Ono Yovipama Viohongele Ekalo Lietu Tuakristão Kuenda Oku Kunda
OSEMANA 5-11 YA KAYOVO
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | MATEO 12-13
“Olusapo Luotiliku Kuenda Osoka”
(Mateo 13:24-26) Wa va sapuila olusapo lukuavo hati: “Usoma wo kilu u sokisiwa lulume wa waya ombuto yiwa vepia liaye. 25 Osimbu alume va pekela, unyali waye weya, wa waya osoka pokati kotiliku kuenje wa enda. 26 Eci osongo ya tunda kuenda ya ima apako, osoka layovo ya tunda.
“Ndi Kasi Kumue Lene Oloneke Viosi”
2 Ovolandu a tukuiwa volusapo lukuakulima a lekisa ndomo Yesu a nõla Akristão olombuavekua va sokisiwa lotiliku oco va ka viale kumue laye Vusoma wo kilu, kuenda otembo a linga upange waco. Upange waco woku waya ombuto wa fetika ko Pendekoste yunyamo wa 33 K.K. Oku unguiwa kuombuto yaco ku ka tẽlisiwa eci Ukristão ombuavekua wa sulako oku kala palo posi toke kesulilo lioluali lulo a enda kilu kuna a ka tambula onima yaye. (Mat. 24:31; Esit. 7:1-4) Ndeci ci pita lomunu wa londa komunda okuti o pondola oku mola ovina viosi vio ñuala, cimuamue haico catiamẽla kolusapo lua Yesu okuti, lu tu kuatisa oku sanga elomboloko liovina via pita vokuenda kueci ci soka 2.000 kanyamo. Ovina vipi viatiamẽla Kusoma wa Suku tua limbuka? Olusapo luaco lu tukula otembo yoku waya ombuto, yoku kula kuombuto kuenda otembo yoku ungula. Pole, ocipama cilo ci lombolola otembo yoku ungula.
OVINA VI LAVIWA LA YESU
3 Kesulilo liocita cavali K.K., ‘osoka ya fetika oku molẽha’ eci Akristão vesanda va tukuluka voluali. (Mat. 13:26) Vokuenda kuocita cakuãla, Akristão vesanda va fetika oku li vokiya pokati kolombuavekua. Ivaluka okuti, volusapo lua Yesu, apika va pula ku cimue cavo nda o va ecelela oku tukũla osoka. (Mat. 13:28) Cime cavo wa tambulula ndati?
(Mateo 13:27-29) Kuenje olonalavayi via enda ku cime cavo kuenda vio pula viti: ‘A Cime kua wayele ombuto yiwa vepia liove? Momo lie mua tundila osoka?’ 28 Eye wa va kumbulula hati: ‘Ulume umue unyali, eye wa ci linga.’ Olonalavayi vio pula vali viti: ‘O yongola okuti tu endako oku yi tukũla?’ 29 Eye wa va sapuila hati: ‘Sio, sanga eci vu tukũla osoka, vu yi tukũila kumosi lotiliku.
“Ndi Kasi Kumue Lene Oloneke Viosi”
4 Yesu poku lombolola eci catiamẽla kotiliku kuenda kosoka, wa popia hati: ‘Yi kulile kumosi toke koku ungula.’ Olondaka evi vi lekisa okuti, tunde kocita catete toke koloneke vilo, voluali muli Akristão olombuavekua va sokisiwa lotiliku. Uvangi waco tu u limbukila kolondaka Yesu a sapuila noke kolondonge viaye hati: ‘Ndi kasi kumue lene oloneke viosi toke kesulilo lioluali.’ (Mat. 28:20) Omo liaco, Yesu o kasi oku teyuila Akristão olombuavekua loku va songuila oloneke viosi toke kesulilo lioluali lulo. Omo okuti va litenga Lakristão va sokisiwa losoka, ka tua kũlĩhĩle ciwa ava va panga onepa kotiliku tunde kotembo yaco toke cilo. Noke lianyamo amue osimbu otembo yoku ungula ka ya fetikile, Akristão vana va sokisiwa lotiliku va fetika oku limbukiwa. Akristão vaco va limbukiwa ndati?
(Mateo 13:30) Eceleli okuti ovio vi kulila kumosi toke koku ungula kuenje kotembo yoku ungula ndi sapuila vakuakungula siti: Tete tukũli osoka loku yi kuta kuenda yi imbi vondalu, oco vu ongolola noke otiliku vosila yange.’”
“Ndi Kasi Kumue Lene Oloneke Viosi”
10 Liatete, oku nõla osoka. Yesu wa popia hati: ‘Kotembo yoku ungula ndi ka sapuila vakuakulombola siti: Tete nõli osoka loku yi kuta ovitungu.’ Noke liunyamo wo 1914, ovangelo va fetika upange woku ‘nõla’ Akristão va sokisiwa losoka, poku va tepa lolombuavekua okuti vi lomboloka ‘omãla vusoma.’—Mat. 13:30, 38, 41.
11 Osimbu olondonge via kala kupange woku ungula, via limbuka oku litepa kua kala pokati kovimunga vivali. (Esit. 18:1, 4) Oku upisa kunyamo wo 1919, olondonge via limbuka okuti, o Bavulono Yinene ya kupuka. Nye ca lekisa oku litepa kua kala pokati Kakristão vocili, Lakristão vesanda? Upange woku kunda. Vamanji vana va kuata ocikele coku songuila Vakuakulilongisa Embimbiliya, va fetika oku vetiya vakuavo oco va limbuke esilivilo lioku lekisa ombili kupange woku kunda esapulo Liusoma. Kunyamo wo 1919 kua sandekiwa okokanda kamue kelimi Liongelesi losapi hati, Helie wa Tambula Ocikele Coku Linga Upange. Okokanda kaco, ka vetiya Akristão vosi olombuavekua oku enda kupange woku kunda konjo lanjo, kuenda mua kala esapulo lia popia hati: “Ndaño okuti ka ca lelukile oku linga upange woku kunda, pole, Ñala o tu ĩha ongusu yoku u tẽlisa. Ove o kuete esumũlũho lioku kundila omanu esapulo liaco.” Vamanji va tenda ndati evetiyo liaco? Oku upisa kotembo yaco, Utala Wondavululi wo 1922, wa lekisa okuti Vakuakulilongisa Embimbiliya va vokiya ombili yavo kupange woku kunda. Noke, Akristão vaco vakuekolelo veya oku kũlĩhĩwa calua omo lioku kundila konjo lanjo, ndeci ca siata koloneke vilo.
12 Etosi liavali, oku ungula otiliku. Yesu wa vetiya ovangelo vaye hati: “Unguili otiliku vosila yange.” (Mat. 13:30) Akristão olombuavekua va kasi oku kongeliwa vekongelo Liakristão vocili lia tumbuluiwa tunde kunyamo wo 1919. Vamanji olombuavekua va ka kala handi palo posi toke kesulilo lioluali lulo, va ka kongeliwa eci va ka tambula onima yavo kilu.—Dan. 7:18, 22, 27.
Oku Konomuisa Lutate Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
(Mateo 12:20) Eye ka ka teya oluneva lua penga, ale oku ima ondiyelo yi tuima, toke eci esunga li yula.
nwtsty etosi lielilongiso Mat. 12:20
ondiyelo yi tuima: Kosimbu ondiyelo ya kala ombia yimue ya tungiwa lotuma mua kapiwa ulela. Onanga yimue yupa ulela oco yi taime. Kelimi lio Helasi ondaka “ondiyelo yi tuima,” yi tiamisiwila kocinyaña cimue ci tuima ci lekisa okuti handi pali ondalu, pole yi panda koku ima. Ocitumasuku ca Isaya 42:3 ca lekisa ohenda ya Yesu, okuti eye lalimue eteke a ka nyõla elavoko liomanu vana okuti ambombe kuenda vana va talisiwa ohali.
(Mateo 13:25) Osimbu alume va pekela, unyali waye weya, wa waya osoka pokati kotiliku kuenje wa enda.
Wa Ci Kũlĩha?
O tava hẽ okuti kosimbu omunu umue wa ponduile oku imba osoka vepia liomunu ukuavo?
KELIVULU lia Mateo 13:24-26, Yesu wa popia hati: “Usoma wo kilu u sokisiwa lulume wa waya ombuto yiwa vepia liaye. Osimbu alume va pekela, unyali waye weya, wa waya osoka pokati kotiliku kuenje wa enda. Eci osongo ya tunda kuenda ya ima apako, osoka layovo ya tunda.” Asonehi vamue ka va tava okuti olusapo luaco luocili pole, ndomo ca lekisiwa lovisonehua vimue viokosimbu vioko Roma, vi eca uvangi wokuti olusapo luaco luocili.
“Ondicionaliu yimue Yembimbiliya ya lombolola okuti, ocihandeleko co ko Roma ca lekisa okuti omunu wosi o waya osoka vepia liomunu ukuavo o pisiwa. Omo okuti, ocihandeleko caco ca enda oku kapiwako, ci lekisa okuti olusapo luaco luocili muẽle.” Onoño yimue yi tukuiwa hati, Alastair Kerr ya lombolola okuti kunyamo wo 533 noke lia Kristu, Ombiali yo ko Roma otukuiwa hati, Justinian wa sandeka ovina viaco velivulu limue. Velivulu liaco, mua sandekiwa elomboluilo lionumbi yimue yo ko Roma kuenda mua kongelelevo olondaka violonoño vina via enda oku konomuisa ovihandeleko kunyamo 100 toke 250 noke liotembo ya Kristu. Elivulu liaco, li lekisa okuti umue pokati kolonoño o tukuiwa hati, Ulpian wa tukula ulandu umue wocita cavali. Nda osoka ya kũliwa vepia liomunu ukuavo, ovikũla viaco vi nyolẽha. Elivulu liaco li lombolola eci catiamẽla komoko ukuakulima a kuata yoku sapula kombiali omunu wa waya vepia liaye osoka oco a fete olombongo viovikũla via nyolẽha vepia liaco.
Ovina viaco via pita kotembo Yuviali wa va Roma, vieca uvangi wokuti olusapo lua Yesu lua kala luocili.
Oku Tangiwa Kuembimbiliya
(Mateo 12:1-21) Vepuluvi liaco Yesu wa pita vepia liotiliku, ca kala Kesambata. Olondonge viaye via kala lonjala, yu via fetika oku kalula apunga kuenje via lia. 2 Va Fariseo eci va ci mola vo sapuila vati: “Tala! eci olondonge viove vi kasi oku linga, ka ca sungulukile oku ci linga Kesambata.” 3 Eye wa va kumbulula hati: “Ka wa tangeli hẽ eci Daviti lalume vaye va linga eci va yeva onjala? 4 Wa iñila ndati vonjo ya Suku loku lia olombolo via tumbikiwa, okuti kokuaye ndaño kalume vaye ka ca sungulukile oku lia, pole, ca sungulukilile lika kovitunda? 5 Ale ka wa tangelivo Vocihandeleko okuti Kesambata ovitunda vonembele vi tomba Esambata kuenje ka vi pisiwa? 6 Ndu sapuili siti, palo, pali eci ca velapo okuti onembele yi sule. 7 Pole, nda wa kuateli elomboloko liokuti, ‘ndi yongola ohenda, ocilumba hacoko,’ nda ka wa pisili ava ka va kuete eko. 8 Momo Mõlomunu eye Ñala Yesambata.”
9 Noke yoku tunda pocitumãlo caco wa enda kolosunangonga viavo, 10 kuenje vo nenela ulume umue okuti okuokuo kuaye kua siõsia! Kuenje vo pula vati: “Ca sunguluka hẽ oku sakula Kesambata?” va ci lingila oku u pindika. 11 Eye wa va kumbulula hati: “Nda o kuete omeme kuenje omeme yaco ya kupukila vocitunu Kesambata, kuli hẽ umue pokati kene okuti ka yupimo? 12 Cimuamue haico, omunu wa velapo, omeme yi sule! Omo liaco, ca sunguluka oku linga eci ciwa Kesambata.” 13 Noke wa sapuila ulume hati: “Olõla okuokuo kuove.” Eye wolõla okuokuo kuenje kua kaya ndokuokuo kukuavo. 14 Pole, va Fariseo va tunda, yu va tumbika ongombo oco vo wipaye. 15 Yesu eci a ci limbuka, wa tunda pocitumãlo caco. Omanu valua vo kuama kuenje wa va sakula vosi, 16 pole, wa va handeleka oco ka va ka ci sapule, 17 oco ku tẽlisiwe olondaka viuprofeto Isaya wa popia hati:
18 “Tala! Ukuenje wange nda nõla, wa soliwa, haeye nda sanjukila! ndu wĩha espiritu liange kuenda o ka lekisa kolofeka eci ci lomboloka esunga. 19 Eye ka ka hoya, ndaño oku kaluka, lomue o ka yeva ondaka yaye volokololo. 20 Eye ka ka teya oluneva lua penga, ale oku ima ondiyelo yi tuima, toke eci esunga li yula. 21 Olofeka vi kuata elavoko vonduko yaye.”
OSEMANA 12-18 YA KAYOVO
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | MATEO 14-15
“Wa Tekula Omanu Valua Lekuatiso Lietendelo Litito”
(Mateo 14:16, 17) Yesu wa va sapuila hati: “Ka va ka ende; ene vu va ĩha eci va lia.” 17 Ovo va tambulula vati: “Tu kuete lika olombolo vitãlo lolõsi vivali.”
Wa Tekula Omanu Valua Lekuatiso Lietendelo Litito Liolondonge
2 Eci Yesu a mola omanu valua wa va kuatela ohenda, kuenje, wa sakula olombei via kala pokati kavo, kuenda wa va longisa ovina vialua viatiamẽla Kusoma wa Suku. Eci ekumbi lia kala oku iñila, olondonge via vetiya Yesu oco a tume omanu oku ka landa okulia vovaimbo a kala ocipepi. Pole, Yesu wa sapuila olondonge viaye hati: ‘Eci kokuavo cimue cokulia.’ Olondaka viaye via va nenela esakalalo, momo va kuata lika olombolo vitãlo kuenda olõsi vivali vitito.
(Mateo 14:18, 19) Eye wa popia hati: “Vi neni kulo.” 19 Noke wa tuma owiñi oku tumãla powangu. Kuenje wa tikula olombolo vitãlo, lolõsi vivali, oku vanja vilu, wa likutilila, yu wa timbula olombolo, wa vi eca kolondonge kuenda olondonge via avela owiñi.
Wa Tekula Omanu Valua Lekuatiso Lietendelo Litito Liolondonge
3 Ohenda Yesu a kuata, yo vetiya oku linga ocikomo ca sonehiwa lika Vavanjeliu akuãla. (Mar. 6:35-44; Luka 9:10-17; Yoa. 6:1-13) Yesu wa pinga kolondonge viaye oco vi sapuile owiñi oku tumala vowangu vovimunga via 50 kuenda 100 komanu. Yesu noke yoku likutilila, wa fetika oku timbula olombolo kuenda oku tepa ombisi. Noke wa eca okulia ‘kolondonge viaye, kuenje olondonge via ku eca kowiñi.’ Omanu vosi va kalapo valia, omo liocikomo caco! Ivaluka okuti, Yesu wa tekula omanu valua lekuatiso lietendelo litito liolondonge.
(Mateo 14:20, 21) Vosi va lia kuenda ve kuta, noke vongolola ovimuanyuila via supapo okuti va yukisa 12 kakualu. 21 Vana va lia va soka 5.000 kalume, kumue lakãi kuenda omãla.
nwtsty etosi lielingiso Mat 14:21
kumue lakãi kuenda omãla: Elivulu lia Mateo olio lika li tukula akãi kumue lomãla eci kua lingiwa ocikomo eci. Citava okuti etendelo liomanu va kuatisiwa locikomo caco ca kala eci ci pitahãla 15. 000 komanu.
Wa Tekula Omanu Valua Lekuatiso Lietendelo Litito Liolondonge
KŨLĨHĨSA ulandu owu. (Tanga Mateo 14:14-21.) Osimbu ocipito co Paskoa yunyamo wa 32 K.K., ka ca lingiwile handi, owiñi weci ci soka 5.000 kalume okuti akãi lomãla ka va tendiwile, vosi yavo va kala la Yesu kumue lolondonge viaye vekalasoko ocipepi limbo lio Betesaita lina lia kala konano yo Kalunga ko Galilea.
Oku Konomuisa Lutate Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
(Mateo 15:7-9) Ene vukuambambe, Isaya wa imba owanji watiamẽla kokuene poku popia hati: 8 ‘Omanu ava va ndi sumbila ño lovimẽla, pole, ovitima viavo vi kasi ocipãla lame. 9 Ovo va ndi fendela ño olivova, momo va longisa ovisila viomanu.’”
nwtsty etosi lielilongiso Mat 15:7
vukuambambe: Kelimi lio Helasi ondaka hy·po·kri·tesʹ okuti ya tunda komanu va kemãla voko Helasi (noke vo ko Roma) okuti va enda oku wala ovina vimue vioku sitika kocipala oco va vokiye ocileñi condaka. Va enda oku tukula ondaka yaco poku nõla omunu wosi wa enda oku likembisa ovituwa viaye loku liwekapo oku linga ovina viaco. Yesu wa tukula asongui vetavo ya va Yudea okuti “vakuambambe.”—Mat. 6:5, 16.
(Mateo 15:26) Wo tambulula hati: “Ka ca sungulukile oku upa ombolo yomãla loku yeca kolombua.”
nwtsty etosi lielilongiso Mat. 15:26
yomãla . . . kolombua: Ndomo ca lekisiwa Vocihandeleko ca eciwile ku Mose, ombua ocinyama cimue ca vĩhĩsiwa. (Ovis. 11:27; Mat. 7:6; Va Fil. 3:2; Esit. 22:15) Omo liaco, ulandu watiamẽla kombangulo ya Yesu u sangiwa kelivulu lia Marko (7:27) kuenda kelivulu lia Mateo, ondaka yokuti, “kolombua” ya tukuiwa lika oco yi linge ndocindekaise. Citava okuti Yesu wa tukula ondaka yaco oco a lekise ndomo omanu vana ka va kaile va Yudea va sukilile oku tata ovinyama. Poku sokisa va Isareli “lomãla” kuenda vana okuti ka va kaile va Yudea “ndolombua,” wa yonguile oku lekisa omanu a sukilile oku kundila tete. Konjo kumue okuti kuli omãla kuenda olombua, omãla ovo va tambula tete okulia.
Oku Tangiwa Kuembimbiliya
(Mateo 15:1-20) Va Fariseo la vakuavisonehua va tunda ko Yerusalãi, veya ku Yesu yu vo pula vati: 2 “Momo lie olondonge viove via tombela oviholo violosekulu? Ndeci, ovo ka va sukula ovaka poku lia.”
3 Eye wa va kumbulula hati: “Momo lie wa tombeli ocihandeleko ca Suku omo lioviholo viene? 4 Ndeci, Suku wa popia hati: ‘Sumbila so la nyõho’ kuenda ‘Wosi o tuka isiaye la inaye, o fa.’ 5 Pole, ene vu popia vati: ‘Wosi o sapuila isiaye ale inaye hati: “Cosi ñuete okuti nda ca ku kuatisa, ombanjaile yeciwa ku Suku,” 6 eye ka sukila vali oku sumbila isiaye.’ Ondaka ya Suku wa yi lingisi okuti ka yi kuata esilivilo omo lioviholo viene. 7 Ene vukuambambe, Isaya wa imba owanji watiamẽla kokuene poku popia hati: 8 ‘Omanu ava va ndi sumbila ño lovimẽla, pole, ovitima viavo vi kasi ocipãla lame. 9 Ovo va ndi fendela ño olivova, momo va longisa ovisila viomanu.’” 10 Noke wa vilikiya omanu oco va amele kokuaye loku va sapuila hati: “Yeveleli kuenda kuati elomboloko liaco: 11 Eci ci iñila vomela hacoko ci vĩhisa omunu, eci ci tunda vomela oco ci vĩhisa omunu.”
12 Kuenje olondonge vieya yu vio pula viti: “Kua kũlĩhĩle okuti ovina wa popia vi kasi oku kokela ocilondokua va Fariseo?” 13 Eye wa kumbulula hati: “Ocikũla cosi ka ca kũliwile la Isiange, ci tukũiwapo. 14 Va kale. Ovo asongui olomeke. Nda omeke yi songuila omeke yikuavo, vosi yavo va kupukila vocitunu.” 15 Petulu wa tambulula hati: “Tu lomboluile olusapo olu.” 16 Eye wa kumbulula hati: “Lenevo handi ka vu kuete elomboloko?” 17 Ka wa kũlĩhĩli okuti ovina viosi vi iñila vomela, vi enda vimo, noke vi imbiwa kusuafeka? 18 Omo liaco, ovina vi popiwa lomela vi tunda vutima kuenda ovina viaco vi vĩhisa omunu. 19 Ndeci, vutima mu tunda ovisimĩlo vĩvi, umondi, ukahokolo, evĩho liukahonga, umunu, uvangi wuhembi kuenda atonãi. 20 Ovina evi ovio vi vĩhisa omunu, pole okulia okuti omunu ka pusi peka, ka ci vĩhisa.”
OSEMANA 19-25 YA KAYOVO
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | MATEO 16-17
“Ovisimĩlo vipi o kuete?”
(Mateo 16:21, 22) Oku upisa opo, Yesu wa fetika oku lomboluila olondonge viaye okuti eye enda ko Yerusalãi, o talisiwa ohali peka liakulu lovitunda via velapo kuenda ku vakuavisonehua, loku pondiwa kuenje keteke liatatu o pinduiwa. 22 Petulu wo kovongela ponele loku u lemela hati: “A Ñala, likuatela ohenda, eci ka ci ka pita love.”
Ene Alume, Limbuki Oku Songola Kua Kristu
17 Onjanja yimue Yesu wa sapuilile ovapostolo vaye okuti, o sukila oku enda ko Yerusalãi kuna aka suvukiwa “lakulu lovitunda vinene la vakuavisonehua. Wa vi sapuilavo okuti, oka pondiwa kuenje o pinduiwa eteke liatatu.” Noke Petulu wa vilikiya Yesu pokanele, kuenje wo sapuila hati: “A Ñala! Suku ka ka citave! Eci ka ci keya kokuove.” Petulu wa kala oku vetiyiwa locikembe covutima. Omo liaco, wa sukilile oku tambula elungulo. Yesu wo sapuila hati: “A Satana, pita konyima yange. Ove wa ndingila ocilondokua momo ovisimĩlo viove havia Sukuko, viomanu.”—Mateo 16:21-23.
(Mateo 16:23) Oku amela konyima, wa sapuila Petulu hati: “Tunda konyima yange, a Satana! O kasi oku ñapela ocilondokua, momo ku kuete ovisimĩlo via Suku, pole, viomanu.”
Lavulula, Satana o Yongola Oku ku Yapuisa!
16 Satana o pondola oku kemba afendeli va Yehova vakuambili. Sokolola ovina via pita eci Yesu a sapuila kolondonge viaye hati wa laikele oku pondiwa. Omo okuti upostolo Petulu wa solele calua Yesu wa popia hati: “[A Ñala, likuatela ohenda,] eci ka ci ka pita love.” Pole, Yesu wa sapuila Petulu hati: “A Satana, pita konyima yange”! (Mateo 16:22, 23) Momo lie Yesu a tukuila Petulu hati “Satana”? Momo Yesu wa kũlĩhĩle ovina via laikele oku pita laye. Eye wa kala oku lavoka oku pondiwa okuti o linga ocilumba cocisembi, oco a ece uvangi wokuti Satana Eliapu ohembi. Omo okuti vepuluvi liaco omuenyo womanu wa kala kohele, Yesu wa sukilile oku yuvula oku ‘likuatela ohenda.’ Nda Yesu wa liwekelepo oku lavulula, Satana nda wa kuata esanju lialua.
17 Omo okuti esulilo lioluali lulo li kasi ocipepi, tua siata oku liyaka lovitangi vialua. Satana o yongola okuti tu ‘likuatela ohenda’ poku tiamisila utima wetu kovina violuali lulo. Eye o yongola okuti tu ivalako okuti tu kasi koloneke via sulako oco tu liwekepo oku lavulula. Ku ka ecelele okuti ovina viaco vi pita love! Pole, amamako loku ‘lavulula.’ (Mateo 24:42) Ku ka tave kovohembi a Satana okuti esulilo li kasi ocipãla, ale ka liya.
(Mateo 16:24) Noke Yesu wa sapuila olondonge viaye hati: “Nda umue o yongola oku ñuama, ka ka lisokolole vali eye muẽle a tikule uti waye wekangiso kuenje a ñuame.
‘Kuendi, Ka Longisi Omanu Loku Va Papatisa’
9 Nye ca kongeliwa voku kuama ongangu ya Yesu yoku linga ocipango ca Suku? Yesu wa sapuila olondonge viaye hati: ‘Nda umue o yongola oku ñuama, kaka litende vali eye muẽle. A tikule uti waye kuenje a ñuame.’ (Mateo 16:24) Vocinimbu eci Cembimbiliya, Yesu wa tukula ovina vitatu tu sukila oku linga. Catete, tu sukila oku yuvula ‘oku litenda etu muẽle.’ Ondaka eyi yi lomboloka oku yuvula oloñei vi tuala kekandu okuti, tu kuama lika elungulo liondaka ya Suku lolonumbi viaye. Cavali, tu tikula uti wetu. Koloneke via Yesu, uti, wa kala ocindekaise coku kutisiwa osõi kuenda oku talisiwa ohali. Etu Tuakristão tu tava okuti olonjanja vimue tu tala ohali omo lioku kunda olondaka viwa. (2 Timoteo 1:8) Citava okuti tu pembuiwa loluali ndeci Yesu a kutisiwa osõi. Pole, tu sanjuka calua poku kũlĩha okuti, tu kasi oku linga ocipango ca Yehova. (Va Heveru 12:2) Kuenje, tu kuama lika Yesu.—Osamo 73:26; 119:44; 145:2.
Oku Konomuisa Lutate Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
(Mateo 16:18) Kuenda hu sapuila siti: Ove u Petulu, pohanda eyi nungilapo ekongelo liange kuenje ka li ka yuliwa lolombundi Vieyambo.
nwtsty etosi lielilongiso Mat. 16:18
Ove u Petulu, pohanda eyi: Kelimi lio Helasi ondaka peʹtros yi lomboloka “onepa yimue yewe.” Kulo kua tukuiwa onduko (Petulu), okuti kelimi lio Helasi yi lekisa onduko Yesu a eca ku Simone. (Yoa. 1:42) Ondaka yokuti peʹtra, yi lomboloka “ohanda” kuenda yi lekisa ewe limue liohanda. Ondaka yaco kelimi lio Helasi, ya tukuwavo kelivulu lia Mat. 7:24, 25; 27:60; Luka 6:48; 8:6; Va Rom. 9:33; 1 Va Kor. 10:4; 1 Pet. 2:8. Citava okuti Petulu ka litendele ndohanda kuna Yesu a laikele oku tungila ekongelo, omo liaco eye wa soneha kukanda 1 Pet. 2:4-8 okuti Yesu eye wa kala “ewe lievindi” lia nõliwa la Suku. Cimuamue haco okuti upostolo Paulu wa tukula Yesu ‘ndociseveto’ kuenda ‘esenje liespiritu.’ (1 Va Kor. 3:11; 10:4) Omo liaco, Yesu wa kala oku popia hati: ‘Ove nda tukula Petulu, okuti Onepa Yimue Yewe nda kũlĩha ciwa Kristu’ “ohanda yaco” una wa tumbika ekongelo Liakristão.’
ekongelo: Eyi onjanja yatete ondaka yaco ya sangiwa yopiwa kelimi lio Helasi okuti ek·kle·siʹa. Olio lia tunda kolondaka vivali kelimi lio Helasi okuti, ek, yi lomboloka “kosamua” kuenda ka·leʹo yi lomboloka “oku vilikiya.” Yi tiamisiwila kocimunga cimue comanu vongoluiwila ocimãho cimue ale oku linga upange umue. (Tala Elomboluilo.) Poku popia olondaka evi, Yesu wa kala oku tumbika ekongelo Liakristão, okuti lia sevetiwa Lakristão olombuavekua okuti “ndewe li kasi lomuenyo” vi kasi oku tunga ‘onjo yi kasi oku pamisiwa lespiritu lia Suku.’ (1 Pet. 2:4, 5) Ondaka yaco ya siata oku tukuiwa calua vo Septuaginta okuti yi tunda kondaka yimue kelimi lio Heveru yi lomboloka “ekongelo” okuti olonjanja vialua yi tiamisiwila kafendeli vosi va Suku. (Esin. 23:3; 31:30) Kelivlu Liovilinga 7:38, va isareli vopiwa Kegito va tukuiwa okuti “ekongelo” limue. Cimuamue haco okuti, Akristão vana va ‘kovongiwa . . . vowelema’ kuenda va ‘nõliwa . . . voluali’ va linga ‘ekongelo lia Suku.’—1 Pet. 2:9; Yoa. 15:19; 1 Va Kor. 1:2.
(Mateo 16:19) Ndu ku ĩha olosapi Viusoma wo kilu kuenda ovina viosi o kuta palo posi, vi kutiwavo kilu, cosi o kutuluila posi ci kutuluiwavo kilu.”
nwtsty etosi lielilongiso Mat. 16:19
olosapi Viusoma wo kilu: Embimbiliya poku tukula okuti omanu vana va tambula olosapi viocindekaise, ci lomboloka vana va kuete omoko yimue. (1 Asa. 9:26, 27; Isa. 22:20-22) Omo liaco, ondaka “osapi” yi lomboloka omoko kuenda ocikele. Petulu wa talavaya “losapi” yaco oco a kuatise va Yudea (Ovil. 2:22-41), va Samaria (Ovil. 8:14-17), kuenda Vakualofeka (Ovil. 10:34-38) oku kuata epuluvi lioku tambula espiritu lia Suku loku iñila Vusoma wokilu.
Oku tangiwa Kuembimbiliya
Va Fariseo la va Sadukeo veya kokuaye oku u seteka, loku u pinga oco a va lekise ondimbukiso yimue yo kilu. 2 Eye wa va tambulula hati: “Koñolosi vu popia hoti, ‘ku kala otembo yiwa, momo kilu kua kusuka,’ 3 komẽle hoti, ‘kutalala, ombela etaili yi loka, momo kilu kua kusuka kuenda kua uvala.’ Ene vu tẽla oku limbuka ndomo kilu ku kasi, pole, ka vu tẽla oku limbuka ondimbukiso yolotembo. 4 Ocitumbulukila colondingaĩvi haico vakahokolo ci sandiliya ondimbukiso, pole, ka ku eciwa ondimbukiso layimue, te lika ondimbukiso ya Yona.” Kuenje eye wa enda, wa va siapo.
5 Noke olondonge via yokila kesinya likuavo, pole via ivalako oku ambata olombolo. 6 Yesu wa va sapuila hati: “Lavululi kuenda lunguki letumbisa lia va Fariseo la va Sadukeo.” 7 Kuenje va fetika oku lihoyisa pokati, loku popia vati: “Ka tu ambatele ombolo layimue.” 8 Yesu eci a ci limbuka, wa popia hati: “Momo lie vu lihoyisila pokati omo ka vu kuete olombolo, ene avakuekolelo litito? 9 Ka wa limbukili handi loku ivaluka olombolo vitãlo okuti 5.000 va liako kuenda akualu añami ovisupe wongololi? 10 Kuenda olombolo epanduvali okuti 4.000 va liako kuenda akualu añami ovisupe wongololi? 11 Ndamupi ka wa limbukili okuti sia kale oku vangula catiamẽla kolombolo? Pole, lunguki letumbisa lia va Fariseo la va Sadukeo.” 12 Noke ovo va limbuka okuti eye ka kaile oku popia catiamẽla koku lunguka ketumbisa liolombolo, pole, kalongiso a va Fariseo la va Sadukeo. 13 Eci Yesu a pitĩla kolupale luo Kaisarea ka Filipu, wa pula olondonge viaye hati: “Omanu va popia okuti Mõlomunu helie?” 14 Ovio via kumbulula viti: “Vamue va popia vati, Yoano Upapatisi, vakuavo vati, Eliya, handi vakuavo vati, Yeremiya, ale umue uprofeto.” 15 Eye wa va pula vali hati: “Ene hẽ vu popia okuti ame elie?” 16 Simono Petulu wa kumbulula hati: “Ove u Kristu Omõla a Suku o kasi lomuenyo.” 17 Yesu wo sapuila hati: “Ove wa sumũlũha a Simono omõla a Yona, momo hamanuko va ku ci situluila, pole, Isia o kasi kilu eye wa ku ci situluila. 18 Kuenda hu sapuila siti: Ove u Petulu, pohanda eyi nungilapo ekongelo liange kuenje ka li ka yuliwa lolombundi Vieyambo. 19 Ndu ku ĩha olosapi Viusoma wo kilu kuenda ovina viosi o kuta palo posi, vi kutiwavo kilu, cosi o kutuluila posi ci kutuluiwavo kilu.” 20 Kuenje wa lungula olondonge oco ka vi ka sapuileko omanu okuti eye Kristu.
OSEMANA 26 YA KAYOVO–4 YELOMBO
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | MATEO 18-19
“Yuvula Oku Likokela Ocilondokua Ove Muẽle Kuenda Omanu Vakuavo”
(Mateo 18:6, 7) Pole, wosi o kapela ocilondokua umue pokati kava vatito okuti va ñolela, hĩse nda o kapiwa ewe liombambo posingo yaye lina li ñualisiwa locimbulu, loku imbiwa vokalunga. 7 “Oluali ngongo yaluo omo lioku kapela ocilondokua omanu! Ocilondokua ciya muẽle, pole, ngongo yomunu o koka ocilondokua caco!
nwtsty atosi elilongiso Mat. 18:6, 7
ewe liombambo posingo yaye lina li ñualisiwa locimbulu: ale “ewe limue linene liombambo.” Okuti ondaka londaka yi lomboloka, “ewe liombambo liocimbulu.” Ewe liosi liombambo lia kuatele eci ci soka 4-5 kolometulu kuenda lia lemele calua okuti lia sukilile oku ñualisiwa locimbulu cimue.
ocilondokua: Kelimi lio Helasi ondaka skanʹda·lon yi lomboloka “ocilondokua,” ya enda oku timisiwila konjanjo yimue, omanu vamue va popia okuti onjanjo uti umue ku kapiwa onuli. Pole yi tiamisiwilavo kovina viosi vi tateka okuti vi pondola oku koka ocilondokua ale oku kupuka. Vupopi wocindekaise, ci tiamisiwila kocituwa cimue ale kepuluvi li ecelela okuti omunu o kuama onjila yimue ka ya sungulukile oco a linge ekandu. Kelivulu lia Mat. 18:8, 9 ku sangiwa ondaka skan·da·liʹzo, ya pongoluiwa okuti “ocilondokua,” kuenda yi lombolokavo “onjanjo yimue; ocina cimue ci koka ekandu.”
nwtsty midia
Ewe Liombambo
Omanu va enda oku talavaya lewe liombambo oco va tetule olomema kuenda oku linga ulela. Vimue via kala vitito okuti ca tavele oku ci ñualisa lovaka, pole, vikuavo via kala vinene okuti via sukilile oku ñualisiwa locinyama cimue. Citava okuti eci va Filisiti va kisika Samisone oku fula vokaike, vo kisika oku ñualisa ewe liaco linene. (Olong. 16:21) Ewe liombambo ko Isareli lia enda oku ñualisiwa lovinyama pole, va Roma va kuatelevo ocituwa caco.
Ewe Liombambo Linene Kuenda Litito
Ewe limue linene liombambo ndeli lia tukuiwa lia sukilile oku ñualisiwa locimbulu cimue kuenda oku sula layo olomema. Ewe limue linene liombambo li kuete eci ci soka 5 kolometulu kuenda li ñuala kilu liewe limue linene.
(Mateo 18:8, 9) Nda eka liove pamue omãhi yove viu ku kokela ocilondokua, vi tetako kuenda vi inasi. Ca velapo oku tambula omuenyo lulema, oku nyõleha elisi lovaka avali kuenda olomãhi vivali hacoko. 9 Kuendavo nda iso liove liu ku kokela ocilondokua, li tofolamo, li inasi. Ca velapo ove oku tambula omuenyo liso limosi, oku nyõleha Vongehena lovaso avali hacoko.
nwtsty etosi lielilongiso Mat. 18:9
Ongehena: Ondaka yaco ya tunda kelimi lio Heveru okuti geh hin·nom,ʹ yi lomboloka “ocimbota ca Hinomi,” ci sangiwa W kuenda S ko Yerusalãi yosimbu. (Tala o Apendice B12, vomapa yokuti “O Yerusalãi Lolonepa Via Lisunguile Layo.”) Koloneke via Yesu, ocimbota ca kala ocitumãlo cimue okuti otembo yosi kua enda oku kala ondalu, omo liaco ondaka “Ongehena” yi lomboloka oku nyõliwa okuti omunu ka kuata vali elavoko lioku pinduiwa.
nwtstg Elomboluilo
Ongehena
Kelimi lio Helasi onduko yaco yi timisiwila kocimbota ca Hinomi, kombuelo yo Yerusalãi yosimbu. (Yer. 7:31) Vocitumasuku ondaka yaco ya tukuiwa ndocitumãlo muna va kapaile ovivimbi. (Yer. 7:32; 19:6) Ka kuli uvangi u lekisa okuti ovinyama ale omanu va enda oku imbiwa vongehena oco va timĩhiwe lomuenyo ale oku kangisiwa. Ongehena ka yi lomboloka ocitumãlo cimue ka ci muiwa lovaso muna ovilelembia viomanu vi kangisiwila otembo ka yi pui vondalu. Pole, ondaka ongehena ya tukuiwa la Yesu kuenda olondonge viaye oku lekisa eyambulo ka li pui ‘ lioku fa kuavali’ okuti enyõleho ka li pui.—Esit. 20:14; Mat. 5:22; 10:28.
(Mateo 18:10) Lunguki oco ka vu ka sepuli umue pokati kava vatito, ndu sapuili siti, ovangelo vavo kilu otembo yosi va mola ocipala ca Isiange o kasi kilu.
nwtsty etosi lielilongiso Mat. 18:10
va mola ocipala ca Isiange: Ale “oku mola Isiange.” Ovo va pondola oku mola Suku, momo oviluvo viespiritu ovio lika vi pondola oku mola ocipala ca Suku.—Etu. 33:20.
Ndomo Ovangelo va tu Kuatisa
Yesu wa lekisa okuti, ovangelo va kuete ocikele coku kuatisa afendeli va Suku, oco va amameko oku pamisa ukamba wavo laye. Eci a lungula olondonge viaye catiamẽla koku kapela vakuetu ocilondokua, wa popia hati: “Kali lutate okuti ka vu sepuisa [umue pokati] kava vatito, momo mopia lene siti, Kilu ovangelo vavo va vanja ño-o hũ kocipala ca Tate o kasi kilu.” (Mateo 18:10) Olondaka evi via Yesu, ka vi lomboloka okuti, omunu lomunu pokati kolondonge viaye o kuete ungelo umue ulava. Pole, Yesu wa lekisa okuti, ovangelo vosi va talavaya kumosi la Suku, va kuete ocikele coku kuatisa Akristão va sangiwa vekongelo.
Oku Konomuisa Lutate Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
(Mateo 18:21, 22) Petulu weya kokuaye loku u pula hati: “A Ñala, olonjanja viñami ngecela manjange eci a ndi lueyela? Olonjanja epanduvali?” 22 Yesu wo tambulula hati: “Si ku sapuila okuti olonjanja epanduvali, pole, 77 kolonjanja.
nwtsty etosi lielilongiso Mat. 18:22
77 kolonjanja: Lit., “Olonjanja epanduvali.” Ondaka eyi kelimi lio Helasi yi lomboloka “70 kuenda 7” (77 kolonjanja) ale 70 okuti li pituluiwa olonjanja 7 (490 kolonjanja) Ondaka yaco, vo Septuaginta yi sangiwa kelivulu Liefet. 4:24 okuti kelimi lio Heveru yi lomboloka “70 kolonjanja” okuti ya pituluiwa “7 kolonjanja.” Omo liaco, ndomo ca lomboluiwa, oku pituluiwa kuetendelo epanduvali ya lombolokele okuti “olonjanja viosi” ale “ka kuli esulilo.” Poku sapuila Petulu okuti ka sukila lika oku ecela olonjanja 7 pole 77 kolonjonja, Yesu wa kala oku sapuila olondonge viaye okuti ka vi sukila oku tumbika etendelo liolonjanja va sukila oku ecela. Pole, elivulu limue li tukuiwa hati, Talmude de Babilônia (Yoma 86b) lia popia hati: “Nda omunu umue o lueya onjanja yatete, yavali kuenda yatatu, citava oku wecela, pole onjanja yakuãla ka eceliwa vali.”
(Mateo 19:7) Vo pula vati: “Momo lie Mose a handelekela oku eca ukanda woku litepa kuenda woku nyala ukãi?”
nwtsty etosi lielilongiso Mat. 19:7
ukanda woku litepa: Ale “ukanda woku linyãla.”
Osimbu ulume ka pongiyile ukanda woku litepa eye wa sukilile oku sapela lakulu momo Ocihandeleko ca enda oku kisika oku popia onjila eye a nõlapo. Ocihandeleko ca kuatele ocimãho coku yuvula oku linyãla omo liocina cimue ka ci kuete esilivilo kuenda oku teyuila akãi. (Esin. 24:1) Pole, koloneke via Yesu, asongui vetavo va enda oku ecelela okuti ci leluka omunu oku kuata ukanda woku ku linyãla. Kocita catete onoño yimue o tukuiwa okuti Josephus, okuti u Fariseo wa linyãla, wa popia okuti citava oku linyãla omo “liovina vimue ka vikuete esilivilo (kuenda ovina viaco via siata oku pita lalume).”
nwtsty midia
Ukanda Woku Linyãla
Ukanda woku linyãla wa tumbikiwa kunyamo 71 ale 72 O.Y., wa sonehiwa kelimi lio Aramaiku. owo wa sangiwa konano yo Wadi Murabbaat, kolui lumue lua kukuta vekango lio Yudea. U lekisa okuti kunyamo wepandu eci kua lingiwa usuanji vo Yudea, Joseph omõla a Naqsan wa linyãla la Miriam omõla ukãi wa Jonathan wa kala volupale luo Masada.
Oku Tangiwa Kuembimbiliya
(Mateo 18:18-35) “Ocili, ndu sapuili siti, ovina viosi vu kuta palo posi vi kutiwavo kilu kuenda cosi vu kutuluila posi ci kutuluiwavo kilu. 19 Ndu sapuili vali siti, nda vavali pokati kene palo posi va pinga cimue ci kuete esilivilo, Isiange o kasi kilu o va ĩha. 20 Momo apa pa liongoluila vavali ale vatatu vonduko yange, ñala pokati kavo.” 21 Petulu weya kokuaye loku u pula hati: “A Ñala, olonjanja viñami ngecela manjange eci a ndi lueyela? Olonjanja epanduvali?” 22 Yesu wo tambulula hati: “Si ku sapuila okuti olonjanja epanduvali, pole, 77 kolonjanja. 23 “Eli olio esunga lieci Usoma wo kilu u sokisiwila la soma umue o yongola okuti akuenje vaye va feta olofuka viavo. 24 Poku va pinga olofuka viaco, kua kala ulume umue wo levalele 10.000 kolotalendo. 25 Omo okuti ka kuatele epondolo lioku feta ofuka yaco, cime caye wa tuma okuti eye lukãi waye, lomãla vaye, lovina viosi a kuatele vi landisiwa oco ku fetiwe ofuka. 26 Kuenje ulume waco wa wila posi oku u kekamẽla loku popia hati, ‘Pandikisa ño lame, ndi ka ku feta ovina viosi.’ 27 Omo liohenda cime a kuatela ukuenje waye, wo weca kuenje wa ecela ofuka yaye. 28 Pole, eci ukuenje a tunda, wa sanga upika ukuavo wo levalelevo 100 kolodenariu, yu wo kuata wa fetika oku u leka ekõle kuenje wo sapuila hati, ‘Feta eci wa levala.’ 29 Kuenje upika waco wa wila posi, wo livondela hati, ‘Pandikisa ño lame, ndi ka ku feta ofuka yange.’ 30 Pole, ukuenje ka yonguile, wa ambata upika waco, wo kapa vokayike toke eci a feta ovina a levalele. 31 Eci apika vakuavo va ci mola, va sumua calua kuenje va enda va sapuilako cime cavo ovina viosi via pita. 32 Cime cavo wa handeleka ukuenje loku u sapuila hati: ‘Wukuenje umue ũvi, nda ecela olofuka viove viosi eci wa livondelele kokuange. 33 Ku pondola hẽ oku kuatelavo ohenda upika lukuele ndeci nda ku kuatelavo ohenda?’ 34 Kuenje cime caye wa temele calua, yu wo kapa vokayike toke eci a feta ovina viosi a levalele. 35 Cimuamue haico Isiange o kasi kilu a ka linga lene nda omunu lomunu pokati kene ka ecela manjaye lutima wosi.”