oco va muiwe lomanu. Ocili, mopia lene siti, va kuete ale onima yavo. 6 Puãi eci o likutilila, iñila vohondo yove, noke yoku yika epito likutilila ku Isiove una o lete ovina viosi. Kuenje Isiove o lete ovina viosi oku ĩha onima. 7 Poku likutilila ko ka tukole ovina vimuamue olonjanja viosi, ndeci vakualofeka va lingainga, momo va sima okuti va yeviwa omo lioku tukola olondaka vialua. 8 Ko ka lisokisi lavo, momo Isiene wa kũlĩha ovina vu sukila osimbu ka wo vi pingili.

9 “Likutilili ndoco:

“‘A Isietu o kasi kilu, onduko yove yi sumbiwe. 10 Usoma wove wiye. Ocipango cove ci lingiwe palo posi, ndeci ci lingiwa kilu. 11 Tu ĩhe okulia kuetaili; 12 kuenda tu ecele akandu etu, ndeci tu ecaila ava va tu lueyela. 13 Ku ka ecelele okuti tu yonjiwa, puãi tu popele kondingaĩvi.’

14 “Nda ene weceli akandu omanu va ku lueyeli, Isiene wo kilu ecelavo akandu ene; 15 pole, nda ka weceli akandu omanu, Isiene ka ecelavo akandu ene.

16 “Eci vu likandangiya okulia, ko ka sumui ndeci vakuambambe va lingainga, momo va nyumalisa ovipala viavo oco va muiwe lomanu okuti va kasi oku likandangiya okulia. Ocili, mopia lene siti, va kuete ale onima yavo. 17 Pole, eci o likandangiya okulia, likapa ulela kutue kuenda pusa kocipala, 18 oco omanu ka va ka limbuke okuti o kasi oku likandangiya okulia, te lika Isiove una o lete ovina viosi. Kuenje Isiove o lete ovina viosi, oku ĩha onima.

OSEMANA 22-28 YA SUSU

OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | MATEO 8-9

“Yesu Wa Solele Omanu”

(Mateo 8:1-3) Eci a tunda komunda, owiñi walua wo kuama. 2 Kuenje umue ukuavilundu weya, yu wo kekamẽla loku popia hati: “A Ñala, nda wa panga, ñayise.” 3 Oku olõla eka, wo lamba loku popia hati: “Nda panga! Kaya.” Vonjanja yaco haico ovilundu vio tunda.

nwtsty etosi lielilongiso Mat. 8:3

wo lamba: Ocihandeleko ca Mose ca lekisile okuti, omunu o kuete ovilundu wa sukilile oku kala ocipãla oco ka ka sambuiseko vakuavo. (Ovis. 13:45, 46; Ate. 5:1-4) Pole, asongui vetavo lia va Yudea va vokiyileko ovihandeleko vikuavo. Ocihandeleko caco ca lekisile okuti, kotembo yina okuti ofela ka yi siki calua, omunu o kuete ovilundu wa sukilile oku kala ci soka 1.8 kolometulu, pole kotembo yina okuti ofela yi sika calua wa sukilile oku kala 45 kolometulu. Ocihandeleko caco ca enda oku vetiya omanu oku tata lãvi vakuavilundu. Ocihandeleko caco ci lekisa okuti umue ukuavisonehua wa tila vakuavilundu kuenda ukuavo wa va imba ovawe oco va amẽle ocipãla. Pole Yesu wa sakalalele calua lekalo liulume ukuavilundu kuenda wa linga ocina cimue okuti va Yudea vakuavo va ci tendele okuti ka citava oku ci linga pole, eye wa kuata ulume waco. Eye wa ci linga noke yoku kayisa ukuavilundu londaka yimosi.—Mat. 8:5-12.

Nda panga: Yesu ka limbukile lika epingilo liaco, wa lekisa onjongole poku u tambulula ci lekisa okuti wa vetiyiwa locisola.

(Mateo 9:9-13) Noke, eci Yesu a kala oku pita kesinya likuavo, wa mola ulume umue o tukuiwa Mateo wa tumãla ponjo yoku fetela elisimu kuenje wo sapuila hati: “Linga ondonge yange.” Eye wa votoka kuenje wo kuama. 10 Osimbu a kala oku lia vonjo, valua vakuakutambula elisimu la vakuakandu veya kuenje va fetika oku lia kumue la Yesu kuenda olondonge viaye. 11 Puãi va Fariseo eci va ci mola va pula olondonge viaye vati: “Momo lie ulongisi wene a lila la vakuakutambula elisimu kuenda vakuakandu?” 12 Eci Yesu a ci yeva, wa va tambulula hati: “Omanu va kuete uhayele ka va sukila ondotolo, te vana va vela. 13 Kuendi, lilongisi eci ci lomboloka: ‘Ndi yongola ohenda ovilumba havioko.’ Momo sieyilile vakuesunga, pole, ndeyilila vakuakandu.”

nwtsty etosi lielilongiso Mat. 9:10

oku lia: Ale “oku tumãla komesa.” Oku tumãla kumosi komesa lomunu umue ca lekisile okuti pokati kavo pali ukamba. Pole, koloneke via Yesu va Yudea ka va tavaile oku tumãla komesa yimuamue la vana okuti Havayudeako.

vakuakutambula elisimu: Va Yudea valua vakuakutambula elisimu va enda oku tumiwa la va Roma. Omanu ka va sumbile va Yudea vaco omo lioku pinga olombongo vialua. Vakuakutambula elisimu ka va soliwile la va Yudea vakuavo kuenda va enda oku va sokisa lavakuakandu kuenda ovipuepue.—Mat. 11:19; 21:32.

(Mateo 9:35-38) Yesu wa linga ungende valupale lo vovaimbo osi, oku longisa volosunangonga viavo kuenda oku kunda olondaka viwa Viusoma, loku sakula ovovei aiñi aiñi. 36 Oku mola owiñi, wa va kuatela ohenda, momo va kala oku talisiwa ohali loku sakalaisua ndolomeme ka vi kuete ungombo. 37 Kuenje wa sapuila olondonge viaye hati: “Ocili, oku ungula kualua, pole, olonalavayi vitito. 38 Omo liaco, pingi ku Cime coku ungula oco a tume olonalavayi koku ungula kuaye.”

nwtsty etosi lielilongiso Mat. 9:36

wa va kuatela ohenda: Kelimi lio Helasi ondaka yokuti splag·khniʹzo mai yi tiamisiwilavo ‘kovãla’ (splagʹkhna) ci lekisa esakalalo limue lialua omunu a kala lalio vetimba. Eyi ondaka yimue kelimi lio Helasi yi situlula ohenda.

Oku Konomuisa Lutate Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya

(Mateo 8:8-10) Kesongo kolohoka wo kumbulula hati: “A Ñala, si sesamẽla okuti ove iñila vonjo yange, pole, popia ño ondaka yimue oco ukuenje wange a kaye. 9 Ame numiliwavo kuenda ñuete asualali va pokola kokuange, eci ndi sapuila umue hati, ‘Kuende!’ eye enda, leci ndi sapuila ukuavo, ‘Enju!’ eye iya kuenda eci ndi sapuila ukuenje wange hati, ‘Linga eci!’ eye o ci linga.” 10 Poku yeva ondaka yaco, Yesu wa komõha kuenda wa sapuila ava va kala oku u kuama hati: “Ndu sapuili ocili, vo Isareli yosi sia la mola ekolelo ndeli.

w02 15/8 kem. 13 ocin.16

“Ndo Wihi Ongangu”

16 Handi vali, kesongo umue wo ko Yudea una wa kala esualali lio ko Roma, eci a pinga ku Yesu oco a sakule upika umue wa kala loku vela calua, Yesu wa kũlĩhĩle okuti kesongo waco wa kala lakandu. Koloneke viaco, ci tava okuti kesongo kaco wa kala ongangala, omondi haeye wa litumbikile kefendelo liesanda. Yesu ka kapeleko ekalo liaco lĩvi, pole wa sokolola lika ekolelo liocili ulume waco a kuata. (Mateo 8:5-13) Noke, eci Yesu a lombolola ulandu wondingaĩvi yina ya valeliwile kuti ponẽle yaye, Eye ka kapeleko ovilinga vĩvi viulume waco, pole wo vetiya oku kuatela elavoko lioloneke vio kovaso. (Luka 23:43) Yesu wa kũlĩhĩle okuti, ka ca sungulukile oku popia cimue cĩvi catiamẽla komanu, momo ci pondola oku tepulula ekolelo liavo. Ocili okuti, oku likolisilako kuaye loku sanda lika eci ciwa ku vakuavo, ca kuatisa omanu valua oku amamako loku linga eci ciwa.

(Mateo 9:16, 17) Lomue o tongela ocitetele conanga yokaliye kuwalo wosimbu, momo ocitetele cokaliye ci likonya kuenje epangu liaco li li vokiya. 17 Kuenda omanu ka va kapi ovinyu yokaliye vonjeke yocipa ya kuka. Nda va ci linga, onjeke yaco yi tuika kuenda ovinyu yi peseka kuenje onjeke yaco yi nyõleha.”

jy kem. 70 ocin. 6

Momo Lie Olondonge Via Yesu ka vi Likandangiyila Okulia?

Yesu o yongola oku kuatisa olondonge via Yoano Upapatisi oco vi kuate elomboloko liokuti, ka vi ka lavoke okuti, olondonge viaye vi kuama vali oviholo viosimbu via va Yudea viatiamẽla koku likandangiya okulia. Yesu keyile oco a vetiye efendelo ka li kuete esilivilo, ale pamue oku li kuama otembo yalua. Efendelo Yesu a kasi oku vetiya, ka lia tiamẽlele konjila va Yudea va kuama koloneke viaco, ale koviholo via tumbikiwa lomanu. Eye ka kasi oku seteka oku tongela ocitetele conanga yokaliye kuwalo wosimbu, pamue oku kapa ovinyu yokaliye vonjeke yocipa ca kuka.

Oku Tangiwa Kuembimbiliya

(Mateo 8:1-17) Eci a tunda komunda, owiñi walua wo kuama. 2 Kuenje umue ukuavilundu weya, yu wo kekamẽla loku popia hati: “A Ñala, nda wa panga, ñayise.” 3 Oku olõla eka, wo lamba loku popia hati: “Nda panga! Kaya.” Vonjanja yaco haico ovilundu vio tunda. 4 Noke Yesu wo handeleka hati: “Ku ka sapuileko laumue, pole kuende ka lilekise kocitunda kuenda eca ocilumba Mose a handeleka oco ci linge uvangi kokuavo.” 5 Eci a iñila vo Kafarinau, kesongo umue wolohoka weya kokuaye oku u livondela, 6 loku popia hati: “A Ñala ukuenje wange o kasi konjo wa fa ovolu, wo tala ohali yalua.” 7 Eye wo sapuila hati: “Eci ngedako ho sakula.” 8 Kesongo kolohoka wo kumbulula hati: “A Ñala, si sesamẽla okuti ove iñila vonjo yange, pole, popia ño ondaka yimue oco ukuenje wange a kaye. 9 Ame numiliwavo kuenda ñuete asualali va pokola kokuange, eci ndi sapuila umue hati, ‘Kuende!’ eye enda, leci ndi sapuila ukuavo, ‘Enju!’ eye iya kuenda eci ndi sapuila ukuenje wange hati, ‘Linga eci!’ eye o ci linga.” 10 Poku yeva ondaka yaco, Yesu wa komõha kuenda wa sapuila ava va kala oku u kuama hati: “Ndu sapuili ocili, vo Isareli yosi sia la mola ekolelo ndeli. 11 Pole, ndu sapuili siti omanu valua va tunda kutundilo lo kutakelo va ka tumãla komesa la Avirahama la Isake kuenda Yakoba Vusoma wo kilu; 12 osimbu okuti omãla Vusoma va ka imbiwa posamua vowelema. Oko ku kala oku lila kuavo loku likeleketa ovayo.” 13 Noke Yesu wa sapuila kesongo hati: “Kuende. Ndeci ca soka lekolelo wa lekisa, ci lingiwa.” Vowola yaco, haico ukuenje a kaya.

14 Eci Yesu a pitĩla konjo ya Petulu, wa sanga okuti ndatembo yaye yukãi wa kala oku vela ombambi. 15 Pole, eye eci o lamba kokuokuo ombambi yo pita, ukãi yu wa votoka kuenje wa fetika oku u poka. 16 Eci ekumbi lia iñila, omanu va fetika oku u nenela valua va kuatiwa lolondele; kuenje wa tundisa olondele viaco londaka, yu wa sakula vosi va kala oku tala ohali, 17 oco ku tẽlisiwe eci ca popiwa luprofeto Isaya hati: “Eye wambata ovovei etu kuenda wa tu sakula.”

OSEMANA 29 YA SUSU–4 YA KAYOVO

OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | MATEO 10-11

“Yesu wa Eca Ekavuluko”

(Mateo 10:29, 30) Olongungu vivali ka vi landisiwa hẽ locingangu ci kuete esilivilo litito? Haimo lumue, layimue pokati kavio yi kupukila posi okuti Isiene ka ci kũlĩha. 30 Kuenda esinga liovitue viene liosi lia tendiwa.

nwtsty atosi elilongiso Mat. 10:29, 30

Olongungu: Ondaka yo Helasi strou·thiʹon, yi lombolola onjila yitito, pole ya enda oku tiamisiwila vali calua kolongungu, olonjila vimue okuti via kuatele ondando yitito via enda oku landisiwa oco viliwe.

ocingangu ci kuete esilivilo litito: Lit., “asario” ofeto omunu a tambowaile noke yoku talavaya 45 kakukutu. (Tala o Apendice B14.) velivala eli, vokuenda kungende waye watatu ko Galilea, Yesu wa popia okuti olongungu vivali via landawaile lo asario yimosi. Vepuluvi likuavo, noke lianyamo amue vokuenda kupange waye woku kunda ko Yudea, Yesu wa popia okuti olongungu vitãlo via landiwile lolo asario vivali. (Luka 12:6) Ndomo ulandu u ci lekisa, tua limbuka okuti olongungu ka via kuatele esilivilo lialua ku vakuakulandisa momo yatãlo ya kala yocali.

esinga liovitue viene liosi lia tendiwa: Etendelo liesinga liovutue womanu li pitahãla eci ci soka 100.000. Ukũlĩhĩso wa velapo wa Yehova kovina vitito ndevi, ci lekisa okuti eye wa kapako calua omunu lomunu okuti ondonge ya Kristu.

nwtsty media

Ongungu

Olongungu pokati kolonjila viosi via enda oku landisiwa oco vi liwe, ovio olonjila via kuata ondando yitito. Olongungu vivali ca tavele oku vi landa lofeto omunu a tambula vupange a linga vakukutu 45. Ondaka yo Helasi yi tiamisiwila kolonjila viapata aiñi aiñi, oku kongelamo ongungu yimue (Passer domesticus biblicus) kuenda ongungu yo ko espanha (Passer hispaniolensis), okuti ya siatele calua ko Isareli.

(Mateo 11:28) Enjui kokuange, ene vosi wa kavi haene vu kuete ovilemo kuenje ndu kavuluisi.

nwtsty etosi lielilongiso Mat. 11:28

ovilemo: Vana Yesu a tukula okuti enjui, va kala ‘lovilemo’ omo liesakalalo kuenda upange. Efendelo liavo ku Yehova lia kala ocilemo, omo liovihilahila viomanu via vokiyiwile Kocihandeleko ca Mose. (Mat. 23:4) Ndaño okuti Esambata lia kala eteke liepuyuko, lia linga ocilemo.—Etu. 23:12; Mar. 2:23-28; Luka 6:1-11.

ndu kavuluisi: Ondaka yo Helasi oku ‘kavuluka,’ yi lomboloka oku puyuka (Mat. 26:45; Mar. 6:31) kuenda oku lembuka kupange loku kuata vali ongusu (2 Va Kor. 7:13; File. 7). Ocinimbu eci ci popia ovina viatiamẽla koku ambata o “kanga” ya Yesu. (Mat. 11:29) muna mua kongela oku linga upange okuti ku puyuka. Kelimi lio Helasi olondaka via Yesu, vi tiamisiwila komunu o yula longusu ndaño ceci a kava o likolisilako oku ambata o kanga ya lema.

(Mateo 11:29, 30) “Tambuli okanga yange kuenda lilongisili kokuange, momo ame ndomboka haime ndonjuka vutima kuenje vu sanga ekavuluko kovimuenyo viene. 30 Okanga yange ya sunguluka kuenda ocitele cange ca lela.”

nwtsty etosi lielilongiso Mat. 11:29

Tambuli okanga yange: Yesu wa tukula o “kanga” yocindekaise oco a lombolole epokolo komoko kuenda koku songuiwa. Nda okuti Yesu wa kala oku sokolola olokanga vivali vina Suku owĩhile, nda ca lekisa okuti o kasi oku laleka olondonge viaye oku ambata kumue laye okanga okuti eye nda wa va kuatisa. Omo liaco, ondaka yaco nda ya lomboloka okuti: “Ambati okanga yange kumue lame.” Nda okanga yaco yimosi lika okuti Yesu eye eca komanu vakuavo, ondaka yaco yi lomboloka oku pokola komoko ya Kristu yoku songuila ondonge yaye.

Oku Konomuisa Lutate Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya

(Mateo 11:2, 3) Pole, Yoano poku yeva ovilinga via Kristu osimbu a kala vokayike, wa tuma olondonge viaye, 3 oku u pula hati: “Ove Una o laika oku iya, ale tu lavoka ukuavo?”

jy kem. 96 ocin. 2-3

Yoano o Yongola Okuti Yesu u Sapuila Nda Eye Mesiya

Yoano wa pitisile kovaso upange wa Suku, omo liaco, ci komõhisa eye oku linga epulilo eli. Eci Yesu a papatisiwa okuti, pa pita ale anyamo avali, Yoano wa mõla espiritu lia Suku okuti lia lokila ku Yesu kuenda wa yeva ondaka ya Suku eci a popia okuti, u omõlange nda sanjukila. Ka ca sungulukile oku sima okuti ekolelo lia Yoano li kasi oku hongua. Nda Yoano ka kuatele ekolelo lia pama, Yesu nda ka popele ovina via viatiamẽla ku Yoano ndeci a kasi oku linga. Pole, nda Yoano ka kuete atatãhai momo lie a tumila oku linga epulilo eli ku Yesu?

Citava okuti, Yoano o yongola oco Yesu a li sitululele eye muẽle okuti, Mesiya. Eci nda ca pamisa ekolelo lia Yoano, momo wa sumuile omo lioku kala vokayike. Epulilo lia Yoano citava okuti lia kuatavo elomboloko likuavo. Eye wa kũlĩhile ovitumasuku Viembimbiliya vi popia okuti, Ombuavekua ya Suku yi kala osoma kuenda onjovoli. Pa pita ale olosãi vimue tunde eci Yesu a papatisiwa, pole, toke cilo Yoano o kasi vokayike. Omo liaco, Yoano o lipula nda kualaikele oku iya omunu ukuavo oco a kaile kapiñala ka Yesu okuti, o tẽlisa ovitumasuku viosi viatiamẽla kovina Mesiya a laikele oku linga.

(Mateo 11:16-19) Ocitumbulukila eci ndi ci sokisa lelie? Ci sokisiwa lomãla va tumãla pocitanda va kalukila akamba vavo, 17 vati: ‘Tuo sikili olombendo, puãi ka wa pilukili; tua lila, pole, ka wa liteteleli omo liesumuo.’ 18 Cimuamue haico okuti, Yoano ka lile ndaño oku nyua, pole, omanu va popia vati, ‘Eye o kuete ondele.’ 19 Mõlomunu wa lia, wa nyua, pole, omanu va popia vati, ‘Tala! U ocisapanu, ukuakunyua ovinyu, haeye ekamba lia vakuakutambula elisimu kuenda vakuakandu.’ Haimo lumue, olondunge vi limbukiwa okuti viesunga omo liovilinga vialuo.”

jy kem. 98 ocin. 1-2

Yesu o pisa ocitumbulukila cimue ca sina

Yesu wa sumbila calua Yoano upapatisi. Pole, ovisimĩlo vipi omanu vakuatele viatiamẽla ku Yoano Upapatisi? Yesu o popia hati: “Ocitumbulukila eci . . .ci sokisiwa lomãla va tumãla pocitanda valukila akamba vavo, vati: ‘Tuosikili olombendo, puãi ka wa pilukili; tua lila, pole, ka wa liteteleli omo liesumuo.’”—Mateo 11:16, 17.

Olondaka Yesu a popia vi lomboloka nye? Eye o lombolola elomboloko liaco poku popia hati: “Yoano ka lile ndaño oku nyua pole, omanu va popia vati, ‘Eye o kuete ondele.’ Mõlomunu wa lia, wanyua, pole, omanu va popia vati, ‘Tala! U ocisapano, ukuakunyua ovinyu, haeye ekamba liavakuakutambula elisimu kuenda vakuakandu.’” (Mateo 11:18, 19) Yoano ambata omuenyo wa leluka ndu Nasiri okuti, ka nyui ovinyu. Pole, ocitumbulukila eci ci kasi oku popia okuti Yoano o kuete ondele. (Atendelo 6:2, 3; Luka 1:15) Yesu wa lianja ndomanu vakuavo. Eye o lia kuenda o nyua lonjila yimue ya sunguluka, pole, omanu vo lundila okuti ocisapanu. Omo liaco, eci ci lekisa okuti ka ca lelukile oku sanjuisa omanu.

Oku Tangiwa Kuembimbiliya

(Mateo 11:1-19) Kuenje, eci Yesu a mala oku eca olonumbi kolondonge viaye 12, wa tundako yu wa enda oku ka longisa kuenda oku kundila valupale avo.

2 Pole, Yoano poku yeva ovilinga via Kristu osimbu a kala vokayike, wa tuma olondonge viaye, 3 oku u pula hati: “Ove Una o laika oku iya, ale tu lavoka ukuavo?” 4 Yesu wa va tambulula hati: “Kuendi, ka sapuili Yoano eci wa yevi leci wa moli okuti: 5 Olomeke cilo vi kasi oku vanja, ovilema vi kasi oku enda, vakuavilundu va yelisua, ovisitatũi vi kasi oku yeva, vana va fa va pinduiwa kuenda olondaka viwa vi kasi oku kundiwila kolohukũi. 6 Wa sumũlũha una ka tinduka vekolelo vonduko yange.”

7 Osimbu ovo va kala loku enda, Yesu wa fetika oku sapuila owiñi catiamẽla ku Yoano hati: “Nye wa ka taleli vekalasoko? Anga oluneva lu tuñunyiwa lofela? 8 Nye wa ka taleli? Wa ka taleli ulume wa wala uwalo wa kemãla? Momo vana va kasi kolonjo violosoma ovo lika va wala uwalo wa kemãla. 9 Momo lie wa endeleliko? Wa ka taleli uprofeto? Ndu sapuili siti, eye wa velapo ovaprofeto vosi. 10 U una ca sonehiwila hati: ‘Tala! ndi tuma omunga yange kovaso yove, una o ka pongiya onjila yove!’ 11 Ocili, ndu sapuili siti, pokati ka vana va citiwa lakãi, ka kua la kala umue wa velapo Yoano Upapatisi, pole, u o sule Vusoma wo kilu, wo velapo. 12 Tunde koloneke via Yoano Upapatisi toke cilo, Usoma wo kilu oco ocimãho omanu va likolisilako oku kuata kuenda vana va ci sanda va ci kuata. 13 Handi vali, Ovaprofeto kuenda Ocihandeleko via imba owanji toke ku Yoano; 14 nda vu yongola oku tava kondaka eyi, eye, eye ‘Eliya una o laika oku iya.’ 15 U o kuete ovatũi, a yevelele.

16 “Ocitumbulukila eci ndi ci sokisa lelie? Ci sokisiwa lomãla va tumãla pocitanda va kalukila akamba vavo, 17 vati: ‘Tuo sikili olombendo, puãi ka wa pilukili; tua lila, pole, ka wa liteteleli omo liesumuo.’ 18 Cimuamue haico okuti, Yoano ka lile ndaño oku nyua, pole, omanu va popia vati, ‘Eye o kuete ondele.’ 19 Mõlomunu wa lia, wa nyua, pole, omanu va popia vati, ‘Tala! U ocisapanu, ukuakunyua ovinyu, haeye ekamba lia vakuakutambula elisimu kuenda vakuakandu.’ Haimo lumue, olondunge vi limbukiwa okuti viesunga omo liovilinga vialuo.”

    Alivulu Wumbundu (1993-2025)
    Tunda
    Iñila
    • Umbundu
    • Tumisa o link
    • Ceci o yongola
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Alungulo Onumbi
    • Onumbi Yoku Liteyuila
    • Ndomo o Liteyuila
    • JW.ORG
    • Iñila
    Tumisa o link